Bolest plavog jezika (Bluetongue), trenutno predstavlja jednu od najvećih prijetnji stočarstvu u regiji. Nakon što su u Sloveniji i Hrvatskoj potvrđeni brojni slučajevi tokom jula i augusta 2025. godine, raste zabrinutost da bi se virus mogao proširiti, ako već nije, i na Bosnu i Hercegovinu.
Ova bolest pogađa preživare, posebno ovce, te uzrokuje ozbiljne ekonomske gubitke, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). Stručnjaci upozoravaju na potrebu provođenja DDD mjera – dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije – kao i biosigurnosnih mjera na farmama.
Šta je bolest plavog jezika?
Bolest plavog jezika je virusna bolest preživara koju izaziva Orbivirus iz porodice Reoviridae. Specifičnost ove bolesti leži u činjenici da se ne prenosi direktnim kontaktom među životinjama, već isključivo putem krvopijućih insekata – najčešće komaraca roda Culicoides. Ovi insekti su ključni vektori, jer virus prenose sa zaraženih na zdrave životinje.
Naziv "plavi jezik" potiče od karakterističnog simptoma kod ovaca – zbog poremećaja cirkulacije i krvarenja u sluznicama, jezik može poprimiti plavkastu boju. Pored toga, bolest uzrokuje visoku temperaturu, oticanje glave, otežano disanje i hramanje. Dok su goveda i koze često samo nosioci virusa, kod ovaca bolest može imati smrtonosan ishod.
Najosjetljivije su ovce, kod kojih bolest može uzrokovati smrtnost i do 30 posto. Simptomi uključuju groznicu, iscjedak iz nosa, oticanje usana i ušiju, otežano kretanje, gubitak vune i iscrpljenost. U najtežim slučajevima, jezik postaje otečen i plavkast, pa životinja ugiba zbog gušenja ili sekundarnih infekcija. Ekonomske posljedice su višestruke. Bolest uzrokuje direktne gubitke uslijed uginuća, ali i indirektne kroz smanjenje mliječnosti, slabiji prirast mesa, zabrane izvoza i pad vrijednosti stočarskih proizvoda.
Situacija u regiji i Evropi, rizik za BiH
Prema podacima iz do sredine avgusta, Hrvatska je potvrdila širenje bolesti plavog jezika u šest županija, na 18 lokacija i objekata. U Istri je uginuće više desetina ovaca izazvalo paniku među stočarima, dok su slučajevi kod goveda uglavnom otkriveni bez vidljivih simptoma, laboratorijskim analizama. Slovenija je ranije tokom ljeta prijavila prvi slučaj, što je pokazalo da se virus brzo širi sa zapada prema Balkanu. Veterinarske službe u obje zemlje naglasile su da je bolest posljedica širenja vektora, odnosno komaraca, koji se zbog klimatskih promjena zadržavaju duže i šire na nova područja.
Serotip 8 već neko vrijeme cirkulira u više europskih zemalja, uključujući Sloveniju, Sjevernu Makedoniju, Italiju, Portugal, Španiju, a tokom 2024. godine zabilježen je i u Švicarskoj.
Iako trenutno u BiH nema potvrđenih slučajeva bolesti plavog jezika, prošlost pokazuje da je zemlja bila pogođena ovim virusom više puta u protekle dvije decenije. Prema podacima Uprave za veterinarstvo BiH i Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, epidemije su zabilježene 2002., 2006., 2014., 2017. i 2018. godine. BiH je posebno ranjiva, jer veliki dio stočnog fonda čine ovce, a nadzor nad kretanjem životinja i biosigurnosne mjere često nisu na optimalnom nivou. Osim toga, značajan broj farmi nalazi se u blizini vodenih površina, što pogoduje razmnožavanju komaraca.
Važnost DDD mjera, vakcinacija i biosigurnost
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija predstavljaju osnovne stubove biosigurnosti u zaštiti od bolesti plavog jezika. Dezinfekcija podrazumijeva uništavanje virusa u okolini, posebno u objektima gdje borave životinje. Redovno čišćenje i dezinfekcija staja, opreme i transportnih sredstava smanjuje rizik širenja infekcije. Dezinsekcija je ključna, jer ciljano suzbija populaciju komaraca – vektora bolesti. Koriste se insekticidi za tretiranje staja i repelenti za životinje.
Posebno je važno ukloniti mjesta pogodna za razmnožavanje komaraca, poput stajaćih voda. Deratizacija doprinosi smanjenju rizika od sekundarnih širenja bolesti, jer glodari mogu indirektno utjecati na prenos parazita i održavanje infektivnih ciklusa u okolini. Ove mjere moraju se provoditi sistemski, pod nadzorom veterinarskih službi i u saradnji sa stočarima.
Vakcinacija protiv plavog jezika jedna je od najefikasnijih metoda zaštite, ali se provodi samo u područjima gdje postoji rizik i gdje je odobrena od nadležnih institucija. BiH u ovom trenutku razmatra opciju vakcinacije u graničnim područjima, posebno ukoliko se broj slučajeva u Hrvatskoj nastavi povećavati.
Biosigurnosne mjere uključuju smještaj životinja u zatvorene prostore tokom perioda najveće aktivnosti komaraca (sumrak i svitanje), upotrebu mreža na prozorima, tretiranje prostora insekticidima, te ograničavanje kretanja stoke.
Prema pravilnicima koji su na snazi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, u slučaju pojave bolesti plavog jezika uvode se zone ograničenja kretanja, zabrana izvoza i posebne veterinarske kontrole. Ove mjere usklađene su sa standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) i Evropske unije.
U praksi to znači da bi pojava bolesti u BiH izazvala hitnu reakciju – određivanje zaraženih i ugroženih područja, blokiranje prometa životinja i stroge mjere biosigurnosti na farmama.
Stručne preporuke za farmere
Veterinarski stručnjaci upozoravaju farmere da redovno pregledaju stoku, prijave svaku sumnju na simptome bolesti, te provode preventivne mjere. Posebna pažnja treba se posvetiti ovcama, koje su najosjetljivije.
Farmere se savjetuje da koriste repelente za životinje, čiste staje i uklanjaju stajaću vodu u okolini farmi. Svaka neuobičajena promjena u ponašanju životinja ili pojavi simptoma mora se odmah prijaviti lokalnoj veterinarskoj stanici.
Bolest plavog jezika ne poznaje granice. Potvrđeni slučajevi u Hrvatskoj i Sloveniji ozbiljno prijete i Bosni i Hercegovini. Jedini način da se izbjegne nova epidemija i veliki ekonomski gubici jeste da se preventivne mjere počnu provoditi odmah.
Sistematska DDD aktivnost, pojačan nadzor i spremnost na vakcinaciju mogu sačuvati stočni fond BiH i spriječiti ponavljanje scenarija iz ranijih godina. Kako navode iz INZ, veterinarske službe i stočari moraju djelovati zajedno, jer svaka odgoda može značiti stotine izgubljenih životinja i milionske štete za domaću poljoprivredu.
INZ
