Pored toga, zemlju su pogodile prirodne katastrofe, poput razornih poplava koje su dodatno otežale ionako složenu situaciju.

Europske integracije - obećanja i zastoji

Početkom 2024. godine, vladajuća koalicija definirala je prioritete kako bi ubrzala reforme potrebne za nastavak europskog puta. Važan trenutak dogodio se u ožujku kada je Europsko vijeće odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, uvjetujući ih nastavkom usvajanja ključnih zakona, poput onih o borbi protiv pranja novca i sukoba interesa.

Međutim, kako je godina odmicala, političke tenzije ponovno su preuzele primat. Nacionalistička retorika intenzivirana je tijekom kampanje za lokalne izbore. Politički sukobi paralizirali su rad institucija, što je za posljedicu imalo zastoj u reformama i daljnje udaljavanje od Europske unije. Iako ankete pokazuju da većina građana podržava članstvo u EU, politički lideri nisu uspjeli iskoristiti tu podršku.

Blokade koštale BiH milijarde iz EU Plana rasta

Propuštene su brojne prilike za usvajanje Reformske agende, dokument koji BiH mora usuglasiti da bi dobila pristup europskom novcu iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Dosadašnja tri pokušaja usuglašavanja dokumenta propala su zbog političkih sukoba, a jedan od njih bio je i blokada unutar četiri kantona gdje su kadrovi SDA usporavali usvajanje određenih odluka nezadovoljni njihovim sadržajem. Posljednji pokušaj slanja parcijalnog dokumenta u rujnu Europska komisija nije prihvatila, istaknuvši da je potrebno ispuniti sve mjere za odobrenje.

Zbog unutarnjih političkih nesuglasica, zemlja je izgubila značajna sredstva namijenjena za razvoj infrastrukture, digitalizaciju i zelenu tranziciju. EU ostavlja otvorena vrata, ali politička nesloga i dalje blokira ključni paket vrijedan šest milijardi eura.

Lokalni izbori - dominacija starih aktera

Lokalni izbori održani 6. listopada pokazali su snagu tradicionalnih političkih stranaka. HDZ BiH i SNSD zadržali su dominantan položaj unutar hrvatskog i srpskog biračkog tijela, dok je SDA, unatoč statusu oporbene stranke, zabilježila značajan uspjeh među bošnjačkim biračima. Stranke “trojke” (SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda), osvojile su zajedno načelničke pozicije u tri od četiri sarajevske gradske općine.

Južna interkonekcija

Tijekom prošle godine, projekt Južne interkonekcije, plinovoda koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj, suočio se s političkim previranjima. Ključna prepreka bila je nesuglasica između političkih aktera oko upravljanja projektom, pri čemu je HDZ BiH zagovarao osnivanje kompanije u Mostaru, dok su stranke iz Sarajeva inzistirale da taj zadatak preuzme BH-Gas. Unatoč ovim izazovima, pod pritiskom američkog veleposlanika, Zastupnički dom Parlamenta FBiH je uz protivljenje zastupnika iz hrvatskih stranaka usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji koji predviđa da javna kompanija BH-Gas bude nositelj projekta.

Zakon je predložila SDA, ističući potrebu za diversifikacijom izvora plina, dok je HDZ BiH glasao protiv, tvrdeći da zakon ne uvažava ustavne nadležnosti i interese hrvatskog naroda jer plinovod treba prolaziti kroz mjesta većinski naseljena hrvatskim stanovništvom. Međutim, usvojen je i zaključak koji predviđa reorganizaciju BH-Gasa radi implementacije projekta. Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je njegovo usvajanje i u Domu naroda.

Ovaj projekt ima za cilj diversificirati izvore plina i smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu koji trenutno dolazi preko Srbije, čime bi se povećala energetska sigurnost zemlje. Ipak, političke nesuglasice i dalje predstavljaju izazov za njegovu konačnu realizaciju.

Pravosudni procesi i borba protiv korupcije

Početak 2024. godine obilježio je konačni sudski epilog u aferi "Respiratori" kada je bivši premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, pravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja tijekom pandemije. S druge strane, Apelacijsko vijeće Suda BiH ukinulo je presudu Fikretu Hodžiću i njegovoj firmi "F. H. Srebrena malina", te odlučilo o ponovnom suđenju nakon što je Ustavni sud BiH uvažio njihovu apelaciju i vratio predmet zbog povrede prava na pravično suđenje.

Započelo je i suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, optuženom za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Očekivani epilog ovog suđenja u 2025. mogao bi trajno izmijeniti politički pejzaž zemlje.

Kraj godine obilježilo je uhićenje ministra sigurnosti Nenada Nešića zbog optužbi za pranje novca i zloupotrebu položaja. Osim toga, akcija “Snimak” razotkrila je korupciju u graničnim i carinskim službama, što ukazuje na duboko ukorijenjene probleme unutar državnih institucija.

Nacionalne tenzije i prijetnje ustavnom poretku

Pitanje secesionizma dominiralo je političkom scenom, osobito kroz izjave Milorada Dodika o “mirnom razdruživanju” Republike Srpske od ostatka zemlje. Takva retorika izazvala je ozbiljnu zabrinutost međunarodne zajednice. Kao odgovor, Sjedinjene Američke Države pojačale su sankcije Dodiku i njegovim suradnicima. Dodatnu složenost situaciji donijele su odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), koja je osporila autoritet visokog predstavnika i blokirala donošenje ključnih reformskih zakona.

U međuvremenu, javnost je zatekla vijest o Dodikovoj operaciji nakon koje su mu liječnici preporučili mirovanje, zbog čega nije u mogućnosti nazočiti suđenju. To je potaknulo Narodnu skupštinu RS da donese niz zaključaka. Jedan od njih nalaže Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS, Milošu Lukiću, da se ne odazivaju na pozive Suda BiH sve dok Dodik ne bude zdravstveno sposoban sudjelovati u postupku.

Ukupno je predloženo sedam zaključaka NSRS. Među njima je i prijedlog da predstavnici RS obustave sudjelovanje u radu državnih institucija sve dok se, kako navode, ne prekine "montirani proces" protiv Dodika i Lukića. Ipak, izuzetak bi činila pitanja koja se odnose na prijenos nadležnosti.

Osim toga, NSRS je istaknula da europski pravni standardi zabranjuju vođenje “nehumanih i degradirajućih sudskih postupaka” protiv osoba u lošem zdravstvenom stanju, što, prema njihovim tvrdnjama, Sud BiH trenutno čini. Takva praksa, kažu, udaljava Bosnu i Hercegovinu od europskog puta.

Slučaj Kovačević

U 2024. godini slučaj Kovačević bio je u središtu pravnih i političkih rasprava. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) ranije je presudio u korist Slavena Kovačevića, utvrdivši da izborni sustav BiH diskriminira građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. BiH je uložila žalbu, a Veliko vijeće ESLJP-a održalo je raspravu u studenom. Tijekom rasprave predstavnici BiH tvrdili su da Kovačević manipulira vlastitom nacionalnom pripadnošću kako bi ostvario političke ciljeve, te da bi provedba presude mogla narušiti daytonsku ravnotežu u zemlji.

Očekuje se da će ESLJP donijeti konačnu odluku u ovom slučaju tijekom proljeća 2025. godine. Ishod ovog slučaja mogao bi imati značajne posljedice na političko uređenje BiH.

Rezolucija o Srebrenici

Generalna skupština Ujedinjenih naroda u svibnju je usvojila Rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Za rezoluciju su glasovale 84 države, 19 je bilo protiv, a 68 suzdržano.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, uz podršku 34 države. Tekst se poziva na presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, koje su zločine u Srebrenici okarakterizirale kao genocid. Rezolucija također osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.

Poplave otkrile slabosti sustava, snijeg paralizirao zemlju

Početkom listopada, Bosnu i Hercegovinu pogodile su bujične poplave, osobito u Hercegovini i središnjoj Bosni, odnosno Jablanici, Fojnici, Kreševu, Kiseljaku i Konjicu. Jablanica je bila među najteže pogođenim područjima, s brojnim izgubljenim životima i ogromnom štetom na infrastrukturi koja je procijenjena na više od 100 milijuna eura.

Osim toga, gospodarstvo Bosne i Hercegovine i dalje trpi posljedice prekida željezničkog prometa uzrokovanog uništenjem željezničke infrastrukture tijekom poplava. Zbog kašnjenja u sanaciji štete Vlada Federacije BiH smijenila je direktora Željeznica FBiH Enisa Džafića na hitnoj sjednici u studenome. Dnevni gubici Željeznica FBiH procijenjeni su na oko 280.000 KM, dok ukupni gubici gospodarstva prelaze milijun KM dnevno.

Nepripremljenost na prirodne nepogode pokazao je i snijeg koji je u prosincu pogodio dijelove Bosne i Hercegovine koji su bili odsječeni od svijeta i bez električne energije. Unatoč tome što je danima najavljivan, snijeg je iznenadio građane, ali i pojedine zimske službe. Bez struje je u jednom trenutku bilo nekoliko desetina tisuća domaćinstava u čitavoj državi, obustavljena je i nastava.

Najteže je stanje bilo u sjeverozapadnim i sjevernim dijelovima zemlje a posebice su pogođene općine poput Drvara, Bosanskog Grahova, Lopara i Ugljevika.

Sigurnost i problemi obrazovnog sustava

U HNK, oko 2.500 prosvjetnih radnika osnovnih i srednjih škola stupilo je u generalni štrajk 26. studenog 2024. godine, zahtijevajući povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta. Ovaj štrajk trajao je četiri tjedna, tijekom kojih je nastava bila obustavljena za oko 20.000 učenika. Kolegama su podršku dali i prosvjetni radnici iz drugih dijelova Federacije BiH, a sve je dobilo i sudski epilog u kojem je štrajk proglašen nezakonitim.

Našu zemlju su u ovoj godini potresli i tragični događaji, među kojima se posebno ističe trostruko ubojstvo u Sanskom Mostu. U kolovozu, školski domar Mehmed Vukalić iz automatske puške usmrtio je ravnatelja škole, profesoricu i tajnicu, što je šokiralo lokalnu zajednicu. Ovaj stravičan čin ostavio je duboke traume i otvorio pitanja o sigurnosti i prevenciji nasilja u društvu. Na opasnost od terorizma ponovno je podsjetilo ubojstvo jednog i ranjavanje drugog policajca u Bosanskoj Krupi.

Vatikansko očitovanje o Međugorju

Mnogo pozornosti privuklo je i vatikansko očitovanje o Međugorju. Dokument Dikasterija za nauk vjere, koji je odobrio papa Franjo, ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove u župi i hodočasničkom mjestu Kraljice Mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko objašnjenja. Kao rezultat toga poraslo je zanimanje katoličkih vjernika iz cijelog svijeta za dolazak u Međugorje. Inače je 2024. bila turistički rekordna godina u BiH, i to ne samo kada je riječ o vjerskom turizmu.

Pogled prema 2025. - Stari izazovi u novoj godini

Kako je Bosna i Hercegovina ušla u 2025. godinu, pred njom su stari izazovi, ali i prilike za promjene. Osiguranje nastavka europskog puta, izbjegavanje političkih sukoba i provedba prijeko potrebnih reformi ostaju prioriteti. Uz to, važna obljetnica potpisivanja Dejtonskog sporazuma pružit će priliku za preispitivanje postignuća i uloge međunarodne zajednice u zemlji.

Istovremeno, osporavanje Dejtonskog ustava i sugestije o njegovoj mogućoj korekciji pod izgovorom usklađivanja s europskim standardima otvaraju nova pitanja o političkoj budućnosti zemlje.

Unatoč svim izazovima, ostaje nada da će se kroz dijalog i suradnju postići napredak, kako u europskim integracijama, tako i u izgradnji funkcionalnije i stabilnije države.