30.11.2016. u 20:37 Broj citanja: 13630 Promovisana Fotomonografija: ˝Srebrenički put pakla 1995 – 2015˝ Ahmeta Bajrića Blicka
Sva slova svijeta su malo da bi se sažela srebrenička tragedija no priču o njoj ne treba zbog toga izbjegavati širiti na različite načine. Svoj doprinos dao je i tuzlanski fotograf Ahmet Bajrić-Blicko koji je autor Fotomonografije "Srebrenički put pakla 1995 – 2015“, a čija je promocija održana večeras u Bosanskom kulturnom centru Tuzla.
O knjizi su govorili: Almasa Hadžić, novinarka "Dnevnog Avaza“,dr. Fatima Klempić – Dautbašić, ljekarka u ratnoj bolnici u Srebrenici, Naser Orić, bivši komandant 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine, Ćamil Duraković, donedavno načelnik Opštine Srebrenica, Ahmet Bajrić Blicko, autor Fotomonografije, a prigodnu besjedu održao je i mr. Vahid, ef. Fazlović, muftija tuzlanski.
Fotomonografija „Srebrenički put pakla 1995-2015. godina“ je jedinstvena knjiga u kojoj su hronološki prikazani najvažniji momenti zabilježeni na fotografijama u toku dvadeset godina od počinjenog genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a – Srebrenici.
- Drago mi je što sam uspio izdati ovu knjigu koja će ostati u historiji, ali i podsjećati na stravična dešavanja koja su zadesila Srebrenicu. Da nije bilo mene i još nekoliko drugih fotoreportera na raznim mjestima vezanim za Srebrenicu o mnogim dešavanjima se ne bi ni znalo. Moram reći da su emocije i danas izuzetno jake kada je u pitanju Srebrenica, a kada pogledam fotografije srce mi se steže, kazao je Bajrić.
Postoje dva čovjeka na ovim prostorima koji su iz dana u dan bilježili najtragičniju historiju BiH, kazala je novinarka Almasa Hadžić.
- To su Ahmet Bajrić – Blicko i Amel Emrić, ljudi koji su to radili svojim fotoobjektivom. Ono što večeras promovišemo, ovu fotomonografiju, ona je jedno svjedočenje o najtragičnijem stradanju bošnjačkog naroda. Blicko (Ahmet Bajrić, op.a) vjerovatno nije svjestan, ali on je, sa ovom fotomografijom napravio najveću i najdokumentiraniju optužnicu za genocid koji se dogodio u Srebrenici – naglasila je Hadžić.
Ratnih dana u Srebrenici prisjetio se i Naser Orić koji je rekao:
Historija je odredila da upravo Bajrić, rođeni Zvorničanin, jedini fotografiše izlazak kolone njegovih preživjelih Podrinjaca u julu 1995. godine, na području Nezuka kod Sapne, kazao je novinar Samir Karić, koji je napisao recenziju za ovo djelo.
- Fotografije iscrpljenih, ranjenih i umornih podrinjskih Bošnjaka, ostat će zauvijek da svjedoče o julskom paklu. I od tada, Bajrić je više od dvije decenije ostao posvećen Srebrenici. Svojim objektivom je uporno bilježio sve kolektivne dženaze u Potočarima, počev od one prve, zatim proteste žena Srebrenice u Tuzli, otkopavanje najvećih grobnica, dolazak svjetskih i domaćih lidera u potočarsko mezarje, ali i sve druge važne događaje vezane za Srebrenicu, uključujući i proces povratka, stvarajući tako najveće fotografsko svjedočanstvo o najvećoj bosanskoj rani, kojeg je nazvao "Srebrenički put pakla" - dodao je Karić.
Promociju Fotomonografije pratila je i izložba fotografija koje su bile postavljene na sceni Bosanskog kulturnog centra.
