Uoči izricanja presude haškom optuženiku Radovanu Karadžiću, u četvrtak, 24. marta, u holandski Den Haag gdje se nalazi sjedište Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslviju (MKSJ) pristiže veliki broj osoba iz Bosne i Hercegovine kako bi izravno pratili ovaj, po mnogima, historijski događaj, javlja Anadolu Agency (AA).
Među onima koji su se autobusima zaputili prema Haagu su i bivši logoraši i predstavnici Saveza logoraša BiH. Nakon putovanja autobusom, koje je trajalo oko 20 sati, u Rotterdamu su ih dočekali građani porijeklom iz BiH koji u tom holandskom gradu žive i rade godinama.
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, izjavio je za AA da je veoma bitno što će i bivši logoraši imati priliku da prate izricanje presude Karadžiću, koji je pred MKSJ optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Prema Meškovićevim riječima, radi se o historijskom događaju za BiH i sve njene stanovnike.
"Velika je stvar da smo dočekali da dođe do izricanja presude Karadžiću. To je vrlo bitno za BiH i za istinu. Naravno, mi u Savezu logoraša BiH očekujemo da bude osuđen za genocid, ne samo u Srebrenici, nego i u ostalih sedam općina u BiH za koje je optužen", rekao je Mešković.
Istakao je da su se ratna dešavanja i agresija na BiH desili u organizaciji i pod kontrolom Karadžića zbog čega će, kako je rekao, morati snositi odgovornost.
"Svjesni smo da će presuda Karadžiću proizvesti još veće podjele u BiH, ali u suštini, ono što se dešavalo tokom agresije na BiH, dešavalo se u organizaciji i nadležnosti Karadžića. Karadžić ima svoju političku odgovornost za ono što se dešavalo i mora za to odgovarati. Ova presuda bi trebala imati svoju poruku, a to je, prije svega, stvaranje pomirenja među građanima BiH. Mi u Savezu logoraša BiH smo uvijek isticali značaj da se počne govoriti jezikom istine", kazao je Mešković.
Sudsko vijeće Haškog tribunala, u četvrtak, 24. marta, će Karadžiću izreći prvostepenu presudu.
Karadžić je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, koji je u sedam općina poprimio razmjere genocida, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada te uzimanje za taoce pripadnika Ujedinjenih naroda ("plavi šljemovi")
