Danas je ponovo saopšteno kako su Sarajevo i Beograd najzagađeniji gradovi na svijetu. I u mnogim drugim gradovima u BiH (Tuzli, Zenici, Lukavcu, Jajcu, Prijedoru, Ilijašu, Visokom i drugim) zrak je veoma loš. Ovakvu situaciju su pojasnili meteorolozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, naglašavajući da je temperaturna inverzija, po njihovim riječima „glavni krivac trenutnog meteorološkog stanja.
Zakoni fizike nam govore da lakši zrak usljed viška vodene pare podiže se uvis, a hladni gušći, se zbog svoje težine spušta u kotlinu“ U takvoj situaciji opasna je i najmanja emisija štetnih materija u zrak.
Tuzla se sa problemom aerozagađenja bori skoro pedeset godina. Uz Termoelektranu, kvalitet zraka ugrožavaju i individualna ložišta, sve veći broj automobila, kao i kotlinska klima pogodna za temperaturne inverzije.
Mnogi građani prate podatke o indeksu kvaliteta zraka koje objavljuju razne organizacije, među kojima ima i istinitih ali i neistinitih koji mogu dovesti i do zablude, pa i panike. Stoga, pozivamo građane, organizacije i medije da prate podatke koje objavljuju zvanične institucije – Federalni hidrometeorološki zavod, (http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/AQI) i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša TK – Monitoring kvaliteta zraka TK (www.monitoringzrakatk.info).
U danima kada nema temperaturne inverzije, bez obzira na količine emisije u zrak, indeks kvaliteta zraka je neuporedivo bolji, čemu smo svjedočili ove zime. Kada se dešavaju temperaturne inverzije, kao ovih dana, opasna je svaka i najmanja emisija u zrak.
Lokalna vlast Tuzle uradila je na rješavanju problema aerozagađenja više od bilo koje lokalne vlasti u BiH. Sredstva dobijena po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana troše se u skladu sa tim Zakonom.
– U Tuzli je preko 55% domaćinstava na sistemu daljinskog grijanja. Najviše u BiH. Preko 80 % ukupne površine poslovnih prostora koristi daljinsko grijanje ili toplotne pumpe.
– U zadnjih petnaest godina izgrađeno je preko 110 kilometara mreže daljinskog grijanja.
– Broj korisnika daljinskog grijanja se skoro udvostručio (imamo ih 25.000)
– Od 2017. godine, za građane, cijena priključivanja na daljinsko grijanje je dva do tri puta niža od ranije cijene. Do sada je oko 210 individualnih objekata u Bukinju i Šićkom Brodu priključeno na daljinsko grijanje, a u toku je rješavanje zahtjeva za još oko 100 objekata. Oko 90 individualnih objekata u drugim mjesnim zajednicama je dobilo besplatne priključke do zida objekta.
– U toku su projekti na proširenju toplovodne mreže iz centralne toplinske podstanice Kula (vrijednost investicije oko 315 hiljada KM), toplifikacija naselja Batva (vrijednost investicije oko 1 milion KM), toplifikacija MZ Brčanska Malta, ulica Strajka Mitrovića i Slavka Mičića (vrijednost investicije oko 1 milion KM).
– Osim širenja mreže toplifikacije, od 2019. godine, u 2019. godine, vlasnici objekata na ime subvencije mogu dobiti do 5.000 KM, i to je najveći iznos koji jedna lokalna samouprava u BiH svojim građanama dodjeljuje za toplotne pumpe i utopljavanje zgrada, a radi eliminisanja peći na fosilna goriva. U 2019. je pristiglo je ukupno 99 prijava za korištenje ovih subvencija. U Budžetu Grada za 2020. godinu planiran je veći iznos sredstava za navedene subvencije.
– Izvršeno je čišćenje dimnjaka na preko 1000 stambenih i preko 100 poslovnih objekata.
Sve do sada urađeno dovodi do postepenog, sporog ali ipak mjerljivog poboljšanja kvaliteta zraka u Tuzli, u odnosu na druge gradove i općine u BiH. To nije dovoljno i zrak neće biti kvalitetan sve dok se svi odgovorni i nadležni ne uključe u rješavanje ovog velikog problema.
Podsjećamo:
Termoelektrana spali oko četiri miliona tona uglja i emitira preko 40.000 tona SO2 u zrak! To je uzrok više od 90% aerozagađenja Tuzle. Zato Federacija BiH i Elektroprivreda BiH MORAJU ugraditi uređaje za odsumporavanje.
Kanton je nadležan za zaštitu okoliša, te po tom osnovu prima u budžet sredstva poreskih obveznika. Sarajevski kanton preduzima mjere vezane za aerozagađenje, a Tuzlanski kanton ne poduzima potrebne mjere.
Zbog aerozagađenja u Tuzli, Lukavcu, Živinicama i drugim gradovima TK, Kanton, umjesto samo jednoga, mora imati najmanje deset ekoloških inspektora.
Iako je Gradsko vijeće Tuzla podnijelo inicijativu Vladi i Skupštini TK da se vlasnicima velikih poslovnih zgrada, zakonom naloži da prestanu ložiti fosilna goriva, te da će biti novčano kažnjeni ukoliko se ne priključe na daljinsko grijanje ili ne ugrade toplotne pumpe, na taj zakon se od 2017. godine čeka.
Grad Tuzla ulaže velika novčana sredstva u širenje mreže daljinskog grijanja, te daje velike poticaje za utopljavanje objekata i toplotne pumpe, Tuzlanski kanton, koji ima višestruko veći budžet od GradaTuzle, takve poticaje ne daje.
Sarajevski kanton ovih dana zabranjuje saobraćaj za dizel vozila koja imaju normu Euro 3 i manju, ograničava i preusmjerava kretanje teretnih vozila, angažuje cestovne i ekološke inspektore…Tuzlanski kanton do sada nije ništa učinio, a podaci pokazuju da je zrak prekomjerno zagađen u nekoliko gradova i općina TK.
GRAD TUZLA
