Vlada Tuzlanskog kantona je prihvatila Izvještaj o realizaciji novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2016. godini. Kako se navodi u Izvještaju Kantonalnim programom su se nastojale obuhvatiti poljoprivredne proizvodnje za koje Federalnim programom nije predviđena novčana podrška, kao i proizvodnje za koje su postavljene visoke proizvodne kvote po jedinici proizvodnje na federalnom nivou, a koje su od interesa za razvoj ukupne poljoprivredne proizvodnje na Kantonu.
Uprkos nedovoljnom iznosu sredstava, Vlada Tuzlanskog kantona je svojim programom obuhvatila ne samo novčane podrške u sklopu mjera podrške proizvodnji, već i novčane podrške u sklopu mjera strukturne politike, kroz model kapitalnih ulaganja i model ostalih vrsta podrški, kako bi se bar djelomično ublažile posljedice izostavljanja ovih podrški iz Budžeta Federacije, a ovi modeli poticaja imaju veliki značaj u stvaranju uslova za povećanje obima i vrsta proizvodnji kao zadržavanja stanovništva na selu. Za ove namjene je iz kantonalnog budžeta tokom 2016. godine odobreno 3.361.791,35 KM. Najveći iznos novčanih podrški ostvarili korisnici sa područja općine Gradačac i to 946.981,76 KM. Druga općina po visini odobrene novčane podrške je Živinice sa iznosom od 616.471,40 KM. Rast u realizaciji novčanih podrški zabilježen je u ukupno 10 općina Kantona, dok je u općinama Doboj Istok, Kladanj i Teočak zabilježeno smanjenje u realizaciji novčanih podrški u 2016. godini, u odnosu na 2015. godinu. Kako se u Izvještaju navodi na području Kantona evidentni su brojni, godinama nagomilavani problemi i slabosti koji se najviše iskazuju kao nedovoljna veličina zemljišnog posjeda, neriješen status poljoprivrednog proizvođača, klasična i tržištu neprilagođena proizvodna struktura,nesređeni i nerazjašnjeni imovinsko-pravni odnosi,niska produktivnost po jedinicama kapaciteta, nizak nivo specijalizacije proizvodnje, nedovoljna i neadekvatna tehnološka opremljenost, neizgrađenost konzistentne poljoprivredne politike, odsustvo kritične mase poticajnih sredstava razvoja, nedostatak povoljnih kreditnih sredstava, nizak nivo investiranja, neizgrađene ili nedovršene institucije za podršku, odsustvo prerađivačkih kapaciteta na području Kantona i odsustvo ruralnih komponenti razvoja. Čak 66,90% poljoprivrednih gazdinstava na području Kantona raspolaže sa poljoprivrednim zemljištem veličine do 1 ha. Prosječna površina poljoprivrednog zemljišta kojim raspolažu poljoprivredna gazdinstava na području Kantona iznosi 1,27 ha, a u zemljama članicama Evropske unije ta veličina iznosi 14,30 ha. Nedostatak kapitala, osnovnog i obrtnog, velika je prepreka daljem razvoju poljoprivrede na području Kantona. Također, na teritoriji Države, entiteta ili Kantona ne postoji banka koja bi se bavila isključivo kreditiranjem poljoprivrede, što poljoprivrednike primorava da se kod komercijalnih banaka ili mikrokreditnih organizacija za investicijske projekte zadužuju pod veoma nepovoljnim uslovima.
