Tokom 2018. godine Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, u okviru projekta "Predstavljanja i afirmacije nacionalnih spomenika Tuzlanskog kantona u elektronskim i drugim aktuelnim medijima", kroz posebno pripremljene stručne priloge (tekst i odabrane fotografije), tokom 48 sedmica ove godine, prezentuje isto toliko nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine sa područja Tuzlanskog kantona, koja ujedno predstavljaju najvrijednija dobra našeg naslijeđa.
Prezentovanje pojedinih nacionalnih spomenika a u cilju nihovog afirmisanja u javnosti nastavljamo sljedećim prilogom:
Gradaščevića kuća u Gradačcu
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2015. godine, proglasila je "Historijski spomenik – Kuća porodice Gradaščević u Gradačcu, sa pokretnim naslijeđem", nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Kuća obitelji Gradaščević se nalazi u Gradačcu, u neposrednoj blizini utvrde.
Gradaščevića kuća u Gradačcu predstavlja rijedak primjer kula-kuća koje su bile široko rasprostranjene od kraja 18. stoljeća. Kuću je izgradio Osman-kapetan Gradaščević, otac Huseina-kapetana Gradaščevića (Zmaja od Bosne) što kući daje iznimnu povijesnu vrijednost. Kuća pripada tipu tzv. katne kuće s prepustom i do danas je zadržala visoku autentičnost i integralnost. Simetrične je dispozicije, sa masivnim prizemnim dijelom i katnim dijelom prepuštenim na četiri strane. Pored arhitektonske vrijednosti u objektu se nalazi i veoma očuvana zbirka etnoloških predmeta koja oslikava život imućne bosanske porodice.
Naselje na mjestu današnjeg Gradačca postoji u srednjem vijeku. Ispod utvrde Gračac postoji i Varoš. Od početka 16. stoljeća središte je nahije Gračac (Nenavište). Od početka 18. stoljeća u utvrdi i naselju je središte Gradačačke kapetanije. Od sredine 18. stoljeća kapetane daje porodica Gradaščević.
U ovoj kući je rođen poznati Husein-kapetan Gradaščević 1802. godine. Kuću su sagradili 1786. godine njegovi roditelji Osman-kapetan i Melek-hanuma, koji su imali šestoricu sinova: Murata, Osmana, Muharema, Huseina, Ibrahima i Bećira.
Kuća pripada tipu katne kuće s prepustom. Prema tlocrtnoj koncepciji, Gradaščevića kuća je objekat jednostavne osnove sa vrlo čistim oblicima koji karakteriziraju gradsku stambenu arhitekturu 19. stoljeća.
Kat kuće je sa ispunom od ćerpića, sa bondruk konstrukcijom. Ova lagana skeletna konstrukcija je izvedena na masivnom kamenom prizemlju. Objekat ima prepust na sve četiri strane za oko 40 cm. Osnova je pravougaona, dimenzija 11,50 x 13,70 metara. Uz kuću na jugoistočnom zidu je dograđena šupa dimenzija 3,03 x 4,08 metara.
S obzirom na vrstu materijala i način gradnje, zidovi nemaju potpuno istu debljinu u svim dijelovima horizontalnih presjeka. Debljina zidova prizemne etaže iznosi prosječno 95 cm, a na katu prosječno 20 cm. Sve do 1944. godine kuća je bila opasana zidom unutar koje se nalazio i privatni, porodični dio (haremluk) i dio za prijem gostiju (selamluk).
U haremluku se nalazio glavni i sporedni ulaz (tzv. kapidžik, koji je služio uglavnom za poslugu). Izvan zidova se nalazio konak za muškarce, konjušnica i štala.
Na prvom katu se nalaze četiri sobe, centralno predsoblje (divanhana), ćulhan, dvije kuhinje i toalet. Značajno je brojno pokretno naslijeđe unutar kuće.
Prostorom divanhane dominiraju sećija, sehare i ćilimi. Ambijent se može smatrati izvornim. Hadžibećirbegova soba je reprezentativna i namijenjena je svakodnevnim aktivnostima i primanju gostiju. Dominantni elementi prostorije su jednostavna sećija dimenzija 336 cm (dužina) x 55 cm (dubina) sa dvanaest slamnatih jastuka, musandera i šiša. Hadžibegova soba ima očuvana dva izvorna elementa: šiša i musandera sa zatvorenim i otvorenim dulafima.
Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je "Kuću porodice Gradaščević" predstavio kroz izložbu "Kuća sjeveroistočne Bosne", kao reprezentativni primjer stare gradske bosanske kuće.
Projekat "Predstavljanja i afirmacije nacionalnih spomenika Tuzlanskog kantona u elektronskim i drugim aktuelnim medijima", tokom 2018. godine, provodi Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz saglasnost i podršku nadležnog Ministarstva za kulturu, sport i mlade TK.
