Grad Tuzla, sinonim bh. multikulturalnosti u malom, s razlogom je odabran da iz njega započne zvanična predizborna kampanja prof. dr. Mirsada Hadžikadića, kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka.
Novi koncept političkog promišljanja s akcentom na dijalog s građanima i ovaj se puta pokazao ispravnim načinom komunikacije u kome su građani saznali zašto glas za prof. dr. Hažikadića znači konkretnu promjenu za Bosnu i Hercegovinu. S jasnom vizijom konkretnog djelovanja, sinošnji skup u Tuzli nije protekao u izgovaranju fraza o opštepoznatom teškom stanju u zemlji, nego u smjernicama djelovanja na putu za oporavak zemlje.
Na tom putu jasno je iskazana potreba reforma obrazovnog i privrednog sistema, reoganizacija državnog aparata i vraćanja digniteta građanima da dostojno mogu živjeti od svoga rada u zemlji zakona i sankcija za kršenje istih.
„Zamislite šta bi privrednicima značilo da se ukupni nameti za zaposlene sa sadašnjih 75 umanje na 40%. Država bi samo tim činom značajno pomogla poslodavce, povećala kupovnu moć građana, a ne bi osiromašila jer bi sredstva dobila kroz sistem PDV-a. To je vrlo lako sprovesti u djelo no nedostaje političke spremnosti izabranih ljudi koje je nemoguće pozvati na odgovornost iako ovu zemlju i građane koštaju mnogo“, kazao je prof. dr. Mirsad Hadžikadić podsjetivši na obećanje da će kao novi član predsjedništva na mjesečnom nivou izvještavati o učinjenom na ovoj poziciji.
Da se radi o političkom kandidatu koji uživa respektabilan ugled u inostranstvu, ali i u Bosni i Hercegovini, dokaz je i činjenica da se kampanja prof. dr. Mirsada Hadžikadića ne finansira iz budžeta građana BiH nego putem donacija onih koji vjeruju u njegov uspjeh.
U uspjeh neovisnog kandidata čiji je cilj stvaranje prosperitetne države vjeruje i velikan domaćeg glumišta Josip Pejaković koji je sinoć na svojevrstan način napravio opus dosadašnjeg političkog puta zemlje koju su do sada vodili loši političari. Bio je realističan, direktan, šaljiv i nedvojben oko toga zašto glas svakog od nas može biti iskra promjene ili nastavak Životinjske farme.
Skup je dodatno afirmirao nastup mladog tuzlanskog gitariste Emila Hadžiefendića.
O Mirsadu Hadžikadiću: Osnivač i predsjednik Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu u Vašingtonu i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, dr. Hadžikadić trenutno obnaša funkciju izvršnog direktora analitičkih programa iz oblasti Analitike na svim koledžima Univerziteta Sjeverne Karoline u Šarloti. Dobitnik je nagrade za životno djelo udruženja informacionih tehnologija na nivou savezne države Sjeverne Karoline i grada Šarlote. U centar svakog svog društvenog djelovanja stavlja nauku, razvoj i izvrsnost.
Ključne oblasti ekspertize dr. Hadžikadića u kojima ima više od 30 godina radnog iskustva su informacione tehnologije, uključujući akademska i industrijska zaduženja. Nakon što je doktorirao iz oblasti računarske tehnike na Southern Methodist Univerzitetu u SAD, gdje je boravio kao Fullbright stipendista, 1987. dr. Hadžikadić pridružio se Univerzitetu Sjeverne Karoline u Šarloti, SAD. Njegovo istraživanje obuhvata oblasti analitike, kognitivnih nauka, medicinske informatike i kompleksnih adaptivnih sistema.
Autor je preko pedeset naučnih radova u međunarodnim i američkim časopisima, konferencijama i simpozijima. Objavio je tri knjige, organizirao mnoge međunarodne konferencije i glavni je urednik za naučni časopis iz oblasti politike i kompleksnih sistema. Dr. Hadžikadić je vodio timove ili bio dio istraživačkih timova koji su projektovali modele i simulacije ekonomskih, zdravstvenih, bioloških, finansijskih, političkih i društvenih problema.
Dr. Hadžikadić je bio direktor Medicinske informatike i Ortopedske informatike u Carolinas Healthcare System organizaciji od 1991. do 1997. i menadžer u Deloitte and Touche Consulting organizaciji u 1998. godini. Postao je dekan Fakulteta za računarsku tehniku 1998. godine i osnivački dekan fakulteta za Informacione tehnologije 2000. godine na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Šarloti. Prije deset godina postao je i osnivački direktor Instituta za kompleksne sisteme 2008. godine.
