U organizaciji U.G. “Vive Žene” i Komisije za jednakopravnost spolova pri Skupštini Tuzlanskog kantona, u utorak 26. januara 2016. godine u Tuzli je održana javna rasprava na temu izmjene zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH.
Rasprava je organizirana sa ciljem da se skrene pažnja javnosti da ukoliko Parlament FBiH usvoji Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH gdje se Članom 35. predviđa da Sigurne kuće dobiju status ustanove, njihov opstanak je ugrožen.
Skupu su prisustvovali predstavnici općinskih Komisija za jednakopravnost spolova pri općinama u TK, predstavnici Odjela za društvene djelatnosti pri općinama u TK, predstavnici centara za socijalni rad sa područja TK i predstavnici NVO-a i kako su istakli, svojim učešćem željeli su dati podršku organizacijama koje se bore da ne dođe do usvajanja ovakvog zakonskog rješenja.
Organizatori javne rasprave traže dopunu Člana 35., a to je da se Sigurne kuće mogu osnivati i na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama, a ne isključujući osnivanje Sigurnih kuća po osnovu Zakona o ustanovama.
Kako je objasnila Jasna Zečević, predsjednice U.G. „Vive Žene“ trenutno u Federaciji BiH postoji šest sigurnih kuća i obaveza da se organizacija koja osniva sigurnu kuću registruje u skladu sa Zakonom o ustanovama značilo bi da postojeće sigurne kuće moraju postati ustanove, što bi ih dodatno opteretilo kako finansijski, tako i u smislu organizacione i upravljačke strukture.
- S obzirom da se sigurne kuće i u trenutnim okolnostima bore da obezbijede dovoljna finansijska sredstva kako bi opstale, dodatni teret bi neminovno doveo do slabljenja stepena zaštite žrtava nasilja u sigurnim kućama. – zaključila je Zečević.
Prema riječima Fatime Bećirović koordinatorice Sigurne kuće U.G. „Vive Žene“ godišnje u prosjeku bude smješteno između 80 – 90 žrtava nasilja koje su u akutnoj krizi, među kojima su i maloljetnici.
- U toku jedne godine u svih šest sigurnih kuća u FBiH taj broj se kreće od 350 - 400 žrtava nasilja, što govori koliko je važan opstanak sigurnih kuća – dodala je Bećirović.
Nakon diskusije doneseni su i zaključci, a to je da sve prisutne institucije će podnijeti prijedlog rješenja općinskoj i kantonalnoj Komisija za jednakopravnost spolova, kao i da će se pokrenuti online peticija ko podrška opstanku sigurnih kuća u FBiH.
Osnivanje i finansiranje sigurnih kuća u FBiH
Imajući na umu Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH, koji je 1. decembra 2015. usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, predlažemo slijedeće rješenje za osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća Federacije BiH:
− OSNIVANJE I STATUS: Sigurne kuće se trebaju osnivati i raditi u skladu sa Zakonom o ustanovama ili u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH i Federacije BiH, kako bi se na taj način i dalje omogućio i poticao rad postojećih sigurnih kuća, ali isto tako omogućilo osnivanje novih sigurnih kuća.
− STANDARDI: Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH treba usvojiti jasne standarde za osnivanje, upravljanje i zatvaranje sigurnih kuća, te njihovo uvođenje u registar akreditiranih sigurnih kuća, neovisno od toga da li su osnovane u skladu sa Zakonom o ustanovama ili u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH i Federacije BiH. Usvajanje ovih standarda se mora provesti što prije, poštujući odredbe Instanbulske konvencije, te uz konsultacije sa gender institucionalnim mehanizmima i nevladinim organizacijama.
− NADZOR I KONTROLA: Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH treba usvojiti jasne standarde za rad i pružanje servisa od strane akreditiranih sigurnih kuća, te na osnovu toga vršiti nadzor i kontrolu rada. Upravo argument nadzor i kontrola se koristio kao argument koji opravdava zašto sigurne kuće moraju biti ustanove. Naglašavamo da Zakon o udruženjima i fondacijama u BiH nikako ne umanjuje mogućnost nadzora sigurnih kuća. Nakon donošenja standarda Ministarstvo će biti u mogućnosti da vrši nadzor nad svim sigurnim kućama, neovisno od toga da li su osnovane u skladu sa Zakonom o ustanovama ili u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH i Federacije BiH.
− FINANSIRANJE SVIH TROŠKOVA: Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH treba usvojiti procjenu godišnjih troškova jedne sigurne kuće, koja će biti osnov za raspodjelu finansiranja između različitih nivoa vlasti. Ta procjena treba uključiti stvarne troškove sigurnih kuća, koji uključuju i troškove osoblja, prostora, opreme, održavanja i svih ostalih troškova koji su direktno vezani za boravak i rad sa žrtvama nasilja. Finansiranje sigurnih kuća se ne smije zasnivati samo na broju osoba koje su smještene u sigurnu kuću.
Imajući na umu postojeći Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH, predlažemo slijedeću dopunu i izmjenu nacrta.
Moguća su dva rješenja:
Prvi prijedlog predviđa izmjenu i dopunu stav 1. člana 35, tako da član 35. glasi:
Član 35.
SIGURNE KUĆE I NAČIN FINANSIRANJA
PRIVREMENOG ZBRINJAVANJA ŽRTAVA NASILJA U SIGURNOJ KUĆI
Sigurna kuća se osniva u skladu sa Zakonom o ustanovama BiH ili u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH ili u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije BiH.
Sredstva za finansiranje privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući osiguravaju se iz Budžeta Federacije BiH u iznosu od 70% i iz budžeta kantona 30%, od utvrđene cijene smještaja žrtve nasilja u sigurnoj kući.
Odluku o visini cijene privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući donosi federalni ministar rada i socijalne politike za svaku kalendarsku godinu, na osnovu koje se planiraju i obezbjeđuju sredstva na način propisan stavom 2. ovog člana, a na temelju planiranih sredstava i u skladu sa članom 54. Zakona o budžetima u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 102/13, 9/14, 13/14 i 8/15).
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i kantonalna ministarstva nadležna za oblast socijalne zaštite dužna su u svom budžetu predvidjeti i obezbijediti sredstva iz stava 2. ovog člana.
Sredstva za finansiranje privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući iz stava 2. ovog člana namijenjena su osiguranju smještaja, podrške i pomoći žrtvama nasilja u porodici i ista se ne mogu koristiti u druge svrhe, a osnivač sigurne kuće preuzima prava, obaveze odgovornosti osnivača u smislu finansiranja rada i poslovanja sigurne kuće.
Pravilnik o uslovima prostora, opreme i kadra za sigurne kuće i registru sigurnih kuća u Federaciji BiH, propisat će federalni ministar rada i socijalne politike u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Status sigurne kuće stiče se izdavanjem rješenja kojim se potvrđuje da su ispunjeni uslovi iz stava 6. ovog člana i upisom u Registar, koji vodi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Na rješenje iz stava 7. ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja.
Nadzor nad stručnim radom sigurne kuće vrši stručna komisija koju formira federalni ministar rada i socijalne politike.
Pravilnik o stručnom nadzoru iz stava 9. ovog člana donijet će federalni ministar rada i socijalne politike, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Drugi prijedlog predviđa dopunu Nacrta Zakona, tako što se iza člana 35. dodaje novi član 35a. koji glasi:
Član 35a.
SIGURNE KUĆE NEVLADINIH ORGANIZACIJA
Nevladine organizacije (udruženja ili fondacije) iz člana 3. stav 5. ovog Zakona, koje pružaju privremeni smještaj u sigurnoj kući i pomoć žrtvama nasilja u porodici podnose zahtjev Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike radi utvrđivanja ispunjavanja uslova u pogledu prostora, opreme i kadra iz stava 6. član 35. ovog Zakona.
Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog člana utvrđuje Komisija koju imenuje federalni ministar rada i socijalne politike.
Na osnovu prijedloga Komisije federalni ministar rada i socijalne politike donosi rješenje o ispunjavanju uslova iz stava 2. ovog člana, koje podliježe reviziji nakon isteka roka od 4 godine od dana prijema rješenja.
Na rješenje iz stava 3. ovog člana, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja.
Na osnovu rješenja iz stava 3. ovog člana sigurna kuća nevladine organizacije se upisuje u Registar sigurnih kuća.
