U organizaciji Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, Udruženja neurologa Tuzlanskog kantona i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a pod pokroviteljstvom Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine, dvaput godišnje održavaju se Tuzlanski neurološki susreti. U povodu Jedanaestih tuzlanskih neuroloških susreta danas je održana konferencija za novinare. Učesnici konferencije su bili prof. dr. Osman Sinanović, načelnik Klinike za neurologiju, dr. Adnan Burina, šef Odjeljenja za neurofiziologiju, prof. dr. Mirjana Vidović, prim. dr. Josip Hudić iz Udruženja neurologa TK i dipl.med.sestra Alma Vuleta, glavna sestra Klinike. Prema riječima učesnika, Jedanaesti tuzlanski neurološki susreti će biti održani na temu nemotornih simptoma multiple skleroze, a predavači će biti afirmisani eksperti iz ovog područja iz Zagreba, Osijeka, Beograda, Sarajeva, Mostara, Banja Luke i Tuzle.
Prema riječima prof. dr. Sinanovića nemotorni simptomi multiple skleroze zavređuju posebnu pažnju, kako zbog svoje raznovrsnosti tako i zbog specifičnosti u kliničkoj slici. Kako je u svom obraćanju istakao prof. dr. Sinanović posljednjih godina postoji čitav niz novosti u patogenezi i liječenju multiple skleroze. “Riječ je o čestom neurološkom oboljenju koje pogađa bijelu moždanu masu što znači reperkusiju na motorne simptome, ali posljednjih godina dokazano je da pogađa i sivu moždanu masu. Ova bolest ispoljava veliki broj simptoma i zato i ima naziv bolest sa hiljadu lica. Karakteristični simptom za većinu bolesnika su slabost, ukočenost, drhtanje, nejasan govor, spazam mišića i problemi sa ravnotežom, ali javljaju si i simptomi depresije, anksioznosti, problemi sa mokrenjem, konstantni zamor i bolovi, te seksualni problemi, stoga nemotorni simptomi u cjelokupnom sagledavanju multiple skleroze zavređuju posebnu pažnju, kako zbog svoje raznovrsnosti, tako i zbog specifičnosti u kliničkoj slici”, rekao je prof. dr. Osman Sinanović.
Tokom obraćanja novinarima dr. Adnan Burina je istakao da uzročno liječenje multiple skleroze nije poznato jer je i uzrok bolesti nepoznat, ali da se bolest može dobro kontrolisati. “Lijekovi koji se propisuju pacijentima s multiplom sklerozom se dijele na lijekove koji se daju u akutnoj fazi bolesti i one koji se daju kako bi se smanjila progresija bolesti. Takođe, zbog različitih kliničkih simptoma koji se javljaju kod ove bolesti pristupa se i simptomatskom liječenju”, rekao je dr. Burina i naglasio da je pacijentima oboljelim od multiple skleroze jako važna fizikalna terapija koja utiče na poboljšanje kontrole kretanja.
Učesnici konferencije su ukazali i na propuste u zdravstvenom sistemu. “Pacijenti oboljeli od multiple skleroze čije zdravstveno stanje zahtjeva fizikalnu terapiju zbog onesposobljenosti, da bi ostavrili to pravo moraju biti hospitalizirani, što predstavlja dodatne probleme ovim pacijentima, koji ionako imaju mali broj mogućnosti za liječenje. U Bosni i Hercegovini će pristup za liječenje prvim oralnim imunomodulatorom imati samo 8 pacijenata iz Federacije i 10 iz Republike Srpske, a trebalo bi najmanje 88 pacijenata da dobije ovu mogućnost, što ukazuje na velike propuste”, rekao je prof. dr. Sinanović.
