Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić u razgovoru za Fenu upozorio je na ozbiljne izazove u snabdijevanju ugljem termoelektrana, ističući da je u prvih šest mjeseci ove godine isporuka dostigla tek 73 posto ugovorenih količina, dok je otkrivka uglja (uklanjanje čvrste mase kako bi se došlo do uglja) na 46 posto u odnosu na plan.
"Rudnici moraju biti svjesni da se energetski sistem Federacije BiH može stabilizovati samo povećanom proizvodnjom uglja jer se EPBiH većinom oslanja na proizvodnju iz termoelektrana 80 posto, dok je 20 posto proizvodnje iz hidroelektrana. Zbog toga konstantno radimo na podizanju proizvodnje uglja i poboljšanju uslova rada", izjavio je Buljubašić.
Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH početkom 2024. godine povećala cijenu uglja, a potpisan je i novi Kolektivni ugovor u oblasti rudarstva čime su jasno pokazali da se zalažu za bolje uslove rada i bolji položaj rudara.
"Očekujemo zauzvrat proaktivan pristup i isporuku potrebnih tona uglja za rad naših termoelektrana. Rudnici u Koncernu EPBiH moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Novina u kolektivnom ugovoru je da ćemo ispunjavati svoje obaveze samo ukoliko i rudnici budu ispunjavali svoje. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sistem", naveo je Buljubašić.
Najveći problemi u Brezi i Đurđeviku
Kada je riječ o stanju u rudnicima, Buljubašić je rekao da su trenutno u pogledu proizvodnje najveći problemi u RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolji rezultat u posljednje tri godine.
"RU Kreka, RMU Kakanj i RMU Abid Lolić bilježe oporavak i povećanje proizvodnje u odnosu na prethodni period. RU Gračanica je na nivou planske projekcije, a do kraja godine isporuka prema termoelektranama će biti maksimalno pojačana", dodao je Buljubašić.
U rudnicima Koncerna zaposleno je 4.967 radnika, od kojih je 1.226 invalida rada, a dnevno u prosjeku između 1.500 i 1.700 radnika odsustvuju s posla po raznim osnovama (godišnji odmor, bolovanje).
Proces prestrukturiranja rudnici su, kako je rekao Buljubašić, trebali provesti prije ulaska u Koncern. Rudnici su tada ušli sa dugom od 36 miliona KM, a taj trend se nastavio. Niti jednu godinu od osnivanja Koncerna rudnici nisu poslovali pozitivno što je u konačnici dovelo do rasta ukupnog duga na 1,2 milijarde KM. To se neminovno odražavalo negativno i na poslovanje EPBiH.
"Kada govorimo o procesu prestrukturiranja u današnjim okolnostima, on je već prisutan kroz provođenje programa zbrinjavanja viška radnika u RMU Zenica (zbrinuto 199 rudara), zatvaranja jama koje su tehnološki i ekonomski neodržive, nastavak procesa dokapitalizacije kroz nabavku opreme i mehanizacije za perspektivne rudnike za površinsku eksploataciju uglja u cilju povećanja produktivnosti", rekao je Buljubašić.
Veliki nedostaci u rudnicima
Napomenuo je da se rudnici u Koncernu suočavaju s ozbiljnim problemima devastiranih ležišta uglja zbog velikog zaostatka u otkrivci uglja, koji postoji već dugi niz godina. Ukupni zaostaci na otkrivci u rudnicima Koncerna EPBiH od 2010. do juna 2025. iznose 128 miliona kubnih metara, što značajno otežava eksploataciju.
Projekt pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH, vrijednosti oko 160 miliona KM, provodi se kreditnim sredstvima Svjetske banke. Sredstva kredita, kako je rekao Buljubašić, najvećim dijelom će se utrošiti za podršku zatvaranja jama i zbrinjavanje radnika RMU Zenica, prenamjenu zemljišta RU Kreka i izgradnju fotonaponske elektrane Dubrave snage 12.2 MW, kao i za prenamjenu i rekultivaciju zemljišta, te izgradnju fotonaponske elektrane na RMU Banovići snage 15 MW.
"Kada je riječ o RMU Zenica, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Elektroprivreda BiH i RMU Zenica intenzivno rade na zakonu o zatvaranju rudnika Zenica. To je zakon koji se prvi put donosi u Federaciji i u cijeloj BiH i vrlo je bitno da obuhvati sve aspekte vezane za provođenje procesa zatvaranja tog rudnika. Cilj zakona je da definiše način za zbrinjavanje uposlenika i finansijski regulišu obaveze rudnika prema EPBiH, kao i druge iskazane obaveze", dodao je.
Pored izgradnje fotonaponskih elektrana na degradiranim bivšim rudničkim površinama, zelene investicije u okviru platforme Pravedne tranzicije ugljenih regiona, kako je dodao, mogu podrazumijevati i investiranje u druge vidove OIE na rudničkom zemljištu, kao što su izgradnja baterijskih sistema i uspostava plantaža brzorastuće biomase.
"Prelazak na obnovljive, povoljnije izvore energije onemogućavaju i otežavaju birokratske prepreke poput zabrane raspolaganja državnom imovinom, ali i protivljenja izgradnji hidroelektrana. Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces pravedne tranzicije pratiti stvaranjem uslova za izgradnju novih proizvodnih objekata hidroelektrana, prepumpnih elektrana, vjetroelektrana, gasnih elektrana, fotonaponskih elektrana i baterijsklh skladišta. Vrlo brzo EP BiH će predstaviti projekat Prosumer 5000+", konstatovao je Buljubašić.
Na nivou Federacije BiH u nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije radi se na dokumentu strategije razvoja energetskog sektora, gdje EPBiH učestvuje sa dokumentom dugoročnog plana razvoja EPBiH 2025-2050. godina, gdje će biti iskazana planska opredjeljenja za osiguranje energetske stabilnosti u narednom periodu.
Kao potpisnica Pariškog sporazuma iz 2017. godine, koji je rezultat nastojanja EU da u realizaciju svojih politika i ciljeva uključi i druge zemlje koje nisu njene članice, BiH je prihvatila opredjeljenje ili put EU ka klimatski neutralnoj Evropi do 2050. godine. To praktično znači postepeno smanjenje korištenja uglja.
"Međutim, kada govorimo o baznoj proizvodnje električne energije EPBiH mora zadržati proizvodnju električne energije iz termoelektrana u punom instalisanom kapacitetu kako bi se očuvala neophodna bazna proizvodnja i ispoštovale zakonske obaveze osiguranja dovoljnih količina energije u cilju očuvanja energetske stabilnosti Federacije BiH. Istovremeno se moraju graditi novi proizvodni kapaciteti koji će obezbijediti baznu proizvodnju električne energije", poručio je Buljubašić za Fenu.
