Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. april se u svijetu obilježava kao Dan osoba sa autizmom. O autizmu, poteškoći sa kojom živi oko pet miliona Evropljana, kao i poteškoćama sa kojima se susreću djeca i njihovi roditelji odnosno staratelji, danas je bilo riječi na Trgu slobode u Tuzli. Na to su građane Tuzle podsjetili članovi Udruženja za ljudska prava i socijalnu inkluziju "SOCI” iz Tuzle u saradnji sa Asocijacijom za održivi razvoj "Zelene staze-Green tour” Tuzla i Udruženjem studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Ovom prilikom građanima su podijeljeni plavi baloni i informativni materijali o autističnom spektru, a na platou Trga svi zainteresovani su mogli uzeti učešće u izraditi plave puzzle i na taj način pružiti podršku osobama sa autizmom.
- Ranim skriningom se mogu identifikovati određeni problemi u razvoju uslijed čega se ranim intervencijama može pomoći djetetu da usvoji neophodne vještine kao npr: govora i jezika, hodanja, manipulacije, vizuelne percepcije, interakcije sa drugima i slično, pojašnjava, Alma Dizdarević, profesorica na Edukacijsko - rehabilitacijskom fakultetu i članica Udruženja "Soci".
Dodala je da mnogi građani nisu upoznati sa prvim znacima pojave autizma.
- Uz podjelu plavih balona i letaka upravo smo željeli da građanima skrenemo pažnju, i da ih upoznamo sa problemima djece koja se nalaze u autističnom spektru. U prospektima smo naveli koji su to rani znaci i na šta se treba obratiti pažnja - kaže Dizdarević.
Kada je u pitanju šira društevna zajednica, ova djeca imaju jako malo podrške.
- Djeca koja su školske dobi uključena su u Zavod za odgoj i obrazovanje djece sa psihičkim smetnjama u razvoju. Jedan dio djece školske dobi uključen je i u redovnu školu uz podršku asistenata, a to sve, naravno, plaćaju roditelji. Također, rana intervencija je jako skromna. Mališani su uključeni i u Centar za rani rast i razvoj, mada njihovi kapaciteti i resursi ne odgovaraju stvarnim potrebama i intenzitetu potrebne podrške, koja, prema istraživanju, govori da rad sa ovom djecom treba biti 40 sati sedmično. Kod nas je to uglavnom rad "jedan na jedan", odnosno jedan stručnjak i jedno dijete. U odrasloj dobi mogu reći da je to zaista jedna skromna pomoć. Ta su djeca uglavnom zatvorena u četiri zida - ističe Dizdarević.
Kada govorimo o poremećaju autističnog spektra, rana intervencija je najbitnija.
- Rano otkrivanje sa dvije godine i uključivanje u blagovremen tretman, kako sam ranije spomenula minimum 40h sedmičnog rada sa tom djecom, postižu se itekako dobro rezultati. Tako da mogu reći da je to zapravo ključ uspjeha u radu sa ovom djecom - zaključuje Dizdarević.
Šta je autizam?
Autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom djetinjstvu i traje do kraja života. Češći je kod osoba muškog pola. Osobe sa autizmom imaju problema sa raznim oblicima učenja, prihvatanja pravila kao i zahtjeva socijalne sredine. Osnovne odlike osoba sa autizmom se ogledaju u nesposobnosti komunikacije, teškoćama u socijalizaciji, nedostatku centralnog gledanja (oči u oči), bizarnom govoru, očaranosti različitim predmetima, izbjegavanju drugova (druženja), gubljenju interesovanja za njihovo ponašanje, bezizražajnom licu i drugom.
S.P.
