Oni mogu živjeti, ako svaki za sebe ne misli da je država. Ali dok ovdje misle da su država i da iznad njih nema ništa, kao što je situacija u RS, jednostavno mislim da je vrijeme da se ozbiljni političari pobrinu za to. Ja sam ozbiljno radila na tome i Hrvati su bili ljuti na mene kada sam rekla da treba ukinuti kantone. Vašingtonski sporazum bi se mogao povući s lakoćom ako bi bilo volje. Činjenica je da ova zemlja ima tri nacije kojima se manipuliše je zaista velika prepreka, istakla je, između ostalog, Pack.

TV1: Stanje u regiji izuzetno je napeto - kriza između Kosova i Srbije, napetosti u Makedoniji. Ima li EU konkretno rješenje za države Zapadnog Balkana?

PACK: Rješenje bi bilo jednostavno kada bi ovdje izabrani političari radili svoj posao, ali poteškoća leži u tome što imamo malo sredstava za pritisak kako bismo ove političare doveli do toga da rade ono za šta su izabrani. Na primjer, kada bismo davali manje novca, manje sredstava u regiju, onda bi to pogodilo građanstvo, a ne političare. U toj mjeri imamo malo sredstava za pritisak, možemo samo apelovati da se nakon toliko godina nakon Dejtonskog sporazuma ova zemlja pokrene naprijed. Sve šanse i sve pomoći su na raspolaganju, ali ova zemlja razijeda samu sebe zbog međuetničkih teškoća.

TV1: Radi li u ovom trenutku EU sve što može, koristi li maksimum sredstava da na neki način pomogne BiH? Naši političari, ali i građani poprimili su isto poimanje da će EU, bez obzira na to kako se mi ovdje ponašali, pomoći i doslovno nas uvući u Uniju. Je li to moguće?

PACK: To je pogrešno mišljenje. U BiH, kao i u svim drugim zemljama Zapadnog Balkana, jasno je da svaka zemlja može samo ukoliko ispuni sve uslove postati članica EU. To smo 2003. godine obećali i toga se moraju pridržavati sve vlade. Ne možete sjediti i čekati dok ne dođe taj momenat. Politika se mora orijentisati ka tome, mora ispuniti sve zahtjeve koji ne dolaze samo od EU jer vi nama želite učiniti neku uslugu, nego su ti uslovi zapravo stvoreni da se ojača demokratija, socijalna tržišna ekonomija i kako bi se stvorio dobar sistem pravosuđa, te suzbijanje korupcije. Sve su to stvari koje nisu stvorene za nas iz EU, nego su te stvari stvorene za građane.

Iz tog razloga vjerujem da političari sebi pojednostavljuju stvari kada vjeruju da ne moraju ništa uraditi i da će na koncu biti primljeni u EU. To naši građani neće dozvoliti, čak i ako bi to politika mogla i htjela uraditi. U nekim zemljama biće raspisani referendumi gdje će građani biti upitani da li žele da BiH uđe u EU. Ako se do tada ovdje ništa ne promijeni, vjerujem da ćemo tada imati negativan odgovor. Toga želim poštedjeti sve građane BiH. Iz toga razloga apeliram na sve političare da ono što moraju uraditi i urade.

TV1: Rećićemo Vam zašto tako građani BiH dijelom misle. Ovdje postoji mišljenje da Rumunija i Bugarska nisu puno ispred nas, čak da je u BiH bolje stanje, ali su ove dvje zemlje ipak postale članice EU. Kakva je razlika?

PACK: Nakon pada Berlinskog zida, nakon sloma Sovjetskog Saveza, Bugarska i Rumunija su, kao i ostale zemlje istočnog bloka, stajali pred vratima EU. Mi smo već kod Rumunije i Bugarske tri godine duže čekali, 2004 - 2007 godine. Zaista priznajem da sam bila protiv toga da Rumunija i Bugarska u tom momentu budu primljene u EU, jer nisu bile spremne. One se nisu tako ponašale kako su se trebale ponašati. Tako su to građani vidjeli i ovdje. No, onda smo postali pametniji i rekli smo da nam se to više ne smije desiti. To nama naši građani više neće dozvoliti. 

Zbog toga je toliko dugo trajalo dok je Hrvatska pristupila EU i trajaće još duže dok zemlje koje trenutno pregovaraju, pregovore privedu do kraja. Iz prebrzog prihvatanje zemalja u članstvo smo to naučili i zbog toga to više učiniti, to nam više neće dozvoliti naši građani. Upravo se vraćam iz Bugarske i moram reći da se ova država proteklih nekoliko godina jako potrudila, učinili su napore i mislim da su na dobrom putu. U međuvremenu sam srećna zbog toga što Bugarska i Rumunija su ušle tako brzo u EU, iz jednostavnog razloga što više ne vjerujemo našem prijatelju sa sjevera. Putin je zaista zainteresovan i za druge zemlje. Iz tog razloga sam srećna što sve druge zemlje imamo unutar EU, kako bi one bile sigurne na zapadu.

TV1: Vratimo se na BiH. Koliko BiH ovisi o susjednim zemljama, na Srbiju i Hrvatsku? Koliko pomažu ili odmažu na evropskom putu, a koliko bi mogle?

PACK: Ne vjerujem da neka od njih želi da vas odvede s tog puta. Nemate graničnih poteškoća sa Srbijom. S Hrvatskom možda ali se to dešava mirnim putem. Bilo bi odlično kada bi političari u BiH sve učinili da krenu tim putem.

TV1: Premijer Srbije Aleksandar Vučić nije krio podršku Miloradu Dodiku koji je prizivao i referendum o otcjepljenju. Hrvatska se zalaže za preureženje, federalizaciju. Smatrate li to dobrim ili lošim?

PACK: Naravno da susjedi razmišljaju i usko su vezani za narode u BiH, ali se trebaju suzdržati od davanja savjeta, jer imaju svoje probleme. Mogu shvatiti da se žele brinuti o svojim sunarodnjacima, ali probleme moraju rješiti ovdašnji političari. Oni čini mi se to ne žele. Ponašaju se kao najkbolji Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Tako pridobijaju glasače, a to se mora okončati. Radi se o budućnosti djece. Vjerujem da u BiH ima visok nivo odljeva mozgova.

TV1: Koliko se BiH promjenila od onda kada ste vi bili izvjestiteljica za našu zemlju? Je li uopće? Nabolje ili nagore?

PACK: Na papiru nabolje, ali u stvarnosti nije. Možete napisati šta želite, ali je drugo pitanje hoće li to biti provedeno. Tu EU mora bolje paziti, da ne vjerujemo samo u ono što se kaže ili napiše, nego u ono što vidimo kao rezultat. Ako ga ne vidite, morate reći – ovako više ne može. Tu nam nedostaje hrabrosti. Postavlja se pitanje koliko je EU ovdje angažirana zbog svih unutrašnjih problema. Imam osjećaj da se ne sluša ono što kažu predstavnici EU i međunarodne zajednice. Zemlje EU moraju posebno da se posvete BiH i prihvate je. Međunarodna zajednica je napravila Dejton, on je okončao rat, ali nije omogućio da se vodi suživot u miru. Ukoliko političari žele da Bih bude u procvatu, moraju pristupiti zajedno promjeni tog Ustava. Već sam ranije o tome govorila i ljutili su se na mene.

TV1: Je li došlo vrijeme za promjenu Dejtona? Može li BiH ovako uređena uopće ući u EU? Opstati kao država?

PACK: Naravno da može, ali treba puno volje. Imamo jedan dio zemlje koji je drugačije konstruisan od drugog. Pogledajte koliko nivoa imate u Federaciji i koliko mogućnosti se time stvara za korupciju. To moramo otkloniti. Hrvati, kojih ima njmanje, tamo gdje su većina moraju imati odgovornost. Ali se to može riješiti. Ne mora biti deset kantona sa deset premijera, ministara svake vrste... Uvijek sam bila za da imate općine, iznad njih Vladu FBiH i iznad nje vladu BiH. Kao što je u RS.

TV1: Spomenuli ste Angelu Merkel, Terezu Mej, Francuska ima novog predsjednika, ima li snage i potrebe da nam EU pomogne da se napravi novi Dejton, jer se svi slažu da je Dejtonski sporazum postao luđačka košulja za BiH. Može li i treba li to biti prioritet EU kada je BiH u pitanju?

PACK: U suštini mora. Mnogi problemi proizilaze iz Ustava. Nisu probleme napravili građani, već drugi. Izetbegović, Milošević i Tuđman su potpisali, ali njih trojica nisu u životu. Ako želimo, mogli bismo pokušati političare dovesti za jedan sto i reći da uz našu podršku trebaju napisati novi ustav. Nisam mišljenja da su entiteti pogrešna stvar. Oni mogu živjeti, ako svaki za sebe ne misli da je država. Njemačka ima 16 saveznih pokrajina i iznad njih saveznu republiku. Ali dok ovdje misle da su država i da iznad njih nema ništa, kao što je situacija u RS, jednostavno mislim da je vrijeme da se ozbiljni  političari pobrinu za to. Ja sam ozbiljno radila na tome i Hrvati su bili ljuti na mene kada sam rekla da treba ukinuti kantone. Vašingtonski sporazum bi se mogao povući s lakoćom ako bi bilo volje. Činjenica je da ova zemlja ima tri nacije kojima se manipuliše je zaista velika prepreka.

TV1: Ima li BiH trenutno ozbiljne političare koji bi mogli krenuti tim putem?

PACK: Postoje oni koji to vide kao ja. Da li su sada sva u vlasti, dvoumim se. Ne mogu reći da to niko ne može, mislim da to može svako ako želi. Nedostaje volje. Zemlja bi mogla biti u procvatu. Nakon 1995. nisam znala koliko je to teško sa Dejtonom.

TV1: Ima li Evropa volje?

PACK: Naravno. Pitanje je samo kako na najbolji način to uraditi. Mora snažnije biti pokazana od vodećih osoba u EU. Ambasadori to ne mogu sami. Moraju doći i reći u BiH da to i ovdje moraju htjeti. Moramo udariti pesnicom od sto. Ovdje postoji problem da je proteklih godina sve otišlo u etničke podjele koje su štetne.