Na samom početku 2021. godine, bosanskohercegovački književnik i profesor s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Almir Bašović je izjavio da se “nikada nije ovoliko radovao postavci neke svoje drame” koliko se raduje predstavi “Kreketanje” u režiji Aleša Kurta koja je u to vrijeme bila u pripremnom procesu. A sada, u martu 2021. godine, Narodno Pozorište u Tuzli najavljuje premijeru dugo očekivanog komada u tri termina: 11. (četvrtak), 12. (petak) i 13. (subota) mart sa početkom u 19:30 sati.
Posebnost iščekivanja postavljanja teksta “Kreketanje” se ogleda u dvije ključne stvari: da će to biti prikaz teksta iz nedavno objavljene Bašovićeve zbirke “Četiri i po drame” koja je osvojila jednu od najprestižnijih književnih nagrada „Kočićevo pero“; te u činjenici će to biti druga Bašovićeva drama, pored “Priviđenja iz srebrenog vijeka” koja će biti izvedena u Bosni i Hercegovini. “Kreketanje” će biti domaći dramski tekst koji je dijelom redovnog tuzlanskog repertoara.
“Prečesto kao kultura zaboravljamo važnost dramskog teksta… Mislim da publika puno lakše komunicira s domaćim dramskim tekstom, jer je to zapravo ono što autor dijeli, kao član jedne društvene zajednice, sa svojim sugrađanima. Zbog toga mislim da ne možemo precijeniti značaj domaćeg dramskog teksta i jako mi je drago da ovaj moj komad jeste i poziv da se vratimo onome što imamo kao kultura… A ja mislim da itekako imamo dobrih dramskih autora, samo zbog nečeg radije igramo loše estonske drame nego pristojne bosanske” – kaže Bašović.
A ovaj domaći tekst je došao u ruke filmskom i kazališnom reditelju i scenaristi Alešu Kurtu, a za taj slučaj Bašović kaže da mu je “drago da je Aleš Kurt kao naš najpozorišniji reditelj u najstarijem našem pozorištu uzeo raditi komad o pozorištu”.
Predstava, baveći se pozorištem, ističe njegovu važnost za društvo i sličnost sa stvarnim životom, te upućuje na nužnost internog angažmana ukoliko želimo očuvati svetost te umjetnosti.
“Radeći na boljem pozorištu radimo na boljem svijetu. Možda nećemo promijeniti svijet, ali ćemo ga učiniti podnošljivjim ako budemo imali dobre predstave, ako budemo zaista radili s angažmanom koji jedna profesija nalaže. Nekako prođe nam život kao: ‘hej, narednu ću se predstavu malo više zadati’, a nema u pozorištu naredne predstave, ima samo ona koju trenutno radimo. Angažman mora biti sto posto angažman da bismo uopšte bili ljudi koji sebe definiraju. Sve ostalo je diletantizam.”
Bašović tvrdi da je svrhu pozorišta moguće sačuvati samo iznutra, djelovanjem kolektiva glumaca i kolektiva publike uz njihov obavezni kontakt. Pozorište, kao umjetnost neprevodiva na web platforme, je 2020. godine ostala uskraćena za upravo tu vrstu kontakta i to je bio razlog zašto su se prvobitni radovi na predstavi koji su trebali početi u maju iste godine prolongirali za decembar. Aleš Kurt dodaje da i samo “Kreketanje” priča o načinu na koji se pozorište “hrani kontaktom među ljudima”.
“Pozorište je živa umjetnost i postoji uvijek interakcija između publike na sceni - bukvalno osjećate disanje publike, njihove emocije, osjećate ako im se ne sviđa. To je specifično, toga nema u drugim medijima, jer svi imaju neku vrstu tranzistora i vi kao izvođač ste oslobođeni i kritike, ali ste uskraćeni za tu neku direktnu nagradu. Ako publika dobro prati i ako uđe u predstavu onda oni šalju neku energiju koja vas praktično nosi. Kad to sve zajedno uzmete, to zapravo priča o
ovjeku.”
Sa snažnim fokusom na susret i komunikaciju, uzajamno pomaganje publike i glumaca, možda je “Kreketanje” i dobilo pravi termin za pojavu na sceni – onda kada je publici najpotrebniji upravo takav podsjetnik.
“Mislim da je ovo predstava koja će zapravo pomalo zbuniti, pomalo nasmijati, pomalo rastužiti, ali će ponuditi jedno suštinski bitno iskustvo - šta je to pozorište kao umjetnost. Korona nam je pokazala i nažalost dala dodatna značenja ovoj drami - da je čovjek prije svega biće susreta, da je ljudski susret nešto neponovljivo i da na tome počiva suštinski definiranje čovjeka kao bića. Nista ne može zamijeniti ono što je pozorište oduvijek imalo, a to je neposredni susret kolektiva glumaca i kolektiva publike” – kaže Bašović.
Aleš Kurt je dodao da je teško planirati naredna igranja, ali da u svakom slučaju predstava nije osmišljena da bude ograničena samo na Tuzlu. “Kreketanje” se bavi pozorištem, Aristofanovim “Žabama”, svetosti umjetnosti, važnosti angažmana ali ponajviše postaje komad namijenjen za obogaćivanje publike. Almir Bašović, bez otkrivanja glavne radnje, jasno objašnjava šta publika može očekivati ne samo u ovom konkretnom slučaju, već i u pozorištu generalno.
“Umjetnost vam nudi neke događaje, prezentira ih tako kao da ste ih sami doživjeli, kao da ste bili na onom svijetu u slučaju ‘Kreketanja’. Upravo to jeste suštinski ono što čovjeka čini čovjekom - ta lijepa sposobnost da izađemo iz svoje svakodnevnice i privremeno postanemo neko drugi, da vidimo svijet očima nekog drugog i da niz događaja osjetimo kao da smo ih doživjeli.”
Doživjeti “Kreketanje”, pored utvrđenih termina tri premijere, moguće je i na repriznom izvođenju simbolično na Svjetski dan teatra 27. marta (subota) u Narodnom pozorištu Tuzla s početkom u 19:30.
IGRAJU: Siniša Udovičić, Jasmina Dedić, Elvis Jahić, Selma Gusinac, Samina Mujkanović, Nedim Malkočević, Jasmina Ibrahimović, Elmir Krivalić, Luka Spasojević
Režija: Aleš Kurt
Dramaturg: Kemal Bašić
Scenograf: Sabina Trnka
Kostimograf: Vesna Teodosić
Muzika: Zlatan Božuta
Scenski pokret: Amila Terzimehić
Karte možete rezervisati putem Facebook stranice Nardonog pozorišta Tuzla ili pozivom na broj: 035/251 – 646. Sva izvođenja se odvijaju u skladu s mjerama za prevenciju širenja Koronavirusa.
Narodno pozorište Tuzla
Marketing služba
Šejla Džindo
