Ovo nije tek preporuka za čitanje, riječ je o ukoričenom decenijskom radu, knjigama koje se čitaju za stolom i koje je lijepo imati u kući.
Bosanski alim, mesnevihana šejh Ahmed-ef. Mešić (1916-1994), profesor arapskog, perzijskog i turskog jezika, imao je želju da se njegovi prevodi Rumijeve Mesnevije objave. Nažalost, nije doživio da mu se ostvari želja ali je srećom, ovo monumentalno djelo, ugledalo svjetlost dana 20 godina nakon smrti Ahmeda - ef. Mešića.
U tri toma, na 2.320 strana, nalazi se životno djelo uvaženog Mešića. Nije u pitanju samo prevod nego i komentari koje je brižljivo pisao, a koji su često znatno duži od samih stihova. U komentarima se osjeti želja autora da se Mesnevija približi čitaocu koji nije toliko upoznat sa islamskom vjerskom naukom.
Kada ovo što znam iz arapskog, turskog i perzijskog jezika, i iz islamske vjerske nauke (akaid, Šerijat i ahlak) uporedim sa onima koji od ovih ogromnih nauka znaju znatno manje od mene ili ne znaju ništa, onda osjećam još veću zahvalnost prema Allahu, dželle šanuhu, koji me je obdario tolikim znanjem da ga ne bih prodao ni za kakvu cijenu na svijetu. Kada međutim, pogledam u knjige napisane o islamskoj nauci i rječnike na navedena tri jezika, onda vidim da ja ipak znam vrlo malo od svega, pa to ovdje javno izjavljujem i priznajem, djelić je iz predgovora Ahmeda Mešića u kojem dalje govori o načinu na koji je prevodio, te o poteškoćama u pronalaženju adekvatnih izraza našeg jezik.
Djelo Kitabul mesnevi prevodim s orginala na perzijskom jeziku ali se pri tome služim i pomažem turskim prevodom i tumačenjem merhum Abidin – paše (izdanje u Istambulu 1305. godine hidžr. godine) kao i arapskim prevodom i tumačenjem dr. Muhameda Kjefafija, profesora Univerziteta u Bejrutu (izdanje u Bejrutu 1966. godine evropske ere), navodi Ahmed -ef. Mešić.
Vrlo korisne informacije o samom djelu napisao je prof. dr. sci. Izet Zikrij Pajević, te dr. Mubina Moker.
Ahmed-ef. Mešić na svom životnom djelu radio je gotovo svaki dan od 1978. pa do smrti 1994. godine.
Riječ je o djelu koje se ne može uzeti i pročitati. Nakon svakog stiha, tumačenja, razmišlja se, pročitano se čita više puta, i vjerovatno mnogi nakon drugog, trećeg čitanja nalaze novi smisao u napisanom. U knjigama je utkano znanje i ljubav Ahmeda ef. Mešića koje se sticao u Behram - begovoj medresi, Šerijatskoj sudačkoj školi i sarajevskoj Orjentalistici gdje se posebno isticao odličnim ocjenama.
Mevlana Dželaluddin Rumi (1207. Afganistan 1272. Turska ) filozof, teolog, pravnik, pjesnik, mistik, napisao je brojna djela, uglavnom na perzijskom, a Mesnevija je najpoznatije. Riječ je o stihovima koji se sastoje od dva dijela koji se rimuju i završavaju istim glasom. Djelo ima preko 25.000 stihova.
Izdavač djela je Behram -begova medresa Tuzla.
U Tuzli žive dva brata Ahmeda ef. Mešića, Džemal i Bećir, djeca Selma (udata Hatunić) i Omer, unuke Lejla i Emina, praunučad Ahmed, Samir i Edin (Čirak), unuka Amra (udata Fazlić) sa djecom Nasihom i Eminom živi u Sarajevu, a Mirna(udata Nišić) u Njemačkoj.
Možete pogledati i
link sa promocije Rumijeve Mesnevije u Tuzli.
S.M.
