U organizaciji Društveno-politološkog foruma iz Tuzle u četvrtak, 7. decembra/prosinca u Plavoj dvorani BKC Tuzla s početkom u 18,00 sati bit će upriličeno predstavljanje knjige "Nostalgija: Kratka povijest zaborava" autora Zlatka Kramarića, istanutog diplomate Republike Hrvatske, konzula u Banjaluci.
O knjizi govore:
Fra Franjo Ninić – Franjevački samostan Tuzla
Prof. dr. Marica Petrović – Univerzitet u Tuzli
Vehid Šehić – Forum građana Tuzla
Zlatko Kramarić je rođen 5. veljače 1956. u Osijeku. Godine 1978. je diplomirao, a 1982. magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1985. na Filološkom fakultetu u Novom Sadu.
Od 1978. do 1990. stručno se usavršavao u Skopju i Ohridu, na Filološkom fakultetu Skopje i u Makedonskoj akademiji nauka i umjetnosti (MANU); 1987. na S. Fraeser University u Vancouveru (Kanada); 1990. na NDI-u u Washingtonu (SAD) te 1993. na Seminaru za slavistiku u Mannheimu (Njemačka) kod profesora J. Matešića. Godine 1978. i 1979. radio je kao profesor filozofije u CUO-u "Braća Ribar", od 1979. do 1985. bio je asistent na Pedagoškom fakultetu Osijeku, od 1985. do 1989. docent na Katedri za makedonsku književnost i jezik, a od 1989. do 2007. izvanredni profesor na istoj katedri. Od 1991. do 2008. obnaša dužnost predstojnika Katedre za teoriju književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, a 1992. i 1993. godine funkciju prorektora za nastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2007. do 2009. radio je kao redoviti profesor na Katedri za teoriju književnosti Filozofskog fakultetu u Osijeku. Godine 2009. postaje redoviti profesor u trajnom zvanju Odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku (status u mirovanju do isteka veleposlaničkog/diplomatskog mandata).
Izvodio je i izvodi nastavu na nizu preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih (specijalističkih i doktorskih) studija na Pedagoškom i Filozofskom fakultetu u Osijeku te na Odjelu za kulturologiju. Od 2015. predaje na Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku. Bio je gost-predavač na fakultetima u Mannheimu, Pragu, Skopju, Torontu, Parizu/Sorbonni, Oslu, Moskvi, Ženevi, Kopenhagenu, Mariboru, Banjoj Luci, Zenici i drugima.
Bio je član Parlamentarnog izaslanstva pri OESS-u (od 1993. do 2000.) te izaslanstva RH u Kongresu regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Europe u Strasbourgu (Francuska) od 1995. do 2000. godine. Član je Matice hrvatske, Hrvatskog filozofskog društva i Društva književnika Hrvatske. Bio je predsjednik Nacionalnog vijeća za vode (od 2000. do 2003.), a od 1990. do 2008. član je Redakcije "Revija", časopisa za književnost i društvena pitanja. Voditelj je i suradnik u brojnim znanstveno-istraživačkim projektima, zapaženo je sudjelovao na nizu znanstvenih skupova, objavio je 20 knjiga, a bio je mentor ili član povjerenstva za obranu brojnih doktorskih disertacija i magistarskih radnji te više od 70 diplomskih ili završnih radova.
Dobitnik je niza međunarodnih nagrada i priznanja. Godine 1997. dobio je nagradu za promicanje demokracije i ljudskih prava "W. Averell Harriman" Nacionalnog demokratskog instituta, Washington D.C. (SAD), a 2004. u Jeruzalemu imenovan je ambasadorom dobre volje Republike Izrael. U Makedoniji je 2011. dobio nagradu "Kosta Racin" za promicanje hrvatsko-makedonskih književnih i kulturalnih veza, za knjigu "Nacija.Tekst. Identitet., interpretacija crnila makedonske povijesti"; 2013. nagradu "Goce Delčev" za promicanje makedonske kulture i književnosti za knjigu "Politika. Kultura. Identitet (interkulturalni dijalog)" (u koautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom); 2014. Medalje "Blaže Koneski" za promicanje makedonske kulture, književnosti i jezika za knjigu "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike", a u lipnju 2015. izabran je za člana Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU).
Paralelno obavlja niz istaknutih funkcija i dužnosti u javnom društvenom i političkom sektoru. Godine 1990. postaje predsjednik Skupštine Općine Osijek, a od 1992. do 2005. je gradonačelnik grada Osijeka. Od 1995. do 2005. bio je i član Vijeća Europe.
Od 1992. do 2008. u više mandata bio je zastupnik u Saboru Republike Hrvatske. Od 1992. do 2005. bio je član saborskog Odbora za znanost, kulturu, obrazovanje i sport, od 1993. do 2000. član Parlamentarnog izaslanstva pri OESS-u, od 2002. do 2003. predsjednik saborskog Odbora za zaštitu okoliša (2000. - 2003.), a od 2006. do 2008. predsjednik Kluba zastupnika HSLS-a. Od 2009. do 2011. bio je veleposlanik RH u Prištini (Kosovo), od 2011. do 2015. veleposlanik RH u Skopju (Makedonija), a od 2015. do danas je generalni konzul RH u Banjoj Luci (BiH, Republika Srpska).
