Da bi se ukazalo na zaštitu i značaj jezičke raznolikosti i kulture, Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) 1999. godine je 21. februar proglasio Međunarodnim danom maternjeg jezika.
Tim povodom Odsjek za Bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, organizirao je centralnu manifestaciju obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Učenici osnovnih i srednjih škola sa područja Tuzlanskog kantona, sa svojim nastavnicima i profesorima, kao i studentima Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dali su svoj doprinos obilježavanju ovog važnog datuma.
Istaknuta je identitetska spona čovjeka i jezika koji sluša od rođenja do školskog doba kada počinje sa izučavanjem standarnog jezika.
-Maternjim jezikom govorimo sve do polaska u školu kada počinjemo da učimo standardni jezik. Ali svoj maternji jezik, neovisno od toga koliko je čovjek obrazovan, više ili manje, on ga nikad ne zaboravlja i tako svoj jezični identitet nosi duboko u sebi, između ostalog je kazala prof. dr. Amira Turbić- Hadžagić, šef Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta UNTZ.
Svjetski jezici polako potiskuju manje zastupljene jezike. Na našem područu posebno je izražen uticaj engleskog jezika. Zato je važno njegovanje jezika jer postojanje jednog naroda u direktnoj je vezi za jezikom koji govore.
-Maternji jezik je ono što prvo čujemo u kolijevci, što čujemo kad nam majke, nane i bake pjevaju dok smo mali, a sve ovo drugo je samo nadogradnja, nešto što nas čini bogatijim jer svaki jezik čini nas bogatijim, čini život ljepšim, omogućava nam bolju integraciju u društvu, što u svakom slučaju ne treba zanemarivati ali u prvom slučaju u svakom momentu treba pustiti maternjem jeziku da on bude prvi pa tek onda sve drugo, kazala je je prof. dr. Marijana Nikolić sa Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta UNTZ.
Na današnjoj manifestaciji istaknuto je da je maternji jezik način sporazumijevanja i uvažavanja jednog naroda ali i tačka razumijevanja i tolerancije prema drugom i drugačijem. U Bosni i Hercegovini se govore tri standardna jezika, bosanski, hrvatski i srpski, te prihvatanje te činjenice znači prihvatanje i drugih.
- Ne želimo da ni jedan od ta tri jezika umanjimo, ne želimo da se naruši vrijednost niti jednog od ta tri jezika, dakle da se pošalje ta poruka jedinstva, međukulturalnosti, zajednice i ljepote, identiteta, morala, što jezik zapravo jeste, poručuje Amina Karić, studentica Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta UNTZ.
Na javnom mitingu 21. marta 1948 godine, Mohammed Ali Jinnah, guverner Pakistana, proglasio je Urdu jedinim zvaničnim jezikom Zapadnog i Istočnog Pakistana. Narod Istočnog Pakistana (danas Bangladeš), čiji je maternji jezik Bengali, počeo je protestovati protiv ove odluke. Studenti su odlučili održati proteste 21. februara Dhaki i iako su odlučili da protestuju ali ne krše zakon, policija je otvorila vatru i poubijala ih.
Međunarodni dan maternjeg jezika redovno proslavljaju zemlje članice UNESCO-a kako bi promovirale jezičnu i kulturnu raznolikost, te multilingvizam.
S.M.
