Studija pod nazivom: „Prekomjerna smrtnost od svih uzroka prema dobi i spolu tokom pandemije COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina: 2020–2022" objavljena je u stručnom časopisu Influenza and Other Respiratory Viruses.
Studija analizira podatke o smrtnosti od svih uzroka u periodu od 2020. do 2022. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i ukazuje na stvarni uticaj pandemije COVID-19, sugerirajući da je smrtnost bila znatno veća od službeno prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID-19, uključujući i među mlađim odraslim osobama.
Studiju je provela grupa domaćih i međunarodnih stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Federalnog zavoda za statistiku, Svjetske zdravstvene organizacije te EuroMOMO centra pri Statens Serum Institutu u Danskoj. Procijenjeno je da je u trogodišnjem periodu zabilježeno oko 12.000 prekomjernih smrtnih slučajeva – gotovo 20% više od očekivanog nivoa smrtnosti.
Najizraženija prekomjerna smrtnost zabilježena je 2021. godine, kada se SARS-CoV-2 varijanta Delta brzo širila. U tom periodu, broj smrtnih slučajeva bio je za više od 30% viši od očekivanog. Prekomjerna smrtnost bila je najviša među osobama starosti od 45 do 74 godine i znatno veća među muškarcima. Nasuprot tome, kod djece mlađe od 15 godina nije zabilježena prekomjerna smrtnost.
Dr Erwin Cooreman, specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini, izjavio je: „Rezultati ove studije naglašavaju dubok uticaj COVID-19 na javno zdravlje u zemlji, ukazujući na potrebu jačanja sistema nadzora i pripravnosti."
Studija također poziva na detaljnu analizu direktnih i indirektnih efekata COVID-19 na smrtnost kako bi se oblikovale buduće zdravstvene politike i osiguralo bolje upravljanje resursima u odgovoru na buduće pandemije i zdravstvene krize.
„Jačanje sistema registracije i uspostava pouzdanog nadzora nad smrtnošću od svih uzroka ključni su koraci za bolje praćenje budućih pandemija i javnozdravstvenih događaja", naglasila je dr Šeila Cilović-Lagarija, glavna autorica studije.
Također je istaknuta važnost pravovremenih i široko dostupnih javnozdravstvenih mjera, uključujući vakcinaciju, u smanjenju broja smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti.
Autori studije su Šeila Cilović-Lagarija, Johanna Thea Mølgaard Rantzau, Siniša Skočibušić, Sanjin Musa, Armin Sprečo, Amna Isaković, Mirza Palo, Faris Dizdar, Hidajeta Čolović, Veronica Ivey Sawin, Jens Nielsen i Pernille Jorgensen.
Studija je sufinansirana od strane Evropske unije.
