U prošloj zimskoj sezoni Wizz Air je iz reda letenja izbacio čak četiri linije, za Bilund, Baden Baden, Stokholm i Vaxjo. Po ljetnom redu letenja avioni opet lete za ove destinacije ali kada je izašao zimski red letenja za narednu sezonu, ponovo ih nije bilo u sistemu za prodaju karata. Prije nekoliko dana u sistemu se pojavio Bilund ali pošto nije bilo moguće kupiti kartu, recimo u decembru, pomislili smo da je riječ o nekoj greški. Danas smo opet provjerili mogućnost kupovine i sada se to može, Bilund je zaista vraćen u zimski red letenja ali je čudno što su cijene višestruko veće nego za aktuelne letove. Za ostale linije nema promjena, avioni za Baden Baden, Stokholm i Vaxjo letove završavaju u oktobru.
Povratak Bilunda ima ogroman značaj jer treba reći da su se i Aerodrom "Tuzla" i Wizz Air ušutili kada se radi o obnovi njihovog ugovora koji ističe u novembru ove godine. Rezon kaže da Wizz Air ne bi sam sebi pravio problem sa Bilundom ako potpisivanje ugovora nije izgledno. Nadamo se da jeste jer se Wizz Air u vezi Tuzle posljednji put oglasio u decembru prošle godine kada je direktor Wizz Aira Jozsef Varadi u povodu isticanja ugovora sa Aerodromom Tuzla u novembru ove godine, rekao:
- Mislim da je Tuzli (aerodromu) u interesu da Wizz Air nastavi sa svojim letovima. Nadam se da će Tuzlanski aerodrom prepoznati tu poslovnu priliku.
Izjava je indikativna jer čim ne spominje "nastavak uspješne saradnje" jasno je da pregovori ne idu glatko i da vjerovatno obje strane imaju nove zahtjeve. S obzirom na to kako LCC kompanije posluju ova izjava može da znači samo jedno, Wizz Air je za novi ugovor postavio svoje uslove, a na Aerodromu je da u novom ugovoru prepozna ili ne prepozna svoju poslovnu priliku. Normalno je da i Aerodrom želi povoljniji ugovor u odnosu na dosadašnji ali realnost je takva je kakva je, Aerodrom nema alternativu za Wizz Air, a Wizz Air lako može uposliti dva tuzlanska aviona na nekim drugim linijama. Odlazak Wizz Aira za Aerodrom bi značio "ključ u bravu" ili povratak na stanje prije 2013. godine kada je živio od donacija FBiH i TK, i bilježio tek čarter letove Golden Toursa u toku tri ljetna mjeseca. Realno, stopostotna ovisnost Aerodroma o Wizz Airu ne daje Aerodromu značajnu mogućnost da se izbori za povoljniji ugovor.
Indikativan je i komentar kojeg je u svom članku
"Da li je FlyBosnia odskočna daska ili mlinski kamen za Sarajevo?" napisao Alen Šćuric, jedan od najcjenjenijih i najboljih poznavalaca prilika u avionskom saobraćaju na prostoru zemalja bivše Jugoslavije. U članku je spomenuo i Aerodrom Tuzla.
Nemalo puta sam u ovim analizama, ali i na javnim istupima naglasio kako Tuzla ne smije sva jaja stavljati u istu košaru i kako bi im se mogla u glavu obiti suradnja samo sa Wizz Airom. Za sada su neslužbene, no provjerene najave ozbiljnih rezanja linija i frekvencija iduće zime 2019/20 Wizz Aira u Tuzli. Ne uspije li management Aerodroma Tuzla izmijeniti odluku Wizz Aira, aerodrom će izgubiti značajan broj linija i frekvencija ove zime, te osjetno smanjiti broj putnika. Ovo su svakako vrlo loše vijesti za Tuzlu, poglavito nakon velikih ulaganja u terminal ...
O zahtjevima Wizz Aira u vezi novog ugovora može se samo nagađati. Zvanično Wizz Airu do sada nisu davane direktne subvencije za letove iz Tuzle na način kako je to učinjeno za niški aerodrom ili za Skopje gdje Wizz Air ima bazu sa čak pet aviona. Ipak, umjesto direktnih subvencija Wizz Air je od Aerodroma Tuzla dobio pogodnosti kakve vjerovatno ima na malo aerodroma. Po onome što je do sada objavljivano proizilazi da Wizz Air Aerodromu plaća samo taksu od 3 Eura po jednom odlazećem putniku. Dovoljno je baciti pogled na zvanični cjenovnik aerodromskih usluga pa vidjeti da je taksa za druge kompanije 18 EUR-a pa je ušteda za Wizz Air na godišnjem nivou u 2018. godini iznosila skoro 9 miliona KM. Cijena slijetanja za Airbus A320 je između 800 i 1000 KM što znači da samo po tom osnovu Wizz Air uštedi godišnje najmanje 2 miliona KM. Cijena prihvata i otpreme aviona je oko 700 Eura što bi neku drugu kompaniju za obavljenih 3700 letova u prošloj godini koštalo oko 2,5 miliona KM. Dakle, po ova tri osnova ušteda za Wizz Air je oko 13 miliona KM, odnosno, za toliko su manji prihodi Aerodroma.
Velike su to pare ali treba biti realan, one postoje samo na papiru. Bile bi realne kada bi Aerodrom imao mogućnost da ih zaradi sa nekim drugim kompanijama. Osim toga pitanje je i koliko su navedene cijene realne ako nema drugih kompanija koje imaju interes da po tim cijenama koriste usluge Aerodroma Tuzla. Stvarna ušteda za Wizz Air nisu tih 13 miliona na papiru već razlika u cijeni koju plaća za aerodromske usluge Aerodromu Tuzla i nekom drugom sličnom aerodromu sa kojeg leti. Svi aerodromi daju pogodnosti LCC kompanijama, neki manje, neki više, a neki uz pogodnosti moraju dodati i subvencije letova (Skopje). U nekoj konačnoj računici vrlo je vjerovatno da nema drastične razlike između jeftinih aerodromskih usluga bez subvencija i skupljih usluga ali sa subvencijama. LCC kompanije ne lete ako nemaju zaradu, odustaju i ako je imaju ali negdje mogu zaraditi više.
Ono što jeste realno jesu pare koje Wizz Air plaća Aerodromu po odlazećem putniku, oko 1.7 miliona KM u prošloj godini. Realna je i zarada od prodaje avionskog goriva, realna je i zarada od iznajmljivanja aerodromskog prostora, od parkirališta itd. Nabere su tu lijepo preko 2 miliona KM kojih ne bi bilo da Wizz Air ne leti. Zato se ne treba igrati sa Wizz Airom, pogotovo ne na način kako je to prije pet godina učinio tadašnji kantonalni ministar saobraćaja izrekavši nebulozu: "Aerodrom kad ima tržište može da kaže mi hoćemo to i to, hoćete li s nama raditi ili nećete". Minut do 12 tadašnja Vlada TK je shvatila da Aerodrom nema tržišta bez Wizz Aira i odustala je od zahtjeva prema Wizz Airu za povećanje takse sa 3 na 6 Eura.
Ponavljamo, razumljivo je nastojanje Aerodroma i Kantona kao njegovog osnivača, da poboljšaju poslovne rezultate ali to ima smisla samo u granicama realnog. Javnost ne zna kako se odvijaju pregovori ali neki detalji navode na pomisao da se ne odvijaju dobro. Da nema problema ugovor bi već bio sklopljen i javnost obavještena.
U kontekstu ove priče zanimljivo je i obavještenje koje je na svojoj web stranici 15. maja objavio Aerodrom Tuzla. Evo kako to izgleda:
O ozbiljnosti i dometu ovakvog obavještenja dovoljno govori kraj obavještenja o uspostavi aviolinija prema
svim turističkim destinacijama u zemlji i inostranstvu. Smješna je i pomisao da bi neka aviokompanija imala interes da po važećim cijenama aerodromskih usluga uspostavi avioliniju između Tuzle i neke turističke destinacije u zemlji čak i ako bi ta destinacija imala svoj aerodrom. Dakle, bez obzira što u pozivu piše "turističke destinacije u zemlji" poziv se svodi na uspostavu linija između Tuzle i ostala tri aerodroma u zemlji. Aerodromi su toliko blizu da tu nema posla ni za aero-taxi.
Takođe, nerealna je i pomisao da Tuzla i ova regija imaju dovoljno potencijala za uspostavu aviolinije prema bilo kojoj novoj turističkoj destinaciji u inostranstvu. Posebno je čudno što se koristi termin aviolinija, uobičajen kada se radi o redovnim linijama. Da su u pitanju čarter letovi možda bi neke teorije i bilo ali za redovne linije zaista nema potencijala. Pa i čarteri kada su u pitanju, da ima ikakve šanse turistička agencija Golden Tours, koja uspješno organizuje čarter letove za Antaliju, proširila bi ponudu i na te destinacije.
Obavještenje očito nema nikakvu upotrebnu vrijednost, a zašto je postavljeno zna samo onaj ko je naredio da se postavi. Nije valjda da se ovako traži konkurencija Wizz Airu? Bilo bi to smiješno ali na žalost nije nemoguće. Dovoljno je prisjetiti se i drugih čudnih poteza, raznih potencijalnih partnera i koncesionara koji su dovođeni na Aerodrom Tuzla iako je i laiku jasno da LCC kompanija poput Wizz Aira ne bi ostala ni 24 sata ako bi se u bilo kojoj kombinaciji dogodila iole značajnija promjena uslova poslovanja. Neozbiljno je ne uvažavati činjenicu da aerodrom koji ima samo jednu kompaniju 100% ovisi od te kompanije i ne može napraviti ni jedan korak a da nema saglasnost te kompanije. To znaju i ljudi iz Wizz Aira i ne može im se glumiti da je aerodrom nešto što nije.
Da završimo,
Aerodrom "Tuzla" sa letovima za 15 destinacija u 6 država, najljepša je priča posljednjih godina u ovom kantonu. Svima je u interesu da ta priča bude nastavljena i iskreno se nadamo da hoće pa makar Aeodrom i narednih pet godina bio na pozitivnoj nuli. Ipak, ne može se ni to baš po svaku cijenu. Maksimum koji Aerodrom može da očekuje je samoodrživost, ekstra zaradu od LCC kompanije neće dobiti. S druge strane, ako Wizz Air traži nešto što je izvan mogućnosti ovog Kantona kao vlasnika Aerodroma, šta je tu je, glavom kroz zid se ne može.
Ostaje nam da se nadamo da će i Wizz Air i Aerodrom naći dovoljno jakih razloga za nastavak saradnje i da će novi petogodišnji ugovor biti uskoro potpisan. Zato je pojava Bilunda u zimskom redu letenja stvarno dobar znak kao i to što Wizz Air i dalje poziva kandidate za kabinsko osoblje u tuzlanskoj bazi.
A.M.
