U organizaciji Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i Donorske mreže Bosne i Hercegovine jučer je na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla održan okrugli sto na temu “Transplantacija solidnih organa nakon moždane smrti – teškoće, dileme i prijedlozi za unaprijeđenje”.
Organizatori su istakli da je cilj sastanka utvrditi smjernice za unaprijeđenje procesa transplantacije organa i tkiva i povećanje broja donora nakon utvrđene moždane smrti. Donorska mreža Bosne i Hercegovine je na stanovištu da ljudi iz struke trebaju iznijeti probleme sa kojima se susreću u ovom teškom poslu, te zajednički diskutovati o mogućnostima prevazilaženja istih. Akcenat je stavljen na anesteziologe, odnosno intenziviste i bolničke transplantacijske koordinatore.
Prema riječima prof. dr. Vahida Jusufovića, direktora Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla u ovoj ustanovi transplantacije se rade unazad 20 godina, ali u posljednje tri godine primjećena je stagnacija, te u tekućoj godini nije urađena nijedna kadaverična transplantacija. “Moramo podići kompletnu društvenu svijest o značaju transplantacija i kadaveričnih transplantacija. Zakonski okviri u BiH su slični zakonskim okvirima o transplantacijskoj medicini i u Hrvatskoj ili Austriji i nigdje se ne mogu organi uzeti bez saglasnosti porodice. Tako da nije sve do zakonskih okvira, mi kao društvo moramo uzeti odgovornost, mora postojati interakcija. Veliki broj ljudi potpisuje donorske kartice, ali nema rezultata”, istakao je prof. dr. Jusufović i dodao da se nada da će Federalno ministarstvo zdravstva formirati komisiju koja će napraviti planove i smjernice za unapređenje transplantacijske medicine.
Dr. Ljiljana Pavlović, direktorica Centra za transplantaciju Ministarstva zdravstva FBiH je rekla da je današnji sastanak organizovan sa ciljem da ljekari koji se bave transplantacijskom medicinom u BiH iznesu probleme sa kojima se suočavaju, te daju prijedloge i donesu zaključke na osnovu kojih će Centar za transplantaciju donijeti smjernice za 2020. godinu. Prema njenim riječima u tekućoj 2019. godini zabilježen je nizak postotak urađenih transplantacija sa živih donora, dok kadaveričnih transplantacija nije ni bilo. Plan Centra je napraviti što bolju i što češću saradnju, kako između medicinskih centara, tako i sa Udrugama oboljelih i transplantiranih, te Donorskom mrežom BiH.
Prema riječima načelnika Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju UKC Tuzla, prof. dr. Semira Imamovića u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, u 2019. godini, je utvrđeno 6 moždanih smrti, ali nije postojala saglasnost porodice za dobrovoljnim darivanjem organa. Prof. dr. Imamović je naglasio i značaj bolničkih koordinatora za transplantaciju kod utvrđivanja moždane smrti. Prema njegovim riječima, bolnički koordinator je uključen u cjelokupni proces utvrđivanja moždane smrti, od pronalaska potencijalnog donora, do njegovog smještaja u Jedinicu intenzivne terapije gdje se potvrđuje dijagnoza i sprovodi utvrđivanje moždane smrti.
Predsjednica Donorske mreže BiH, prof. dr. Halima Resić je naglasila značaj Donorske mreže, ali i medija u podizanju svijesti javnosti o značaju darivanja organa. Ona je istakla da Donorska mreža BiH nije dio zdravstvenog sistema i da se aktivnosti Donorske mreže zasnivaju isključivo na entuzijazmu aktivista, te se nada da će Federalno ministarstvo zdravstva prepoznati značaj i ulogu Donorske mreže te pružiti podršku pri realizaciji njihovih aktivnosti.
Okrugli sto je završen zaključcima da je potrebno kontinuirano raditi na edukaciji stanovništva u smislu promicanja pozitivnog stava o doniranju organa. Intenzivirati saradnju između kliničkih centara/bolnica u cilju prihvaćanja transplantacijskog programa kao prioriteta u radu, kao i saradnju svih centara sa Centrom za transplantacijsku medicinu Federalnog ministarstva zdravlja kako bi se pravovremeno uočili i prevazišli problemi.
