TUZLARIJE - VIJESTI

12.08.2007. Broj citanja: 2197
Malo istorije za nedjeljni odmor
Ideja “velike Bosne” nikada nije zaživjela



Bosna u svom najvećem obimu početkom 17. vijeka
Dva je puta u prošlosti naša zemlja doživljavala svoj teritorijalni maksimum: Prvi put za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića, a drugi put u 17. stoljeću, kada su Bosanski ejalet sačinjavali veliki dijelovi današnjih država Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

I pored veoma žive nacionalne svijesti o krajevima i gradovima koji su nekada pripadali Bosni, kod Bošnjaka se nikada nije politički koncipirala ideja o “velikoj Bosni” ili teritorijalnom revanšizmu, što ih historijski izdvaja od mnogih balkanskih naroda.

Gradovi uz Savu

Razlog tome djelimično leži i u poštivanju mnogih odredbi iz mirovnih sporazuma i konvencija koje su velikom većinom odredile granice današnje Bosne i Hercegovine te time dale međunarodnopravni legitimitet postojanju bh. teritorije. Od svog drugog teritorijalnog vrhunca bh. teritorija se postepeno smanjivala. Najprije su Karlovačkim mirom 1699. godine izgubljeni dijelovi Dalmacije (Knin, Sinj, Obrovac, Benkovac), Hrvatske (Gospić, Udbina, Glina, Dvor, Topusko) i Slavonije (Pakrac, Cernik), čime je utvrđena granica na Savi, Uni, u Cazinskoj krajini i Neumu.

Požarevačkim mirom iz 1718. godine izgubljen je Imotski i utvrđena je dalmatinska granica, a gradovi uz Savu ostali su u posjedu Austrije sve do 1739., kada su vraćeni Bosni.

Kada je 1791. Bosna izgubila Lapac, Srb i Cetingrad, utvrđena je i granica prema Hrvatskoj, odnosno, prema Austrijskom carstvu. Međutim, nakon osamostaljenja Srbije i Crne Gore, pojavili su se zahtjevi za ustupanje teritorija Bosanskog ejaleta tim zemljama.

Bosanskohercegovačka teritorija bila je u vlasti osmanskog sultana i na trgovanje gradovima Bošnjaci su imali veoma malo ili nimalo utjecaja. Najprije su Srbiji 1833. godine ustupljene teritorije s desne obale Drine (Šabac, Jadar, Krupanj, Loznica) te oblasti Moravica, Ivanjica, Stari Vlah i Brvenik, a potom su 1860. Crnoj Gori ustupljeni Grahovo i Šavnik. Ovi su gradovi i regioni tradicionalno smatrani bosanskim pa je njihovo ustupanje Srbiji izazvalo velika previranja kod Bošnjaka te sve učestalije otkazivanje poslušnosti osmanskim vlastima.

Sljedeći talas otimačine teritorija zapljusnuo je Bosnu i Hercegovinu odredbama Berlinskog kongresa 1878. godine, kada su Crnoj Gori ustupljena velika područja Hercegovine s Nikšićem, Pivom, Žabljakom i Kolašinom, a zemlja se našla pod austrougarskom okupacijom.

Kako je izgubljen Novopazarski sandžak
Aktivnošću reformskih osmanskih vlasti u Istanbulu Novopazarski sandžak je izdvojen iz Bosanskog i priključen Rumelijskom ejaletu iako su u gradovima tog sandžaka sve do 1908. bile stacionirane austrougarske trupe. Kada je Austrougarska anektirala Bosnu i Hercegovinu, povukla je trupe iz Novopazarskog sandžaka, čime je on postao nepovratno izgubljen za Bosnu. Njegove predjele i gradove rasparčale su Srbija i Crna Gora četiri godine kasnije u Prvom balkanskom ratu. Priboj, Prijepolje, Novu Varoš, Sjenicu, Tutin, Novi Pazar i Mitrovicu okupirala je Srbija, a Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Plav, Gusinje i Rožaj Crna Gora. U svim tim gradovima tada je postojala bošnjačka većina, koja se u pojedinim mjestima zadržala i do danas.
Kasnije, u Kraljevini Jugoslaviji čitava je teritorija BiH bila isparcelisana između nekoliko banovina, gdje su većinu imali Srbi (Vrbaska, Drinska, Zetska) i Hrvati (Primorska). Sporazumom između srpskih i hrvatskih političara Dragiše Cvetkovića i Vladka Mačeka 1939. godine, naša je zemlja bila potpuno podijeljena, ali je izbijanjem Drugog svjetskog rata cjelokupna pripojena tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Titovi partizani

Zahvaljujući narodnooslobodilačkoj borbi Titovih partizana, državnost Bosne ponovno je obnovljena 1943- 1945. Bosna i Hercegovina je, nakon rata, postala ravnopravna članica jugoslavenske federacije, i to prvi put voljom njenih naroda.

Ipak, ni taj period prošlosti nije prošao bez otimanja bh. teritorija. Samo jednim razgovorom crnogorski advokat Blažo Jovanović uvjerio je Đuru Pucara Starog da i naš drugi izlaz na more - Sutorina - pripadne Crnoj Gori, o čemu nisu ostavljeni ni pisani tragovi.

Da li će se pitanje povratka ovog teritorija matici u procesu utvrđivanja novog sporazuma o granicama sa Crnom Gorom ponovno aktuelizirati, ostaje da vidimo.

V.JERLAGIĆ - Sedmica - Avaz)

(tuzlarije.net)               











OSTALE VIJESTI
Nacrt budžeta 20. novembra, sjednicu će voditi Konaković: Konstituisana Skupština KS-a, SDA pozvala SDP i DF na pregovore

Saopćenje Kantonalnog tužilaštva nakon uviđaja: \'GIKIL nastavlja onečišćenje okoliša\'

Premijerka Srbije odgovara na reakcije iz Sarajeva: Neće više raspravljati o Srebrenici

Kontakt s medijima mora unaprijed odobriti Sekretarijat suda: Istraga povodom Mladićevog javljanja u televizijsku emisiju

Potrebno je razjasniti sve aspekte smrti Jamala Khashoggija: Ubijeni saudijski novinar tema razgovora Erdogana i Trumpa

Stephen Barclay zamijenio je Dominica Raaba: Velika Britanija dobila novog ministra za Brexit

Krivi za ubistvo s predumišljajem i rušenje ustavnog poretka: Doživotni zatvor za šest optuženih za napad na \'Ataturk\'

Slučaj novinara Jima Acoste: Akreditacija novinaru CNN-a će biti privremeno vraćena

Dvojica pripadnika Crvenih kmera osuđeni na doživotni zatvor: U Kambodži prvi put donesena presuda za genocid

Liga nacija: Holandija slavila protiv prvaka svijeta, Njemačka u B-diviziji

Bivši slovački premijer priziva još ubojstava novinara? Slovaci izašli na ulice
SAD kaže da ne razmišlja o izručenju najvećeg Erdoganovog protivnika
Trump: Vrlo lako sam odgovorio na pitanja o ruskom uplitanju u američke izbore
Američki migranti u teškoj situaciji. Ne žele ih ni SAD ni Meksiko
Trump tvrdi da mu se javila Kina i da žele prekinuti trgovinski rat
Nakon razornih požara, kvaliteta zraka u Kaliforniji među najgorima na svijetu
Brexit je još jednom posvađao Britaniju. Koje su opcije?
U požarima u Kaliforniji poginulo 63 ljudi, nestalo ih više od 600
Turske vlasti ponovno uhićuju sveučilišne profesore. Uhitili su i dekana
Sudac presudio: Trump mora pustiti CNN-ovog novinara natrag u Bijelu kuću
Tisuće talijanskih studenata maršira protiv vlasti
Izraelski premijer preuzima dužnost ministra obrane
Estonska predsjednica u svađi s vladom zbog Marakeškog sporazuma. Zvuči poznato?
Kamera s pola metra udaljenosti snimila muškarca kako puca na policiju u SAD-u
Novi brazilski ministar: Klimatske promjene su marksistička zavjera
Estonska predsjednica kritizira svoju vladu jer odbija Marakeški sporazum
Medicinska sestra iz Italije injekcijom ubila svoju djecu pa sebe
U američkom jezeru pronađena mrtva balerina
Rim postrožio pravila - nema više varanja turista, ali ni alkohola po ulicama
Ovo su zanimanja s najvišom stopom samoubojstava u Americi








SVAŠTARIJE

Broj žrtava u Kaliforniji porastao na 66, nestalih više od 630

Grčki arheolozi pronašli tragove antičkog grada Teneje

Najmanje sedam mirovnjaka poginulo u Kongu

Ministri napuštaju Theresu May. Što se to događa u Britaniji?

Na zahtjev Melanie Trump smijenjena pomoćnica za nacionalnu bezbjednost Mira Ricardel

Liga nacija: BiH u Austriji traži bod za plasman u viši rang

Bijela kuća brani zabranu pristupa CNN-ovu izvjestitelju Acosti

Je li migrantska karavana doista sigurnosna prijetnja za SAD?

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU

Michelle Obama: ˝Nikada mi neće biti jasno zašto su žene glasale za Trumpa˝