Centri civilnih inicijativa (CCI) su na danas održanoj press konferenciji predstavili Godišnji izvještaj o monitoringu rada Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona. Izvještaj o monitoringu u nastavku prenosimo u cijelosti.
2016. godinu, u TK, obilježilo je više događaja, među kojima po značaju izdvajamo nastavak radničkih protesta,
koji traju praktično u kontuitetu od velikih socijalnih protesta u februaru 2014. Radnici, lošom privatizacijom i
nebrigom države uništenih firmi, protestovali su i tražili svoja prava i kroz čitavu 2016. g. Pri tome su pokazali da je kontinuiranom borbom i upornošću, praćenjem rada vlasti i realizacije datih obećanja, neodustajanjem –
namjesto jednokratnih i kratkotrajnih (re)akcija u afektu – moguće pozitivno uticati na vlast i dovesti je u situaciju da se bavi ozbiljnim problemima, odnosno stvarnih životnim potrebama svojih građana. Teško je, nakon svega, u relativno malo vremena, napraviti onoliko kolika su očekivanja građana, no neki pozitivni pomaci u Tuzlanskom kantonu su evidentni. A na značajnije efekte rada vlasti na kvalitet života građana, naravno, još ćemo se načekati.
Kao što ćemo se načekati da građani javno, kontinuirano, argumentovano izražavanje svojih potreba i zahtjeva
prema vlastima i stalni angažman u tom smislu, shvate kao svoju građansku obavezu, u jednom demokratskom
društvu. I da shvate da put za stvarnu promjenu ide preko njihove permanentne uključenosti u društvene procese i
stalnog argumentovanog pritiska na institucije vlasti, a ne preko povremenih kratkotrajnih eksplozija nezadovoljstva.
SKUPŠTINA TK PO DRUGI PUT ZA REDOM JE SVOJ GODIŠNJI PROGRAM RADA USVOJILA NA VRIJEME, NE KRŠEĆI VLASTITI POSLOVNIK O RADU. Nešto što bi trebalo da se podrazumijeva, u BiH je, nažalost, tek izuzetak od pravila. Skupština TK je, naime, bila jedina kantonalna institucija vlasti u BiH (dakle, jedina od 20 kantonalnih skupština i vlada) koja je donijela svoj program rada za 2016. na vrijeme, prije početka godine na koju se on odnosi. S programom rada za 2017. je vrlo slično. Razlika je samo u tome što nije jedina, nego su tu svoju obavezu na vrijeme, ove godine, uradile i skupštine USK i KS. Pa ih je 3 od 20.
S DRUGE STRANE, UZ SKUPŠTINE USK, PK I BPK, SKUPŠTINA TK SPADA U SKUPŠTINE KOJE BUDŽET ZA 2017. G. – KAO DRUGI KLJUĆNI DOKUMENT ZA RAD INSTITUCIJA VLASTI U JEDNOJ GODINI – NIJE DONIJELA NA VRIJEME. Budžet TK za 2017. godinu nije usvojen u skladu sa rokovima propisanim Zakonom o budžetima FBiH. Ovo je nastavak loše prakse koja je rezultirala činjenicom da je u proteklih 10 godina Budžet TK usvojen na vrijeme samo tri puta.
ZA RAZLIKU OD PRETHODNIH GODINA, RAD SKUPŠTINA TK JE U 2016. G. BIO VRLO RAVNOMJERAN – SVAKI MJESEC JE ODRŽANA TAČNO JEDNA SJEDNICA. Ta ravnomjernost, međutim, nije pozitivno uticala ni na intenzitet rada Skupštine, ni na njenu produktivnost. Rad jeste bio bolje planiran i stalan, bez velikih pauza, ali je, u konačnici, i broj održanih sjednica (12) i broj na njima razmotrenih mjera (113), u 2016. manji nego u prethodnoj godini, a manji i od prosjeka prethodnog mandata. A u poređenju sa drugim kantonalnim skupštinama, po oba parametra, Skupština TK je u sredini ljestvice. Ali je, s druge strane, rad bio bolje fokusiran.
KAO ODGOVOR NA STALNE ZAHTJEVE CCI-A ILI IZ NEKOG DRUGOG RAZLOGA – INSTITUCIJE VLASTI U TK SU SE, U 2016. GODINI, FOKUSIRALE NA DONOŠENJE NAJZNAČAJNIJIH MJERA, KOJIMA SE SISTEMSKI, DUGOROČNO, UREĐUJU ODNOSI U ODREĐENIM OBLASTIMA, TE, NA REALIZACIJU PROGRAMOM RADA PLANIRANOG. I U OBA TA SEGMENTA POSTIGLI RESPEKTABILNE REZULTATE.
Skupština TK je u 2016. g usvojila 26 zakona, što je najveći broj zakona usvojen od strane jedne kantonalne
skupštine, u ovoj godini (preko 20 zakona usvojila je još jedino Skupština KS). Pri tome, ona ima i nominalno i
procentualno najveću realizaciju planiranih zakona, od svih kantonalnih Skupština – 14 od 19 planiranih.
SKUPŠTINA TK IMA I NAJBOLJI PROCENAT REALIZACIJE UKUPNIH PLANIRANIH OBAVEZA – OKO 90%. No, taj uspjeh poprilično devalviran činjenicom da se do njega došlo, ne iznimnom efikasnošću, nego malim obimom planiranih mjera (svega 69). Praksa da se odgovor na nepotpunu realizaciju plana nalazi ne u povećanju efikasnosti, nego u smanjivanju obima planiranih obaveza, je neprihvatljiva. A, nažalost, nastavljena je i sa Programom za 2017, koji ima i najmanji obim planiranih mjera ukupno a i najmanji obim planiranih zakona, u posljednjih 11 godina.
TRANSPARENTNOST RADA SKUPŠTINE TK NIJE NA DOVOLJNO VISOKOM NIVOU I U NEKIM ASPEKTIMA JE POTREBNA HITNA PROMJENA PRAKSE KOJA ĆE OMOGUĆITI VEĆU JAVNOST RADA I INSTITUCIJE I JAVNIH ZVANIČNIKA. Između ostalog, proces donošenja Programa rada za 2017. je pratila netransparentnost, kršenje Poslovnika, a svi prijedlozi za dopunu Programa rada su odbijeni. Prije početka izrade prijedloga Programa rada, Skupština nije uputila javni poziv građanima, udruženjima, lokalnim zajednicama, da se uključe u izradu programa rada i da predlože teme od njihovog interesa. Svih 13 amandmana na prijedlog Programa rada Za sve informacije molimo da kontaktirate Anu Lučić (mob. 063 396 519; e-mail:
[email protected]) predloženi od strane poslanika DF-a su odbijeni. Bez ikakvog obrazloženja od strane Kolegija je odbijena i Inicijativa Centara civilnih inicijativa sa 14 preporuka, od kojih se dio odnosio upravo na proces i način izrade programa rada, a dio na važne mjere, od interesa za građane TK, koje nisu uvrštene u Program Skupštine za 2017.
SKUPŠTINA TK NE POKAZUJE POTREBNU OZBILJNOST U KONTEKSTU REALIZACIJE OBAVEZA KOJE SE PRED KANTON STAVLJAJU U PROCESU EU INTEGRACIJA. Pitanja iz Upitnika Evropske komisije, odgovori, kao ni o uloga institucija sa Tuzlanskog kantona u procesu evropskih integracija nisu, na Skupštini, razmatrana ni u obliku informacije, baš kao i u slučaju Reformske agende.
JEDNA OD OZBILJNIH ZAMJERKI ODNOSI SE NA ČINJENICU DA NI U 2016. GODINI NIJE ODRŽANA NIJEDNA TEMATSKA SJEDNICA SKUPŠTINE TK. I pored Vladine inicijative za održavanje tematske sjednice posvećene privredi, upućene još 2015. godine i inicijative poslanika Fuada Imamovića za održavanje tematske sjednice na kojoj bi se raspravljalo o stanju u rudnicima TK, sa posebnim akcentom na stanje u Rudniku Kreka, te, pored drugih važnih pitanja o kojima bi vrijedilo organizovati zasebne, tematske sjednice, Skupština od početka aktuelnog mandata nije održala nijednu. Imajući u vidu da u Programu rada Skupštine za 2017. g. nema planiranih tematskih sjednica, očigledno je da i pored postojanja potrebe, ne postoji spremnost Skupštine za organizovanjem tematskih parlamentarnih rasprava o vitalnim problemima u Kantonu. No, nije to jedina stvar na kojoj je Skupština, odnosno njeno rukovodstvo, pokazalo odsustvo spremnosti da se uradi nešto što bi trebalo...
NI HAPŠENJE I IZRICANJE PRESUDE POSLANIKU SKUPŠTINE TK, ZBOG UČEŠĆA U KORUPCIJI, NIJE BILO DOVOLJNO ZA REZOLUTAN STAV NADLEŽNIH TIJELA SKUPŠTINE. Najvećom greškom u radu Kolegija i Administrativne komisije, u 2016. godini, smatramo nerazmatranje statusa poslanika Merseda Šerifovića i smjene ministra Edina Ajanovića, osuđenih za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotrebu položaja i ovlaštenja, te, propuštanje prilike da se po prvi put u Skupštini TK dosljedno primjeni Etički kodeks, osudi koruptivno ponašanje, a izricanjem sankcije zbog povreda Kodeksa aktivno radi na očuvanju digniteta i institucije i funkcija javnih zvaničnika.
U POSMATRANOM PERIODU UOČENA SU BROJNA KRŠENJA POSLOVNIKA O RADU SKUPŠTINE. Skupština je i ove godine propustila ispuniti poslovničku obavezu da razmatra godišnju i polugodišnju realizaciju svog programa rada na sjednici Skupštine. U trećem kvartalu su od strane Skupštine zakazane 2 sjednica hitnog karaktera u vezi kojih nisu data obrazloženja razloga hitnosti, što takođe nalaže Poslovnik. Na 27. sjednici Skupštine TK je vođena rasprava o Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o visokom obrazovanju bez obaveznog stava nadležne skupštinske komisije, čime je prekršena obaveza propisana članovima 21 i 25. Poslovnika Skupštine. Od strane opozicionih poslanika je takođe ukazano na probijanje vremena trajanja poslaničkog sata, nedozvoljeno komentarisanje poslaničkih inicijativa, itd.
NAKON ŠTO JE U 2015. GODINI MANJE ILI VIŠE USPJEŠNO RIJEŠENO PITANJA FABRIKE OBUĆE AIDA, GREDELJ REWOMA, DITE, U 2016. JE VLADA TK NASTAVILA DA SE „STIMULISANA“ ŠTRAJKOVIMA, BAVI PROBLEMIMA OVDAŠNJIH FIRMI I NJIHOVIH RADNIKA. Neke je probleme, kao i većinu u 2015. g, riješila, ili ih još rješava, zahvaljujući dobroj saradnji sa Federalnom vladom, a za neke je i sama uspjela da nađe rješenje. Ali je breme zaostataka i rezultata dvodecenijske nebrige i uništavanja ovdašnje privrede ogromno. I za najkrupnije probleme Vlada još ne pokazuje spremnost da se suoči sa njima. I pitanje je ima li uopšte kapaciteta za to.
RADNIČKI PROTESTI I OŠTAR KRITIČKI ODNOS SINDIKATA „SOLIDARNOST“ (KOJI JE VLADU NAZVAO PRIVATIZIRANOM OD STRANE PREMIJERA, NAJNEEFIKASNIJOM I NAJNESPOSOBNIJOM DOSADA) DOVELI SU DO, POHVALNOG, POVEĆANJA TRANSPARENTNOSTI U RADU VLADE. Vladu je, u pokušaju da se zaštiti od optužbi i da pridobije javnost, o svojim odlukama, tokom 2016, veoma često prema javnosti upućivala detaljne informacije, uključujući i to u kom pravcu i uz čije učešće se dalje mogu očekivati rješenja otvorenih pitanja. Toj veoma dobroj praksi se moglo zamjeriti jedino što u informacijama nisu davani i jasniji rokovi za rješavanje problema.
POREDEĆI SA DRUGIM KANTONALNIM VADAMA, VLADA TK JE I PO INTENZITETU RADA I PO PRODUKTIVNOSTI, NA TREĆEM MJESTU KANTONALNE LJESTVICE. U 2016 godini Vlada TK je održala dvostruko više zasjedanja od Vlade ZHK, npr. ali i dvostruko manje od Vlade KS. Ukupan broj održanih sjednica je 65, no svega 40 su redovne sjednice, što znači da nije ispunjena poslovnička obaveza održavanja jedne redovne sjednice sedmično. Ukupno je, u 2016. godini, razmotreno 1466 mjera.
REALIZACIJOM 86% PLANIRANIH OBAVEZA IZ PROGRAMA RADA, VLADA JE POSTIGLA ZADOVOLJAVAJUĆU EFIKASNOST. Realizacija programiranih obaveza u 2016. godini je i nominalno (164 mjere), i procentualno (86%), veća nego što je bila i u jednoj godini prethodnog mandata. I jedan od najboljih rezultata među kantonalnim vladama.
I PO BROJU UTVRĐENIH ZAKONA U 2016. GODINI (29) VLADA TK JE PRI VRHU KANTONALNE LJESTVICE, ODMAH IZA VLADE KS, KOJA JE UTVRDILA TEK JEDAN ZAKON VIŠE. No, to, zapravo, više govori o neprihvatljivo slabom radu većine kantonalnih vlada, koje – za razliku od Vlade TK koja je jedina u svakom mjesecu 2016. donosila zakone – po 6, 7, pa i 9 mjeseci (kao Vlada ZHK) nisu utvrdile nijedan zakon.
VLADA JE KASNILA U DONOŠENJU OBA KLJUČNA DOKUMENTA ZA NJEN RAD – I BUDŽETA I PROGRAMA RADA ZA 2017. GODINU. Umjesto do početka godine na koju se odnosi, Program rada za 2017. godinu utvrđem je 13.01.2017. a nacrt Budžeta, umjesto do 1.11. tek 9.12.
POKRETANJEM PROCEDURE DONOŠENJA KANTONALNOG ZAKONA O DRŽAVNOJ SLUŽBI, KRENULO SE U REFORMU JAVNE UPRAVE NA NIVOU KANTONA. Na nacrt ovog Zakona, CCI su, prema Ministarstvu pravosuđa i uprave, uputili 3 prijedloga za dopunu. Prijedlozima CCI-a predviđa se ne samo da kandidati za zapošljavanje u državnoj službi budu ocjenjivani na osnovu prethodno određenih kriterija kvalificiranosti i testova kompetentnosti, nego i da se osigura zapošljavanje najbolje rangiranih, a ne politički favorizovanih kandidata.
VLADA JE U 2017. GODINU, SUDEĆI PO BROJU PLANIRANIH ZAKONA I STRATEGIJA, UŠLA KRAJNJE NEAMBICIOZNO. Plan Vlade za 2017. godinu sadrži 181 mjeru, od čega su svega 13 zakoni a nije planirana nijedna strategija. Broj planiranih zakona je ubjedljivo najmanji u posljednjih 10-ak godina. Čak dva i po puta manji nego u 2007. ili 2011. recimo. Interesantno je da se među planiranim zakonima ne nalaze čak ni zakoni koji su trebali već ranije biti usklađeni sa federalnim propisima.
IPAK, U NEKIM DRUGIM SEGMENTIMA, POSTOJE OZBILJNI PLANOVI. Prema Programu rada za 2017, u fokusu će biti podrška privredi, podrška realnom sektoru, otvaranju novih radnih mjesta, te pitanja iz oblasti socijalne zaštite. Plan Vlade je da će samo za podršku razvoju privrede realizovati program kojim će osigurati oko 20 miliona KM za beskamatne kredite privrednim subjektima sa područja Kantona. Takođe su najavljeni kapitalni projekti kao što su rekonstrukcije terminalne zgrade Međunarodnog aerodroma Tuzla, obnove i sanacije regionalnih putnih pravaca, te više kapitalnih investicija u oblasti obrazovanja. CCI će svakako pažljivo pratiti ispunjenje ovih obećanja i planova.
U 2016. GODINI JE UTVRĐEN PROGRAM BORBE PROTIV KORUPCIJE U TK, SA AKCIONIM PLANOM ZA NJEGOVO PROVOĐENJE – NA TRAGU INICIJATIVE CCI-A S KRAJA PRETHODNE GODINE. Nakon brojnih otkrivenih i presuđenih slučajeva korupcije, u kojima su učestvovali i članovi Vlade, poslanici, službenici policije i direktori kantonalnih institucija, koji govore o nesređenom stanju, nepotizmu i zloupotrebama unutar institucija javne uprave, konačno su stvorene pretpostavke za sistemsku borbu protiv ove društvene bolesti koja razjeda i TK. Ono što javnost, međutim, interesuje, su prije svega konkretni rezultati. Odnosno, još ozbiljniji nastavak otkrivanja i procesuiranja slučajeva korupcije.
OD POZITIVNIH REZULTATA RADA VLADE, U POSMATRANOM PERIODU, TREBA SPOMENUTI I ODLUČNO REAGOVANJE, U SLUČAJEVIMA KADA JE SPRIJEČENA BLOKADA KARGO PREVOZA NA MEĐUNARODNOM AERODROMU TUZLA I KADA JE OBEZBJEĐENO PREVAZILAŽENJE PROBLEMA PREKOENTITETSKE TRGOVINE. Vlada TK je odlučnom i proaktivnom reakcijom prema Vijeću ministara i
Uredu za veterinarstvo BiH, Međunarodnom aerodromu Tuzla obezbijedila sve tehničke, kadrovske i druge
pretpostavke za neometan promet roba animalnog porijekla i nastavak rada. Slično je postupila i u slučaju
otklanjanja barijera za plasman proizvoda tvornice deterdženata Dita u Republiku Srpsku.
FINANSIJSKA REVIZIJA BUDŽETA TK ZA 2015. OCIJENJENA - MIŠLJENJEM SA REZERVOM. Kao razlozi navedeni su sljedeći ozbiljni propusti: Budžet za 2015. godinu usvojen je bez realnog uravnoteženja; akumulirani deficit manje je iskazan za cca milion KM; nisu prezentirani podaci o pravomoćnim presudama i izvršnim sudskim rješenjima; namjenska novčana sredstava u iznosu od cca 17 miliona KM, koja su po Zaključku Vlade TK iz 2011. godine u prethodnim godinama korištena za održavanje tekuće likvidnosti, nisu vraćena na namjenske podračune i na datum bilansa 2015. godine nisu bila raspoloživa za korištenje u zakonima predviđene namjene; potraživanja od koncesija manje su iskazana za milion i 400 hiljada KM;... Dakle, radi se o vrlo ozbiljnim propustima. Od kojih se neki ponavljaju iz godinu u godinu, zbog neadekvatnog stepena implementacije preporuka. I zbog nepostojanja prakse karakteristične za razvijene demokratske zemlje, da se za ovakve propuste odgovara ili u najmanju ruku podnose ostavke „iz moralnih razloga“.
SA DOVOĐENJEM PLATA POLITIČARA NA NIVO ODGOVARAJUĆI OPŠTEM STANJU U DRUŠTVU I SA TRANSPARENTOŠĆU INSTITUCIJA U TOM KONTEKSTU IDE VRLO TEŠKO. JOŠ UVIJEK NIJE POZNATO KAKVE JE STVARNE EFEKTE DONIO ZAKON O PLATAMA JAVNIH ZVANIČNIKA. Od strane Vlade i Skupštine do kraja 2016. g. nije urađena eks-post analiza Zakona, kako bi se provjerilo da li su primjenom ovog zakona uopšte postignute najavljivane uštede i kolike su one, ako postoje.
NAPOMENIMO I DA VLADA TK NASTAVLJA DA KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA. Vlada TK u svom sastavu je, u 2016. g. imala samo dvije žene (što je 15%), iako Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže. Nažalost, Vlada je propustila priliku da već prilikom prve rekonstrukcije otkloni ovo kršenje Zakona. A ovih dana to radi ponovo - dalje produbljuje diskriminaciju, umjesto da radi na njenom otklanjanju. Naime, nakon ostavke ministrice Danijele Simić, na „njeno mjesto“ je, ispred SBiH, kandidovan Zoran Jovanović, čime dolazimo u situaciju da će u Vladi od 13 njenih članova, samo jedno ministarstvo voditi žena.
NA KRAJU... Pozivamo Vladu i Skupštinu da zadrže tempo rada iz posljednjeg kvartala 2016. I da se u nastavku mandata još više fokusiraju na stvarne problem građana i poboljšanje kvaliteta života u Kantonu. U tom kontekstu pozivamo ih da organizuju tematske sjedice Skupštine, bar jednom kvartalno, na kojim bi se, u demokratskoj atmosferi, sa dobro pripremljenim materijalima, i uz pomoć stručnjaka za određene oblasti, diskutovalo i pokušalo doći do rješenja najznačajnijih problema građana ovog kantona. Ili bar tom diskusijom otvorila šira javna rasprava.
Pozivamo ih i da preispitaju nizak nivo zakonodavnih aktivnosti u programima za 2017. kao i nepostojanje
strategija u istom. Pozivamo ih da konačno urade i javnosti predoče analizu efekata Zakona o platama javnih
zvaničnika i da podatke o svojim primanjima učine transparentnim. I, konačno, pozivamo ih da poštuju Zakon i
da otklone diskriminaciju unutar Vlade.
