Vlada Federacije BiH: Šta sadrži Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica?

Jučer je na sjednici Vlade FBiH usvojen i upućen u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih širenjem novog koronavirusa.

Ovaj zakon je predložen s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica po privredu Federacije BiH, imajući u vidu ogromne negativne ekonomske posljedice koje će u narednom periodu nastati kao posljedica stanja nesreće, s obzirom da je veliki broj privrednih subjekata obustavio rad, što dovodi do značajnog poremećaja normalnih tokova poslovanja.

Zakon predviđa deset mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica koronavirusa, pri čemu je najvažnije sačuvati radna mjesta, doprinosi na minimalnu platu će biti uplaćeni iz budžeta za sve radnike u realnom sektoru, iz čega je izuzet javni i finansijski sektor.

Također, Zakon će sigurati dodatna sredstva za kantone i općine kroz prenamjenu sredstava za javna skloništa i naknade za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta i sve ostalo što može koristiti za spas ekonomije.

Privrednicima se ukida obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, a obrtima poreza na dohodak. Ukidaju se zatezne kamate na javne prihode i dugovanja u privredi. Obustavljaju se svi upravni i sudski postupci za vrijeme dok traje stanje prirodne nesreće i 90 dana nakon toga.

Zakon propisuje subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja, obustavu obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, obustavljaje svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, obustavljanje obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, obustavljanje prinudne naplate, održavanje stabilnosti pojedinih isplata, odgodu primjene propisa, te uspostavu Garancijskog fonda.

Garancijskim fondom, s depozitom od 80.000.000 KM, upravljat će Razvojna banka Federacije BiH i bit će korišten za osiguranje kreditnih linija kod komercijalnih banaka, s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica na poslovne subjekte, s tim da dio kreditnog rizika snosi Federacija BiH, a dio komercijalne banke. Pojedinosti u vezi s funkcionisanjem Garancijskog fonda propisat će Federalno ministarstvo finansija.

Odredbe Zakona odnose se na sve poslovne subjekte koji ispunjavaju njime propisane uslove. Ukoliko su drugi zakoni u suprotnosti sa ovim zakonom, bit će primjenjivan ovaj zakon.

Zakon bi bio na snazi mjesec dana nakon prestanka nesreće izazvane pandemijom koronavirusa.

Prije utvrđivanja Prijedloga zakona, Vlada je donijela više zaključaka o potrebi izrade rebalansa Budžeta FBiH za 2020. godinu, s ciljem osiguranja sredstava neophodnih za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije po privredu Federacije BiH.

Inače, ovoj sjednici Vlade su prisustvovali premijer FBiH i njegovo dvoje zamjenika, dok su ostali članovi Federalne vlade u radu sjednice sudjelovali putem video linka.

Reagovanje Udruženja poslodavaca

U Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine smatraju da mjere za podršku privredi sadržane u Prijedlogu zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, predstavljaju izvjestan napredak u odnosu na ranije donesene mjere, ali su još uvijek nedovoljne.

U UPFBiH ove mjere smatraju nedovoljnim pogotivo kada se porede sa najavljenim mjerama Vlade Republike Srpske i donesenim mjerama u zemljama regiona.

Iz UPFBiH pozdravljaju odluku Vlade Kantona Sarajevo da uplati minimalne plaće za mart svim radnicima u firmama kojima je odlukama kriznih štabova zabranjen rad.

Također, pozivaju vlade drugih kantona i općina, da u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima kroz aktivne ekonomske mjere, pomognu u očuvanju radnih mjesta i privrede.

U UPFBiH i dalje insistiraju na hitnom usvajanju mjera koje je Udruženje predložilo 29.03. ove godine. Ove hitne mjere, pored ostalog, uključuju hitno potpisivanje Privremenog socijalnog sporazuma sa Vladom FBiH i sindikatom. Ovim hitnim sporazumom kojim će se tokom njegovog trajanja zabraniti otpuštanje radnika, uvesti institut čekanja, regulirati pitanje godišnjih odmora uposlenika, regulirati rad od kuće uposlenika, smanjiti plaće onima za čijim radom privremeno ne postoji potreba, ali ne manje od minimalne plaće te smanjiti plaće u javnom sektoru 20 posto, kao i regulirati obaveza poslodavca da isplati plaće u dogovorenom iznos u i precizno definirati refundiranje dijela plaće od strane države i sl.

Ukoliko sindikat ne pristane na potpisivanje Privremenog socijalnog sporazuma, u tom slučaju treba donijeti lex specialis kojim se trebaju regulirati ova pitanja.

TUZLARIJE - VIJESTI