Lažne vijesti predstavljaju ozbiljnu prijetnju za sigurnost, pa je tako i Evropska komisija nedavno od svojih članica zatražila da pojačaju podršku kvalitetnom novinarstvu. No, koliko je to izvodljivo u današnjem vremenu sveprisutnosti društvenih mreža, postojanja portala sa sumnjivim vlasnicima i iskrivljenim pozadinama kao i neuređenosti zakonske regulative.
Da li su lažne vijesti simptom post-istine? Da li činjenice mogu biti alternativne? Ko i sa kakvim motivima kreira lažne vijesti? Odgovore na ova pitanja pokušala je pronaći i profesorica Vedada Baraković sa Filozofskog fakulteta u Tuzli u sklopu predavanja posvećenog studentima žurnalistike.
"Ne samo zbog promijenjene slike novinarstva i propitivanja uloge novinarstva i novinara danas, pitanja ko je to danas novinar, ko je recipijent, nego i zbog tog utjecaja koji takva vrsta fenomena ima na jednu pojavu populizma“, kaže profesorica.
Sa lažnim vijestima svakodnevno se susrećemo i nažalost su postale naša svakodnevnica. Takve vijesti obično na portalima imaju senzacionalne naslove naslove, nemaju navedene izvore niti potpis autora.
"Dostupnost tehnologija i nekažnjivost za sadržaje objavljene bilo na portalima, bilo na televizijama, sama po sebi pogoduje ovom što imamo. Imamo pravu pandemiju lažnih vijesti za koju mi se čini da smo svi pomalo krivi“, ističe Marko Divković, predsjednik Udruženja Bh. novinari.
Divković izražava zabrinutost prisutnosti lažnih vijesti na elektronskim platformama, a isto tako upozorava na plasman lažnih vijesti putem pojedinih portala, što je kako podcrtava, odavno u sferi zločina. Stoga je pitanje odgovornosti za objavljeni sadržaji već odavno trebalo zakonski urediti.
Dino Durmić
