18.03.2016. u 10:55 Broj citanja: 2554 Ime koje je zaboravljeno: Gazi Turali-beg je utemeljio Tuzlu, napravio vodovod i organizovao proizvodnju soli
Ime Gazi Turali-bega decenijama je bilo nepravedno i neopravdano zapostavljano, iako je riječ o najznačajnijem vakifu sjeveroistočne Bosne i jednoj od najvažnijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine. Gazi Turali-beg je utemeljio Tuzlu i od ovog grada je u 16. stoljeću napravio centralno administrativno mjesto na ovom području, što se zadržalo do današnjeg dana, rekao je Emir ef. Šečić, imam tuzlanske Vikaljske džamije u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
"Ne postoje tačni biografski podaci o Turali-begu, tako da nije poznat datum njegovog rođenja, mada se navodi da je bio sin Ejne-hana i pretpostavlja se da je rođen u Tuzli. Prvi put s njegovim se imenom susrećemo 1526. godine, kada je tokom čuvene Mohačke bitke bio jedan od najzaslužnijih u redovima osmanske vojske, a borio se zajedno sa Gazi Husrev-begom. Za svoje zasluge od sultana Sulejmana Veličanstvenog dobio je nagrade i titulu sandžak-bega, a do 1580. godine, kada je penzionisan, upravljao je u pet sandžaka i to u: Zvorničkom, Hercegovačkom, Sremskom, Smederevačkom i Bosanskom sandžaku", ističe efendija Šečić, dodajući da je za grad Tuzlu naročito važan period njegove uprave od 1548. do 1572. godine.
U tom 24-godišnjem periodu, navodi sagovornik AA, Turali-beg je sagradio niz objekata, koji su predstavljali javno dobro (vakuf), čime je započet razvoj ove čaršije.
"Gazi Turali-beg udario je temelje mnogim vrijednostima i Tuzlu je učinio čaršijom u pravom smislu te riječi. Osim što je sagradio džamiju, koja se i danas nalazi na istom mjestu i prije dvije godine je renovirana, a nosi njegovo ime, Gazi Turali-beg sagradio je mekteb-ibtidaija, koji je bio poput osnovne škole. Mnogo je pažnje posvećivao kvalitetnom obrazovanju, i to ne samo muškaraca, nego i ženskih osoba, a mekteb je srušen 1945. godine. Sagradio je 38 dućana, a iz vlastitog imetka osnovao je kasu za pozajmicu zanatlijama za pokretanje zanata u iznosu od 300.000 srebrenih dirhema. To je, možemo reći, bila neka preteča bankarskih kredita, ali bez kamate. Također, doveo je prvi vodovod u grad, a voda je dolazila iz izvora Pašina glava u naselju Solina do njegove džamije, koju je narod prozvao još i Poljska džamije, jer je izgrađena u polju. Vodovod je bio dug četiri kilometra, a prilikom rekonstrukcije Turali-begove ulice 1999. godine, na dubini od 1,5 metara pronađeni su ostaci ovog vodovoda", pojašnjava efendija Šečić.
U okviru svog vakufa, Turali-beg je napravio i hamam tj. javno kupatilo, han i musafirhanu, odnosno prenoćišta za odmor gostiju, te musalu ili prostor na kojem su se održavali vjerski obredi i ceremonije.
"Na musali su se klanjali bajram-namazi, održavale su se svečanosti, postrojavanja osmanske vojske ili prijemi. Taj se prostor nalazio na potezu od semafora kod danas poznate zgrade ´Cipelići´ pa do Narodnog pozorišta Tuzla. Prekoputa današnjeg pozorišta, a na mjestu Pasaža, nalazila su se dva turbeta, kojih više nema. Građevinski objekti Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli arhitektonski su obrisi koji su odredili kostur grada i jezgro tuzlanske čaršije od 16. stoljeća do danas. Zatim, zemljište od današnjeg hotela Tuzla, cijela naselja Stupine i Sjenjak, te dio naselja Ši Selo bio je njegov vakuf, a zakonima u periodu od 1946. do 1984. sva ta vakufska imovina je oduzeta", navodi efendija Šečić.
U periodu Gazi Turali-begovog upravljanja zabilježeno je prvo organizirano eksploatiranje soli na ovom, po slanoj vodi prepoznatljivom području.
"Jedna četvrtina izvora slane vode bila je u njegovom vlasništvu i on je pokrenuo prvu organiziranu proizvodnju soli. Do tada su se ljudi time bavili privatno, slanicu su isušivali u baščama i avlijama, pa su tako dobivali so. Sultanskim fermanom iz Istanbula, prvi put je utemeljen organiziran proces proizvodnje soli na lokalitetu današnjeg Solnog trga. Uz to i sva dobra koja je sagradio Turali-beg, Tuzla je dobila privredni značaj u Osmanskom carstvu. Do tada su Srebrenica, Zvornik i Gornja Tuzla bili gradovi od većeg značaja na ovom prostoru, ali osmanska vlast je prepoznala razvojni prosperitet Tuzle i 1581. godine ona je postala centar zakonodavne, sudske i izvršne vlasti sjeveroistočne Bosne", izjavio je efendija Šečić.
Sagovornik AA ističe da je nakon što je 1933. godine rahmetli Mehmed efendija Handžić izvršio prepis i prevod Turali-begove vakufname tj. darovnice iz 1572. godine, koja se smatra jednim od najvažnijih historijskih dokumenata za grad, nastupa početak uništavanja bogatog vakufa ovog velikog dobrotvora.
"Tada nastupa jedan vakuum, a o Turali-begu pisao je jedino još rahmetli Hamdija Kreševljaković. U drugoj polovini prošlog stoljeća politička ideologija uništila je mnoge vrijednosti koje je Gazi Turali-beg utemeljio, a koje je njegov vakuf stoljećima poslije njegovao. Na rušenje objekata nije utjecalo slijeganje tla u Tuzli, što je posljedica iscrpljivanja slanice, nego političke odluke. Zemljište i objekti su oteti, uzurpirani ili srušeni, a danas nema Gazi Turali-begovih potomaka ni mutevelija. No, nema sumnje da je Gazi Turali-beg bio u ravni Gazi Husrev-bega, Gazi Ferhad-bega i Karađoz-bega", zaključuje efendija Šečić, dodajući da nije pouzdano poznato ni gdje se nalazi Gazi Turali-begov mezar.
Prema riječima Hasana efendije Spahića, predsjednika Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, od bogatog vakufa sačuvana je samo džamija, a danas se u njenoj blizini otvara i administrativno-poslovni centar Gazi Turali-begov vakuf.
"Ovaj je centar izgrađen kako bi se velikom vakifu iskazala zahvalnost, te kako generacije koje dolaze ne bi zaboravile njegovo ime i njegov značaj za ovu regiju. U Turali-begovoj džamiji danas bi džuma-namaz trebao predvoditi Husein efendija Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a nakon džuma-namaza i svečane akademije, planirano je da reisu-l-ulema, u centru Tuzle, svečano otvori administrativno-poslovni centar koji nosi naziv Gazi Turali-begov vakuf", najavio je efendija Spahić.
