Kada se pretili Hrvati (a takvih je 20 posto odrasle populacije) odluče riješiti opasnog viška kilograma uz pomoć kirurškog noža, morat će se uputiti u tuzlansku bolnicu. Naime, tamošnji Univerzitetski klinički centar već je obavio barijatrijske zahvate na nekim pacijentima iz Hrvatske, a svi oni početkom iduće godine ostaju u javnozdravstvenom sustavu bez liječnika koji je sinonim za kirurško liječenje debljine, prof. Miroslava Bekavca Bešlina.
Neslužbeno doznajemo da ovaj kirurg iz KBC-a “Sestre milosrdnice” odlazi u mirovinu, ali i da će se njegove metode (podvezivanje želuca, ugradnja balona, smanjivanje želuca, želučana premosnica) za liječenje debljine u nas teško nastaviti.
Uostalom, i brojke to potvrđuju jer, dok broj pretilih u nas raste, istodobno broj zahvata – pada. U prvih pola godine bilo ih je tek šest. Do prije nekoliko godina, primjerice, bilo je zabilježeno više od 20 barijatrijskih zahvata. Tuzla je spremna i već je primila neke naše sunarodnjake koji su na ovaj način odlučili riješiti problem debljine, a očekuje ih još te na svemu zahvaljuje upravo liječniku iz Vinogradske.
– Obećavajuće rezultate našeg tima u BiH, odnosno u UKC-u Tuzla zasigurno ne bi bilo moguće postići bez transfera znanja prof. dr. Miroslava Bekavca Bešlina, intelektualne i moralne vertikale, mogu slobodno reći, jednog od kirurških dragulja koje ima Hrvatska i kojem pripadaju sve zasluge – govori nam doc. dr. Fuad Pašić, šef Odjela opće kirurge UKC-a Tuzla, bolnice koja se u Bosni i Hercegovini bavi barijatrijskom kirurgijom.
No, zato su dosad, osim Hrvata, već operirali i pacijente iz SAD-a, Crne Gore, svih dijelova Bosne i Hercegovine... Inače, podaci iz BiH pokazuju da u toj zemlji više od 60 posto stanovništva ima višak kilograma pa su i Bosna i Hercegovina i Hrvatska na dobrom putu da postanu zemlje u kojima će debljina uskoro biti vodeći uzročnik nezaraznih bolesti.
Premda će mnogi, kada je riječ o debljini, u obzir primarno uzeti estetski aspekt, on je u ovoj dijagnozi uistinu najmanje bitan. Dr. Pašić nabrojio nam je dio dijagnoza izravno povezanih s pretilošću, primjerice dijabetes tipa 2, povišen tlak, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, apneju, osteoartritis, veću učestalost karcinoma, ali i istaknuo podatak da će život pretilog 25-godišnjaka u prosjeku biti 12 godina kraći od života njegova vršnjaka normalne tjelesne težine.
Mi razvijamo personaliziran pristup u kirurgiji patološke pretilosti. Neki će pacijenti nakon kompletne protokolarne obrade endokrinologa, gastroenterologa, psihijatra itd. imati indikaciju da im se ugradi intragastrični balon u želudac.
Drugim pacijentima bit ćemo zbog ekstremne gojaznosti primorani izvesti najmutilantniji barijatrijski zahvat – Scopinarovu operaciju, neki će pak imati dvoetapno kirurško liječenje zbog velikog anesteziološkog i kirurškog rizika, a neki će biti za gastričnu premosnicu.
Dakle, to je personalizirana kirurgija, odnosno personaliziran model liječenja pretilih pacijenata – objašnjava docent Pašić najavljujući da će tuzlanska bolnica do kraja godine postati referentni centar za ovu granu kirurgije. Liječenje će pacijenta koji dolazi izvan BiH, stajati od 1500 eura do 4000 eura (želučana premosnica).
U nas je razrađen protokol pa pacijenti prije ovakvih zahvata moraju, uz niz pretraga, proći svojevrsne dijetne režime kao dokaz volje da doista žele izgubiti kilograme i pobrinuti se za svoje zdravlje. Upravo smo u KBC-u “Sestre milosrdnice” svjedočili jednoj takvoj proceduri, koja se inače još obavlja i na Rebru te u riječkom KBC-u.
Autor: Ivana Rimac-Lesički
