Samostali sindikat radnika hemije i nemetala FBiH održao poress konferenciju: Opet su radnici izvukli deblji kraj

Bez obzira kako vlast prezentira zakonske promjene, gotovo svi zakoni koji se tiču radnika ne idu u prilog radniku ni običnom čovjeku. U povodu Zakona o PIO-u, u prostorijama Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala FBiH, danas je održana press konferencija na kojoj su učesnici govorili šta te promjene konkretno znače.

Radnici u realnom sektoru uglavnom imaju plate ispod prosječne tako da će imati i manje penzije. Prema primjeru izračuna penzije jasno je da novi zakon radnicima, onima koji proizvode, obavljaju često teške poslove, u sredinama gdje ugrožavaju zdravlje, ne ide u prilog.

Tuzlarije

Iveljić

Predsjednica Sindikata, Kata Iveljić, izrazila je bojazan da će ovaj zakon dovesti do još težeg položaja građana, te predložila ukidanje PDV-a za radnike koji nemaju prihoda ili imaju minimalne plate za sve osnove životne namirnice i lijekove.

- Ako imamo u reformskoj agendi posebno parafiskalne namete, kažu da će se poslodavci resteretiti ali da ide opeterećenje na radnike. Mi tražimo da se rastereti do nekih 50% a da svi redovno plaćaju, neće budžeti i fondovi imati manje novaca ukoliko se budu poštovali zakoni i uplaćivalo redovno sve obaveze prema radnicima. Mi tražimo smanjenje nameta, pošto se govori da bi moglo doći i do povećanja PDV-a. Mislim da i ovaj PDV od 17 % radnici jedva izdržavaju. Ako uzmemo u obzir radnike koji nisu primili platu, a obavezni su plaćati za sve artikle PDV, tražimo da se radnici koji nemaju prihoda toga oslobode. Ako uzmemo u obzir da će biti oporezivo i 800 KM sa 10 %, izjednačili su 300 ili 700 KM platu, imao dvoje djece ili ne plaća se 10 % i to je teret na običnog čovjeka. Generalno ovi novi zakoni nisu prihvatljivi za ovaj sindikat. Mislimo i na podizanje minimalne plate na koju će poslodavac morati plaćati poreze i doprinose. Prema našoj procjeni, da rasteretimo poslodavce trebala bi da bude oko 500 KM, a i to je malo. Evo svjedoci smo i da su usvojili zakon o akcizama govoreći da nas neće ništa koštati, a evo vidite da je to udar na građane. Možemo očekivati poskupljenje svih životnih namirnica. Zato sam i govorila da se ukine PDV na osnovne životne namirnice i lijekove, bez čega ljudi ne mogu.

Dževad Mehmedović, iz sindikalne organizacije Dite, podsjetio je koliko su imali problema u Diti, dugo su se borili da dignu fabriku na noge ali sad imaju nove probleme oko uvezivanja radnog staža, a također misli da će se zakon o akcizama odraziti na njihovo poslovanje.

Mehmedović

- Znate koliko je trajala naša borba u Diti. To se dobro završilo ali imamo jedan problem koji sam prezentovao i našem sindikatu i vladi u Sarajevu. Uplaćen nam je staž od 2008. do 2015. ali poreska uprava neće da rasknjižava staž od 2011. do 2015. Rasknjižili su od 2008. do 2011. Problem je jer traže da se u toj cifri uplati i zdravstveno. Dokumentovali smo da se nismo mogli liječiti, a sada nam te ustanove potražuju da se to uplati da bi se mogli steći uslovi za penziju.
Poreska uprava je potraživala cifru, vlasnik koji nas je kupio je platio, a sada imamo problem da nedostaje četiri godine staža. Tako da ljudi koji su stekli uslove za penziju ne mogu to ostvariti.
Problem je i što će stara Dita, koju smo čuvali, biti likvidirana, tako da će ostati problem sa uvezivanjem radnog staža radnicima koji su tu Ditu čuvali. To je isti problem kao sa sa Livnicom, Konjuhom, zeničkom Željezarom. Što se tiče ovih zakona, svaki dan je sve veći namet, drugo, htjeli ili ne, za realni sektor je sve manje interesovanje mladih, i kad se traže radnici, kad se otvori konkurs, teško je doći do radnika. Mladi neće. Mala je satnica, ljudi rade za 8 sati puta 20 dana, to je 200 eura, a nigdje u okruženju i dalje nema da se radi za taj iznos. Ovi zakoni će prouzrokovati još veće probleme. Povećanje svih cijena na sirovine, ambalažu, prevoz. Teško je da mi dižemo cijene deterdženta. Jedva smo se i probili na tržište, a sad ovo. Velike kompanije nemaju te namete s kojima se mi susrećemo.

Nakon velikih problema koje su rješavali i štrajkovima, situacija u GIKIL-u se poboljšala. Potpisani su ugovori sa firmama iz Srbije i Kine tako da posla ima, a također im se redovno isplaćuju plate. Međutim, novi zakoni su udar na realan sektor tako da očekuju da će doći do problema, o čemu je govorio Mirsad Imamović, predsjednik Sindikata GIKIL-a

Imamović

- Najveću odgovornost snosi organizacija u samoj firmi. I kad je bilo najgore nismo dozvolili da se ne naplati ono što se zaradi. Uvijek smo bili spremni na proteste i štrajkove. Pušu bolji vjetrovi, razgovaramo sa upravom. Oko tri mjeseca nemamo problema sa platom, toplim obrokom, prevozom. Međutim, kad gledamo ove zakone, ni jedan ne ide u prilog realnom sektoru. Najviše je oštećen realni sektor i ljudi koju trebaju u penziju, najgore će proći oni koji su sve ove fabrike gradili.
Zakonom o PIO-u mi smo kažnjeni. Kada je u pitanju GIKL, potpisani su ugovori sa kompanijama iz Srbije, i sa Kinezima, imaju neki pozitivni pomaci. To je firma globalnog karaktera, u kojoj se vrti veliki novac, preko milion je prometa na dan. U pitanju su proizvodi koji idu za treće zemlje. Zato kažem, ovo novo se nas puno ne dotiče jer smo u boljem položaju od drugih, kod nas je sad minimalna plata, za proste poslove oko 500 KM, a sve ostalo regulisano je kolektivnim ugovorima, ali znamo da će doći i do nas. Nemamo ništa protiv da se neki šalju sa 27 godina rada u penziju ali nije pošteno da neki radnici koji rade u fabrici i ugrožavaju zdravlje, nemaju istu mogućnost.

Analizom zakona o doprinosima i zakona o PIO sindikalisti su došli do zaključka da je nepovoljan, ne doprinosi rasterećenju privrede i ide na štetu radnika realnog sektora. Predsjednica Sidikata Kata Iveljić saopštila je i da je upućen zahtjev Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije BiH za razmatranje i usaglašavanje mjera za rasterećenje privrede i povećanje plaća u realnom sektoru u F BiH.

S.M.

TUZLARIJE - VIJESTI

OSTALE VIJESTI