TUZLARIJE - VIJESTI

10.10.2019. u 16:46 Broj citanja: 1598
Koliko vrijedi život migranta?

Migranti i dalje kontinuirano pristižu u Bosnu i Hercegovinu, no situacija na terenu nimalo se ne poboljšava. Dapače, s dolaskom zime, očekuje se i povećanje broja smrtno stradalih osoba. Usprkos tome, nadležni ne poduzimaju adekvatne mjere osiguranja i poštovanja ljudskog života

Svaki dan tijekom septembra i oktobra preko rijeke Drine, iz pravca Srbije, u Tuzlu stigne više od 100 ljudi. Nekih dana, kao 3. oktobra, u grad je skoro u isto vrijeme pristiglo njih oko 200. Dočekaju ih lokalni volonteri, ljudi koji neumorno, svaki dan, više od godinu dana, kuhaju za sve koji su gladni, i nalaze načine da obezbijede garderobu, cipele, torbe, vreće za spavanje, deke, prvu pomoć, a za najranjivije i mjesto za spavanje, a nekada i dom.

Tuzlarije


Volonterima u Tuzli povremeno pomažu neke od domaćih humanitarnih organizacija i dobrotvornih društava, lokalna preduzeća, restorani, hoteli, te dijaspora. Kantonalnih, gradskih, ni državnih vlasti nema. Međunarodne organizacije koje primaju od Europske unije novac da pomognu BiH da se nosi sa velikim brojem izbjeglica i migranata, prisutne su tek povremeno, i vrlo skromno. Volonteri su više puta molili sve nivoe vlasti da rade svoj posao, poštuju zakone i obezbijede barem osnovno za ljude koji dolaze, no do sada nije bilo značajnije reakcije.

Smještaja u Tuzli nema te su ljudi prinuđeni spavati na otvorenom, oko autobuske i željezničke stanice uglavnom, ali i ispred džamija, u napuštenim zgradama i parkovima. Korištenje toaleta zavisi od dobre volje osoblja autobuske i željezničke stanice, te vlasnika okolnih kafića i prodavnica. Za tuširanje, ograničenog broja ljudi, se pobrinu volonteri, kao i za čišćenje površina koje koriste izbjeglice i migranti.

Tuzlarije


Iz Tuzle, dio njih nastavlja ka Sarajevu gdje je prvi kamp, u mjestu Hadžići. U kampu ispod nekoliko velikih šatora, zajedno žive stotine ljudi. Privatnost, ali i sigurnost, su nepoznanica. Porodice i maloljetnici bez pratnje su smješteni u kontejnere, nekada i po osam skupa, iako su unutra obično samo dva ili tri kreveta i prostor je krajnje skučen. Žene i maloljetnici nisu sigurni, pa im za odlazak u kupatilo ili WC treba hrabrosti i pratnja. Kamp vode i pravila određuje Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i, barem zvanično, Služba za strance BiH.

Dio ovih putnika iz Tuzle idu pravo ka sjeveru zemlje, ka Bihaću i Velikoj Kladuši, vozovima i autobusima. Ako idu vozom iz Sarajeva, na stanici ih radnici Željeznica BiH, u prisustvu policije Kantona Sarajevo, odvajaju i traže da uđu u zasebne vagone. U autobusima, nerijetko, vozači traže da sjede u zadnjem dijelu. No, kako god da putuju, njihov put će biti prekinut prije ulaska na teritoriju Unsko-sanskog kantona jer su vlasti od oktobra 2018. upostavile ograničenje na slobodu kretanja potencijalnih tražitelja azila. Iako je to protivzakonito, niko ništa nije uradio da se ta odluka odbaci.

Svaki autobus policija zaustavlja u mjestu Velečevo, da bi izbacili sve one za koje zaključe da ne treba da uđu u Kanton. Najčešće to rade na osnovu boje kože putnika, a onda pitaju i za dokument. Iako svi koji imaju bilo koju vrstu registracije imaju slobodu kretanja u BiH, policiju Unsko-sanskog kantona ovo ne interesuje i neljudski izbace ljude kraj puta. Pomoć, ponovo, osiguraju lokalni ljudi i Crveni križ Ključa. No, jedina opcija za sve one koji su izbačeni je da spavaju kraj puta. Isto rade i putnicima vozova koje izbace u mjestu Otoka.

Oni koji žele ipak nađu put do Bihaća i Kladuše, i ovakav tretman je ustvari samo neka vrsta mučenja, odnosno nehumanog tretmana. Među onima koji se kreću kroz BiH su ljudi koji bježe od nedaća u svojim zemljama, i taj strah od onog što im se tamo može desiti je jači od bilo koje granice ili prepreke.

Nehumani smještaj

U BiH su trenutno ljudi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Somalije, Kašmira, Bangladeša… Sve više je porodica i maloljetnika koji putuju sami. Svi oni dobijaju minimalnu zaštitu i pomoć dok su u BiH.

Oni koji stignu do Krajine, ako ima slobodnih mjesta u kampovima koje vodi IOM, mogu ući. Kampovi, naročito BIRA i Miral, su krajnje nehumana mjesta, fabričke hale pretvorene u "privremene tranzitne centre”. Porodice bivaju smještene u Borićima i Sedri, kampovima koji su uslovniji od prethodna dva, ali i dalje ne pružaju human i dostojanstven smještaj. Nedostaje liječnika, psihologa, nema aktivnosti, no oni koji borave unutra se najviše žale na tretman pojedinih uposlenika u kampovima i opisuju ga kao neljudski.

Ako nema mjesta u kampovima, ljudi su prisiljeni boraviti vani, ili ih – na silu – tamošnja policija vodi na mjesto najvećeg užasa, a to je kamp Vučjak, nekih 10 kilometara od Bihaća. Policija nerijetko natjera ljude koje pronađu u gradu da idu u koloni do Vučjaka, nekih 10km, dok ih oni prate kolima. Jedini cilj ovakvog odnosa valjda je krajnje poniženje ljudi koji su samim time što su natjerani da bježe od svojih kuća već dovoljno poniženi. No, vlasti u Bihaću najavljuju još strožije mjere.

Svi koji su došli u BiH žele doći do mjesta gdje će se osjećati sigurno i moći početi život. Vlasti u Bosni i Hercegovini ne čine puno da pomognu, ali čine sve da pokažu kako to nije zemlja za njih. Naime, među onima koji pristižu u ovu zemlju od januara 2018. godine je značajan broj ljudi koji su umorni od dugog puta i žele se zaustaviti. Domaće vlasti otežavaju pristup sistemu azila, ili čak osnovne registracije, što im daje osjećaj nesigurnosti, i zbog čega je znatan broj ljudi već napustio zemlju iako su imali namjeru pokušati ostati.

"Institucionalna slabost”

Slična je situacija u ostatku regiona. Prema dostupnim podacima od UNHCR-a, komplikovane i duge procedure u zemljama regiona sprječavaju mnoge da traže azil, ili da dočekaju odluku o svom statusu. Samo jedan od primjera je BiH gdje nijedna odluka o azilu nikada nije donesena, a neznatan je broj osoba kojima je dodijeljena zaštita ili status izbjeglice. Zvanično u zemljama regiona (Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Crna Gora) predato je 6.395 zahtjeva za azil ove godine, što je samo šest posto u odnosu na broj izraženih namjera za prijavljivanje za azil. No, od preko 6.200, u samo 184 slučaja donešene su prvostepene odluke.

Problem pristupa azilu privukao je pažnju i Specijalnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata, Felipea Gonzáleza Moralesa, koji je nedavno boravio u BiH i obišao kampove, susreo se sa vlastima, međunarodnim organizacija, ali i volonterima i izbjeglicama. U preliminarnom izvještaju njegovog ureda stoji kako je "priliv migranata razotkrio znatnu institucionalnu slabost, kao i slabost u pogledu koordinacije relevantnih tijela vlasti na raznim nivoima u BiH”, činjenica na koju civilno društvo upozorava već godinama i nije vezana samo za ono što se sada dešava. On je također primijetio da Koordinaciono tijelo za pitanja migracija kao operativni štab na državnom nivou, koje postoji od prošle godine, još uvijek nema sveobuhvatnu strategiju koja bi pružila rješenje za ono što se dešava, te je javnosti otvorio veliko pitanje o tome šta ovo tijelo uopće radi.

U izvještaju se naglašava kako je od oko 40.000 dolazaka od januara 2018. do augusta 2019. godine, čak 93 posto izrazilo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, ali je samo 5,4 posto to bilo u mogućnosti uraditi "zbog višestrukih barijera u zakonu i praksi koje onemogućavaju pravičan i efikasan pristup azilantskom postupku”. U izvještaju se navodi kako je prva registracija u Unsko-sanskom kantonu 2019. godine bila tek u julu kada je registrirano 110 osoba, dok na registraciju za azil u zemlji još uvijek čeka oko 1.200 osoba. Uz to, osobe koje su izrazile namjeru za podnošenjem zahtjeva za azil u BiH imaju pravo na smještaj, besplatnu pravnu pomoć, primarnu zdravstvenu zaštitu, pristup tržištu rada. U praksi, sve ovo je uslovljeno lokacijom smještaja i voljom nadležnih organa koji su zaduženi za pružanje relevantnih usluga na raznim nivoima. "Osim toga, iako bi država trebala imati primarnu odgovornost, BiH se u velikoj mjeri oslanja na međunarodnu zajednicu i civilno društvo u pružanju osnovnih usluga migrantima, kao i tražiteljima azila”, navodi se u izvještaju. Već skoro dvije godine na prostoru BiH igra se životima ljudi u pokretu. Međunarodne organizacije i domaće vlasti prebacuju odgovornost jedni na druge, kada i kako im odgovara. Uvijek je neko drugi kriv za ono što se dešava.

Vrlo slično situaciji koja godinama opstaje u Grčkoj. U međuvremenu, ljudi umiru. Samo na području Unsko-sanskog kantona od januara 2018. godine život su izgubile 23 osobe. Tri smrti su registrovane u periodu od zadnjih mjesec dana. Isto se dešava u drugim dijelovima BiH, ali često njihove smrti niko ni ne broji. Nažalost, ni za mrtve nema dostojanstvenog tretmana. Briga o tijelima, često i o identifikaciji i sahrani, pada na volontere. Oni su tijekom ove godine razvili i protokol za sahranjivanje ljudi čija tijela su pronađena u BiH. Koga zvati, koliko košta prebacivanje tijela, od koga tražiti pomoć. Volonteri stupaju i u kontakt s ambasadama, porodicama, prijateljima… No, većina ipak ostaje sahranjena kao NN. A još jedna zima je na pragu.

Nidžara Ahmetašević

(tuzlarije.net)               









 



Predsjedničko spinovanje
Trump i republikanci za prosvjede krive Antifu, FBI ističe da nisu umiješani u to
"Poslat ću američku vojsku na ulice i brzo riješiti problem"
Trump je sinoć najavio slanje vojske na ulice pa pozirao s Biblijom, kreću kritike
Novaliću, Solaku i Hodžiću nije određen pritvor
Određene mjere zabrane, Tužilaštvo BiH će se žaliti

03.06.2020. u 14:25
Uspješan dosadašnji rad i ambiciozni planovi Pozorišta mladih i Udruženja mladih Tuzle


Dosadašnji uspješan rad, ali i ambiciozni planovi budućih aktivnosti Pozorišta mladih i Udruženja mladih Tuzle, bili su povod za današnji sastanak predstavnika ovih udruženja sa premijerom Tuzlanskog kantona Denijalom Tulumovićem.

OPŠIRNIJE


03.06.2020. u 14:12
Nema ministra iz reda Hrvata:
Odluka Ustavnog suda FBiH - Neustavna Vlada Tuzlanskog kantona


Predsjednica Ustavnog suda Federacije BiH Kata Senjak potvrdila je Feni da je Ustavni sud FBiH donio odluku kako imenovanje Vlade Tuzlanskog kantona nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

OPŠIRNIJE


03.06.2020. u 13:42
Neophodno je popraviti položaj civilnih žrtava rata


Premijer Tuzlanskog kantona Denijal Tulumović susreo se danas sa predsjednikom Unije civilnih žrtava rata i porodica civilnih žrtava rata TK Ramizom Suljkanovićem. Premijer Tulumović je izrazio razumijevanje za situaciju u kojoj se ova populacija nalazi.

OPŠIRNIJE


03.06.2020. u 11:40
U Tuzlanskom kantonu:
Testirano 219 uzoraka, svi negativni


Ukupno pozitivnih na području TK od početka testiranja (27. mart) je 99, trenutno aktivno pozitivnih je 13. Do sada su bila tri smrtna slučaja. Svih 13 aktivno zaraženih se liječi u kući, 7 pripada klasteru Živinice, 1 Gračanici (potvrđen u Tešnju) i 5 klasteru koji se veže za let iz Saudijske Arabije.

OPŠIRNIJE


03.06.2020. u 10:48 Broj citanja: 637
Semir Hadžić kreirao aplikaciju koja pomaže studentima i ljekarima


Semir Hadžić, student Medicinskog fakulteta u Tuzli, već duže vrijeme niže uspjehe na polju naučnoistraživačkog rada i inovacija. 2015. godine pisali smo o njegovom projektu AB0 Donor koji je odabran za najbolju inovaciju iz oblasti zdravstva iz BiH. Na Internacionalnom kongresu studenata medicine SaMED2020, proglašen je najboljim iz oblasti ginekologije i pedijatrije.

OPŠIRNIJE


03.06.2020. u 10:09
Narodna i univerzitetska biblioteka ˝Derviš Sušić˝ Tuzla
Obilježavanje 3. juna - Dana rođenja Derviša Sušića


Narodna i univerzitetska biblioteka "Derviš Sušić" Tuzla danas obilježava 95 godina od rođenja bh književnika i svog nekadašnjeg direktora Derviša Sušića. U saradnji sa glumcem Hasanom Sušićem, Biblioteka je organizirala predstavljanje dijela Sušićevog posthumno objavljenog romana "Čudnovato".

OPŠIRNIJE












OSTALE VIJESTI
Dokument još nije stigao na adrese Vlade i Skupštine TK: Neustavna Vlada Tuzlanskog kantona

Pentagon rasporedio 1600 vojnika u okolici Washingtona: Ne jenjavaju prosvjedi protiv policijske brutalnosti i rasizma

Dvodnevno zasjedanje VSTV-a: Tegeltija traži raspravu o pritiscima na rad pravosuđa

Prvi sastanak Koordinacijskog tijela: Dogovoreno formiranje ekspertnog i pravnog tima za Trgovsku goru

Od Amsterdama do Nairobija: Prosvjedi za Floyda u Europi i Africi

Teško komentirati američkog predsjednika: Trudeau 20 sekundi šutio prije odgovora o ponašanju Trumpa

Izvještaj organizacije \'Save the Children\': Širom svijeta 415 miliona djece živi na područjima sukoba

U Amazoniji: Kriminalna grupa posjekla 9.000 stabala starijih od 100 godina

Najveće prigradsko ilegalno naselje u Europi : La Canada Real - mjesto gdje se brzo stari i lako obolijeva

Nogometni prvoligaš: Ukrajinski Karpati rekorder sa 25 zaraženih koronavirusom

Pokrenut stegovni postupak za izbacivanje Rimac i kninskog vijećnika iz HDZ-a
Pogledajte kako bijelci kleče pred crncima i mole oprost zbog rasizma
U Španjolskoj nasred ulice ubijen Crnogorac, član kriminalne grupe iz Bara
U neredima u SAD-u ubijen umirovljeni policajac, pokušao je spriječiti pljačku
Peking: Nije istina da smo kasnili s informacijama o koronavirusu
Oglasio se Papa, kaže da su i rasizam i uništavanje na prosvjedima neprihvatljivi
Zašto neki američki policajci kleče pred prosvjednicima?
Mumbai u stanju visoke pripravnosti, evakuirano 100.000 ljudi zbog ciklona Nisarga
Prekidaju se testiranja na koronavirus u Kaliforniji i Floridi zbog prosvjeda
Australija prvi put nakon 29 godina ulazi u recesiju
Znanstvenici otkrili gdje se nalazi najčišći zrak na Zemlji
Lufthansa ima gubitak od 2,1 milijarde eura, najavljuje restrukturiranje
Znanstvenici iz Pentagona: Do kraja godine očekujemo cjepivo za koronavirus
Katolički vašingtonski nadbiskup kritizirao Trumpovo poziranje s Biblijom
Širi se snimka kako policija privodi navodnog FBI agenta. Ne, uhićeni nije FBI agent
Italija otvara granice, ali neke mjere ostaju obavezne. Evo koje
Trump i republikanci za prosvjede krive Antifu, FBI ističe da nisu umiješani u to
VIDEO Majka Floydove kćeri u suzama stala pred novinare: Ona više nema oca...
VIDEO Kanadskog premijera pitali o Trumpu. Šutio je preko 20 sekundi
Zbog pandemije stižu crni dani za venecijanske graditelje gondola








SVAŠTARIJE

Zašto neki američki policajci kleče pred prosvjednicima?

U svijetu se svakih šest sekundi uništi prašuma veličine nogometnog igrališta

VIDEO Kanadskog premijera pitali o Trumpu. Šutio je preko 20 sekundi

Ne jenjavaju prosvjedi protiv policijske brutalnosti i rasizma

Anketa: Amerikanci podržavaju prosvjede i ne odobravaju Trumpove prijetnje

La Canada Real - mjesto gdje se brzo stari i lako obolijeva

U Brazilu rekordan broj mrtvih od koronavirusa u jednom danu

Odbijen zaključak kojim se traži smjena premijera i Vlade FBiH

Konačna odluka: FK Sarajevo novi prvak Premijer lige BiH

Ulazak u Hrvatsku iz BiH moguć uz dokaz o rezervaciji smještaja