Širom svijeta, 4. februara, obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka, kako bi se podigla svijest javnosti o oboljenjima od raka, prevenciji, ranom dijagnosticiranju, liječenju, te zbrinjavanju oboljelih.
Ideja za obilježavanjem Svjetskog dan borbe protiv raka datira od 2000. godine, kada je u Parizu održan Prvi svjetski samit protiv raka, na kome su predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali povelju poznatu kao ”Pariški sporazum protiv raka”.
Pod sloganom „Ja jesam i hoću“ Svjetska zdravstvena organizacija ove godine želi naglasiti kako svaki pojedinac osobno može dati svoj doprinos i poduzeti konkretne akcije u cilju smanjenja globalnog opterećenja obolijevanja od raka.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati na 29,5 miliona ljudi u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti na 16,4 miliona godišnje.
Najčešći uzroci smrti od raka u svijetu su: rak pluća, rak debelog crijeva, rak želuca, rak jetre i rak dojke.
Bosna i Hercegovina još uvijek na državnom nivou nema zajedničkog registra za rak. Prema riječima prim dr. Hasana Osmića, šefa Odjeljenja za radioterapiju na Klinici za onkologiju i radioterapiju UKC Tuzla postoji interni registar, po kojem je u 2020. godini evidentirano 1.350 novooboljelih osoba. “Na prvom mjestu su karcinomi probavnih organa, a slijede ih rak pluća i dojke. Savremena medicina toliko je uznapredovala da je danas puno lakše otkriti maligna oboljenja. Osim toga, zbog produženog životnog vijeka, ljudi danas češće obolijevaju od karcinoma, jer se ta bolest najčešće javlja u starijoj životnoj dobi”, ističe prim. dr. Osmić.
Pored nasljedne sklonosti, na koju ne možemo uticati, nastanku zloćudnih bolesti ili malignih tumora pogoduju brojni rizični faktori na koje možemo uticati. Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti, ako se ponašamo u skladu sa znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji i sprečavanju karcinoma.
„Kada govorimo o prevenciji, ranoj detekciji i dijagnostici, onda bi osobe od 20. do 40. godine života trebale, svake tri godine, imati preventivne preglede, koji uključuju savjetovanja usmjerena na prioritete rizika, pregled usne šupljine, štitne žlijezde, limfnih čvorova, testisa, jajnika i kože. Na takve preglede svake godine trebale bi ići osobe starije od 40 godina. Preporuka je da žene iznad 40 godina trebaju razmišljati o bazičnoj mamografiji, jer to je dijagnostička procedura koja ima za cilj ranu dijagnostiku karcinoma dojke. Svima nama rana dijagnostika trebala bi biti prioritet, a cilj onkologije uopće je razjašnjenje uzroka i načina nastanka malignih bolesti, njihova prevencija i liječenje. To obuhvata borbu protiv karcinoma, jednog od najvećih problema današnjice, koji će vjerovatno u budućnosti postati još veći“, navodi prim. dr. Osmić.
Terapijske procedure, koje se provode u zapadnim zemljama, dostupne su i pacijentima u BiH. Imamo dobre hirurške timove, koji su veoma važni u primarnom liječenju, odnosno otklanjanju tumora. Na drugom mjestu je radioterapija, kojom se može pohvaliti više centara u zemlji.
„Ti centri raspolažu moćnim aparatima, prije svega za planiranje radioterapije, a onda i za provođenje tretmana. Oni mogu sasvim suvereno tretirati sve lokalizacije malignih tumora, počev od beba sa nekoliko mjeseci, do starijih osoba koje imaju više od 90 godina. Sljedeći modalitet liječenja je sistemska terapija, citostatici, a našim pacijentima dostupna je zaista široka paleta takvih lijekova. Potom je tu i hormonalna terapija na koju veoma dobro reagiraju osobe oboljele od raka prostate i dojke, te imunoterapija“, istakao je prim. Osmić.
Značajan porast broja oboljelih od zloćudnih bolesti je neminovan u skoroj budućnosti, a naša je obaveza da zajedničkim, partnerskim odnosom svih sudionika u zdravstvenoj skrbi osiguramo što ranije otkrivanje zloćudne bolesti, a oboljelima što kvalitetniji i duži život.
