20.06.2017. u 19:42 Broj citanja: 7909 Koraj: Hadžija Fejzulah Delagić o ramazanima nekada i danas
Ramazan je deveti mjesec islamskog kalendara i muslimani u svijetu ga uzimaju za mjesec posta kako bi obilježili prvu objavu Kur´ana poslaniku Muhammedu, a.s, prema islamskom vjerovanju. Svakom punoljetnom, fizički i mentalno zdravom muslimanu i muslimanki, farz – odnosno (obaveza) je postiti. Tako i naš sagovornik posti godinama unazad.
Hadžija Fejzulah Delagić iz Koraja dio života proveo je i u Austriji, a na kraju se ipak sa suprugom vratio i skrasio u svome Koraju. Priča nam Delagić o ramazanima nekada i ramazanima danas. Razlike kaže, ima.
– Pa u odnosu na nekadašnje odnosno prijašnje i današnje ramazane, moram reći da je velika razlika. Koraj je povratničko mjesto u Republici Srpskoj a i sami znate koliko dugo tu nije bilo nikoga od muslimanskog stanovništva. No vratili su se mještani u Koraj, ali u odnosu na prijeratni period nije se mnogo ljudi vratilo, možda 30 posto stanovništva od prijeratnog broja, Fejzulah Delagić – stanovnik Koraja.
Aspekt upražnjavanja vjere je individualna stvar svakog pojedinca ponaosob i vjerske obaveze u ramazanu postaju evidentnije, dani ispunjeniji zikrom, odlascima u jednu od tri džamije, koliko ih je danas u Koraju u funkciji. Život se u mnogome promijenio i ne griješi se kad se kaže da se svako o sebi zabavio. U pogledu vjere, neki aspekti i sastavni dijelovi nisu kao što su nekada bili, no mogu se poboljšati smatra hadžija Delagić.
– Treba se prvo od sebe krenuti, a dragi Allah u Kur´anu kaže: Govorite, ili prezirite nešto što ne valja, makar ga srcem prezirali, mada je to najmanji dio imana. A poboljšati odnose među ljudima, njihov pristup vjeri, treba polako, ništa naglo i ne treba nikoga ni na što natjerivati, jer ni Božiji poslanik nije nikada nikoga tjerao u vjeru, nego je sve ljude savjetovao, opominjao, govorio, prenosio ajete da bi ljudi prihvatili islam, kazuje nam Delagić.
Nekada su priča nam Fejzulah Delagić u džamijama u Koraju bile velike gužve za vrijeme klanjanja teravih namaza.
– Mi smo kao djeca gledali kroz prozor kad imam ustaje i klanja teraviju. Nije se tada imalo gdje klanjati. Bila je gužva. U gornjem dijelu džamije su bile žene a u donjem muškarci, omladina, većinom. Danas je ja znam veoma malo broj ljudi na teravijama, ističe hadžija.
Za nadati se da će ova praksa u narednim mjesecima i ramazanima narednih godina biti promijenjena i da će više vjernika i mladih ljudi prisustvovati teravih i drugim namazima u Koraju, koji ima tri džamije.
– Ovdje su tri džamije, Atik džamija je najstarija, prošle godine je slavila 500 godina, a ona je inače između pet ili deset prvih džamija u Bosni i Hercegovini, budući da je sultan Mehmed II el – Fatih postavio. Također, imamo još dvije džamije, jedna je stara oko 100 godina, a druga između 280 i 300 godina. To su meni ljudi kazivali, završava Delagić razgovor sa našom ekipom.
Recimo na kraju i da je najstariji pisani dokument o imenu naselja Koraja stećak pronađen kao uzglavni nišan na Agića mezarju, koji kako kažu stručnjaci potiče s početka desetog stoljeća. Na njemu je uklesan naziv baštine Koraj.
