TUZLARIJE - VIJESTI

17.12.2007. Broj citanja: 1168
“Hrvatski glasnik” obilježava 15 godina postojanja
Ljubav je u prednosti
Piše: Fatmir Alispahić

Kad se zagleda u katoličku, a potom i hrvatsku povijest tuzlanskog kraja, uočava se strateška urednost pojava, kakva nije svojstvena balkanskim komotnostima i fatalističkim predanostima sudbini. Hrvatski znakovi u bosanskoj historiji imaju jednu zajedničku, dominantnu nit: predanost budućnosti. I danas, kad postoje kao historiografski fakti, iz njih kipti ambicija da se nadraste svoje vrijeme, da se bude veći od mogućnosti, da se buduće generacije intoniraju u duhu tog zalaganja za hrvatski i bosanski boljitak.

Domaćinski u budućnost

Šta god da su kroz povijest, u organizacionom smislu, činili Hrvati župe Soli, to je sobom nosilo stamenu sigurnost da će se biti i živjeti na svojim ognjištima, što podrazumijeva i planski, domaćinski odnos prema budućem vremenu. Iz te urednosti povijesnih i kulturnih pojava kao da izvire sigurnost koju ova nesretena zemlja nikada u kritičnoj masi nije imala: izvire posve prirodno shvaćanje da je ovo ovdje NAŠE, hrvatsko koliko i bosansko, bosansko koliko i hrvatsko, i da ne postoji ništa što bi moglo poremetiti lagani i otmjeni vremenski hod; uostalom, kao kod svih evropskih naroda.
Da li govorili o osnivanju Hrvatskog pjevačkog društva Majevica, iz 1896, ili o osnovanju Zavoda Kraljice svete Krunice, od časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, trinaest godina prije, ili pak o pokretanju “Hrvatskog glasnika” 1992. godine – mi zapravo govorimo o jednoj te istoj priči, u kojoj se samo biološkim slijedom smjenjuju likovi koji odmotavaju istoznačnu fabulu, čiji je cilj da sačuva i afirmira, nadogradi i razgrana hrvatski bitak u tuzlanskom kraju. Kulturno prisustvo katoličkog i hrvatskog bogatstva u tuzlanskom krugu, mora se reći, kroz povijest je mnogo dominantnije u odnosu na samo fizičko prisustvo Hrvata; tako je bilo s kraja 19. stoljeća, tako je i na početku 21. stoljeća; ni muslimanska ni pravoslavna društva ne uspijevaju, ili ne žele, ili ne znaju, biti tako prisutna u društvenom životu Tuzle. Vrijedi istaći požrtvovanost Hrvata kada je riječ o shvaćanju temeljnice svake nacionalne higijene - da nema individualnog dobra bez činjenja za kolektivnu dobrobit, kao snagu svakog pojedinca. Jedino visokim stupnjem shvaćanja individualnih obaveza u zajedničkim perojektima, moguće je objasniti tako razvijenu i bogatu mrežu hrvatskih projekata u kulturnoj povijesti Tuzle.

Fascinantna je povijest hrvatskih institucija u tuzlanskom kraju. Blagodareći mreži katoličanstva, koja se okrijepila nakon dolaska Autrougarske, Tuzla se u oblicima društvenog života, kod sve četiri konfesije, primakla, i pratila ritam, evropskih sociokulturnih pomaknuća. Primjerice, Tuzlaci su bioskop vidjeli tek koju godinu nakon Nijemaca, Francuza ili Engleza; sva druga evropska strujanja, pa i kada je riječ o institucionalnim vidovima društvenog života, u Tuzli su se iz Evrope prelivala za sve manjim kašnjenjima. Tuzlanski katolici, među kojima je 1895. godine četvrtina bila nebosanaca, prednjačili su u povezivanju Tuzle i savremene Evrope.

Tradicija kao izvor sadašnjice

Do Drugog svjetskog rata osnovano je petnaestak različitih hrvatskih društava, koja su se bavila kulturnim, prosvjetnim, privrednim, sindikalnim i sportskim aktivnostima, kao što su: Društvo hrvatskih žena, Hrvatski sokol, Hrvatska narodna zajednica, Organizacija radnika Hrvata, Hrvatski radiša, Društvo rudarskih i tvorničkih radnika Hrvata, Gospodarska i seljačka sloga, itd. Iz ovih nekoliko primjera se vidi da su Hrvati tuzlanskog kraja imali razgranate strukovne udruge, dakle posve institucionaliziranu brigu o svim vidovima djelatnosti.
Nakon višedecenijskog spaljivanja nacionaliteta na lomači, te komunističkog priječenja makar i kulturnih oblika nacionalne institucionaliziranosti, dogodit će se da HKD Napredak (osnovano 1909) obnavi svoj rad u novembru 1990, a Društvo Hrvatski dom (osnovano 1913) u martu 1993. godine. Ovi nesumnjivo povijesni događaji od prije desetak godina, već su u vremenima rata osjetno doprinijeli obogaćenju kulturnog života Tuzle, ali i reafirmaciji hrvatskog kulturnog bitka u ovome kraju. Narednih godina naročito će biti zamjetna bogata muzičko-koncertna aktivnost hrvatskih društava, te Crkvenog mješovitog pjevačkog zbora, koji djeluje u okviru Župe Svetog Petra i Pavla u Tuzli.
Samo postojanje i djelovanje hrvatskih kulturnih udruga ne bi imalo puni smisao bez aktivne spoznaje da je današnjica tek vrh na piramidi kulturološke tradicije Hrvata u Tuzli. Ta spoznaja je ostvariva tek preko medijskog projekta koji je u stanju kontinuirano istraživati i afirmirati značajke iz kulturne povijesti Hrvata, u Tuzli i šire. Tek medijska forma omogućava ispoljavanje punine hrvatskog sadržaja u biću ovog kraja. Osnivanjem “Hrvatskog glasnika” 1992. godine ne samo da je obogaćen medijski i kulturološki prostor Tuzle, već su tuzlanski Hrvati dobili mogućost da zaokruže cjelinu u mehanizmu koji istražuje, štiti, afirmira i razvija njihov sociokulturni i politički identitet u Tuzli. “Hrvatskim glasnikom” je omogućeno da suglasje hrvatske stvarnosti čine i hrvatska tradicija i hrvatska sadašnjost, kao jedinstven organizam koji upućuje na hrvatsku budućnost.




Roditeljska misija “Hrvatskog glasnika”Roditeljska misija “Hrvatskog glasnika”
Pojednostavljeno, malo nam znači ma koja izložba Likovne kolonije Breške ako nećemo razumjeti da su Breške slijed u kulturno-povijesnom kontinuitetu, koji seže još od Stjepana Matijevića (1580-1654), preko fra Blaža Josića (1820-1868) i Tome Kovačevića (1820-1867), preko tuzlanskih dana Silvija Strahimira Kranjčevića, pa do mnogih znakova hrvatskog identiteta u Tuzli, bilo da je riječ o književnosti, muzici (npr. Čestmir Dušek), likovnoj umjetnosti (npr. Kreković ili Leder), ili ma kojem vidu duhovnog tkanja. Sve je to jedan isti kulturno-povijesni krug, koji kao fakat može zaiskriti tek ako mu se strateški vežu počeci i sadašnjica, a što je bila temeljna, roditeljska misija “Hrvatskog glasnika”. Nikada prije kulturne vrijednosti tuzlanskih Hrvata nisu na ovako seriozan način bivale predstavljane i Hrvatima i drugima, kao kad govorimo o periodu u kome je “Hrvatski glasnik” ispisao i ustanovio ključne stranice hrvatske opstojnosti u Tuzli.
Prvi veliki jubilej “Hrvatskog glasnika” ujedno je jedan od znamenitih jubileja tuzlanske kulture i pismenosti. Tuzlanska periodika ne pamti da je imala nacionalni list koji je redovito izlazio deset godina, niti da je taj nacionalni list bio u srži antinacionalistički, bosanski, tuzlanski, u nastojanju da afirmira i sve nehrvatske kulturne pojave značajne za bitak Tuzle, a samim tim i Hrvata. Tuzla, uz to, nikada nije imala, u grafičko-dizajnerskom smislu, ljepšeg lista od “Hrvatskog glasnika”.
Ta bi činjenica trebala biti inspirativna za tuzlansku zajednicu, koja, na žalost, nije u stanju da prati korak nekoliko entuzijasta koji se bore za “Hrvatski glasnik”. Ne vrijedi pokušavati stići i prestići “Hrvatski glasnik”. HaGeovci su uvijek u prednosti. Zato što je njihova ljubav uvijek u prednosti. Oni vole Hrvate, Bosance, vole Tuzlu i Bosnu, spremni su na žrtvu, kako bismo svi mi imali svjedočanstvo o svojoj bogatosti. Jednostavno, ljubav je u prednosti. I kod Boga, i kod ljudi.


(tuzlarije.net - S.M.)               










OSTALE VIJESTI
Danas hitna sjednica : Delegati SNSD-a neće prisustvovati sjednici Doma naroda

Sjednica Parlamenta FBiH: Bošković: Prekinuti sjednicu do izbora novog rukovodstva

Sjednica Predstavničkog doma PFBiH : Hoće li odobriti nova sredstva za USK zbog migrantske krize?

Selektivna primjena pedagoških standarda: Protest prosvjetnih radnika Unsko-sanskog kantona

Povlače članove iz predloženog zakona: MUP RS odustaje od formiranja rezervnog sastava policije

Strahuju za sigurnost djece, ali i od zagađenja: Nezadovoljstvo mještana Glamoča zbog poligona OS BiH

Sporazum kojim bi se ukinule sankcije Iranu: Hook: Trump spreman da razgovara s Iranom

Izjasnio se krivim za ubojstvo pet žena i dvoje djece: Sedam doživotnih ciparskom serijskom ubojici

Svjetski mediji o velikoj pobjedi Ekrema Imamoglua: Snažna potvrda poraza Erdoganove politike u Istanbulu

Rusija, SAD i Izrael oko Irana: U Jeruzalemu se održava \'povijesni i jednistveni\' sastanak

Uhićen muškarac u Belgiji, sumnjiče ga da je planirao napad na ambasadu SAD-a
U ruševinama zgrade u Kambodži pronađena dvojica preživjelih
Vijetnam osudio državljanina SAD-a za "pokušaj državnog prevrata"
Evakuiran grad u Kazahstanu nakon eksplozije skladišta streljiva, puno ranjenih
Ciparski serijski ubojica žena i djece dobio sedam doživotnih, plakao na sudu
Dva borbena aviona se sudarila iznad Njemačke, jedan pilot pronađen
Mercedes mora povući 60.000 prodanih dizelaša
Početak kraja sultana Erdogana
Zarobljeno je 55.000 boraca ISIS-a. UN nema pojma što bi s njima
Stotine tisuća ljudi marširale na gay prideu u Sao Paulu
Libanon i Iran odbacuju američki plan za Bliski istok
Pompeo u posjetu Saudijskoj Arabiji zbog napetosti s Iranom
Majka u SAD-u ubila dijete, pregazila ga terencem u bizarnoj igri
Iranski ministar: Hakerski napadi SAD-a bili su neuspješni
U strogom turskom zatvoru kreće suđenje organizatorima prosvjeda protiv Erdogana
Potres u nedjelju navečer istjerao Rimljane na ulice
Četrnaestero mrtvih u rušenju šatora na religijskoj svečanosti u Indiji
Prije godinu dana tajlandski dječaci upali su u spilju. Ne smiju pričati o tome
Cijene nafte prošlog tjedna skočile više od 5 posto
Istok Japana zatresao potres








SVAŠTARIJE

Paviću 13 godina za zločin u Prijedoru

Eksplozija u skladištu oružja u Kazahstanu

Iran zaprijetio obaranjem novih američkih dronova

Potres u nedjelju navečer istjerao Rimljane na ulice

Prije godinu dana tajlandski dječaci upali su u spilju. Ne smiju pričati o tome

Preminuo legendarni košarkaš Žarko Varajić

Moguć štrajk zdravstvenih radnika u FBiH

Erdogan gubi izbore u Istanbulu

Na Himalajama pronađena tijela sedmorice nestalih planinara

Grom usmrtio muškarca iz Zenice