Preporuka za čitanje: Elvira Mujčić ˝Deset šljiva za fašiste˝

Knjiga Elvire Mujčić "Deset šljiva za fašiste" priča je o životu jedne bosanske porodice u kojoj je rat 1992.-1995. mnogo šta promijenio. U satusu izbjeglica neki su mijenjali adrese, neki gradove i države. Jedni u Bosni, drugi u Italiji, spojeni neraskidivim vezama našli su načina da žive svoje živote prilagođavajući se na novo i drugačije.

Tuzlarije

Oni koji su u ratu bili djeca sada su odrasli, pomalo zaboravili jezik zemlje iz koje su protjerani. Majka je živjela sa svoje troje djece, a onda je stigla i nana. Djeca su poslije otišla od kuće ali dolazili su kada su praznici ili neka porodična dešavanja. Nakon što umre nana, koja je za života rekla da želi da je ukopaju u Bosni, počinje priča u knjizi. Životna priča, koju Elvira priča iskreno, bez uljepšavanja, patetike, na onaj bosanski način u kojem se smjenjuju lijepo i ružno, smiješno i tužno.

Dijelovi iz knjige:

(...) Osamdeset i sedam godina života: dva rata, snovi, ljubav, djeca, razvod, mrtvi, vlastite i tuđe bolesti, Starost je okrutna jer shvatiš da putem nisi ništa izgubio, nosiš sve sa sobom i težina te počne savijati, mijenja izraz u tvom pogledu, utiče na sposobnost čuđenja. (...)

(...) Zurio je u mene uplašenim očima. A ja sam mu uputila podsmješljiv izazivački pogled, osobe koja u svojim rukama drži sve konce i u tome uživa. Najzad. Povrijeđeni ponos u stanju je proizvesti ogromno zlo. Rekla sam da je rizično izvlačiti Balkan napolje, tako se već vijekovima vrti sve oko ponosa. (...)

(...) Odlučili smo ga nazvati drugačije, da se ne bismo miješali, da bismo se razlikovali. Dakle, nazvali smo jezik s četiri različita imena, izmislili smo nove termine kako bismo postali nerazumljvi jedni drugima. Neke riječi su izbačene iz upotrebe u pokušaju da se izbriše historija i provuče kroz sito naša miješana kultura kako bi se iz nje izvukli čisti identiteti, koji će se, pritom, grčevito čuvati od onečišćenja (...)

Tuzlarije

Elvira Mujčić rođena je 1980. godine. Do izbijana rata 1992. živjela je u Srebrenici, a onda se seli na razna mjesta da bi na kraju ostala u Italiji. Piše i prevodi. Na italijanski jezik prevela je djela Faruka Šehića, Slavenke Drakulić, Vladimira Tasića, Roberta Perišića i Semezdina Mehmedinovića.

S.M.

TUZLARIJE - VIJESTI

OSTALE VIJESTI