Srpska pravoslavna crkva i vjerni narod u Tuzli obilježili su Badnji dan večernjim bogosluženjem u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice.
Večernje bogosluženje predvodili su starješina Katedralnog hrama i jerej Miloš Trišić i sveštenik Spasoje Radovanović. Potom je uslijedilo blagosiljanje i paljenje badnjaka, a u dvorištu crkve se okupio veliki broj pravoslavnih vjernika, ali i ostalih građana koji su sa svojim komšijama željeli podijeliti radost ovog praznika.
Prema običaju, badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja. Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Betlehemu.
Prava proslava Božića znači pomirenje u porodici između supružnika, između djece i roditelja, mirboženje i traženje oproštaja kuma od kuma, prijatelja od prijatelja, zavađenih komšija.
"Ko na Božić gaji mržnju čak i prema neprijatelju taj nije shvatio mjeru i dubinu ljubavi, koja nas je pohodila na ovaj sveti dan. Zato ogrijmo dušu braćo i sestre na ognju Badnjaka, Hristovog simbola i na vječnoj svjetlosti Božića. Ugrijmo se svetom Božanskom vatrom, vjere, nade i ljubavi", poručeno je sa večerašnje svečanosti.
Nakon paljenja badnjaka u dvorištu pravoslavne crkve u Tuzli, vjernici su se uputili svojim kućama sa grančicama hrasta u ruci i srećom u srcu sa kojom isčekuju sutrašnji praznik Božić. Božić se slavi tri dana.
S.P.
