Na današnjem Kolegiju kod načelnika Općine Tuzla, stručnjaci iz Rudarskog instituta Tuzla prezentirali su Idejno rješenje mogućnosti izgradnje tuzlanskog visećeg tramvaja iznad Jale, popularno nazvanog "Tuzlanski metro".
U cilju eliminacije ekološko negativnih uticaja na stanovništvo Tuzle i Lukavca sa okolnim mjestima, predložena je dugoročna koncepcija lokalnog prevoza u vidu visećeg električnog tramvaja iznad korita rijeke Jale na relaciji Tuzla – Lukavac.
Viseći tramvaj bio bi postavljen na čeličnu ili betonsku konstrukciju uzduž rijeke Jale. Konstrukcija težine oko 750 kg po dužnom metru bila bi naslonjena na trapezaste okvire, također od rešetkaste konstrukcije sa oko 40 do 50 kg po dužnom metru nosača, sa razmakom trapeza od 25 do 35 metara.
Putnici bi se vozili u tramvajskim kabinama izrađenim od eko prihvatljive plastike a primale bi od 25 do 50 putnika te se kretale dvosmjerno. Kabine bi bile na visini od 4 m čime bi se omogućilo nesmetano odvijanje drumskog saobraćaja.
Viseći tramvaj u Wuppertalu (Njemačka)
Naziv "metro" uobičajen je za gradsku podzemnu električnu željeznicu ali u izvornom značenju ove francuske riječi metroom se naziva i viseća gradska električna željeznica
Svakih 500 metara nalazile bi se stanice na izdignutim platformama na koje se putnici penju pomoću stepenica ili lifta.
Investiciona ulaganja za projekat "Tuzlanski metro"
Za 20 km tramvajske pruge tuzlanskog metroa iznad korita rijeke Jale, preliminarna procijena potrebnih finansijskh sredstava je:
- Uzdužna rešetkasta konstrukcija 75.000.000,00KM
- Poprečni nosači 4.725.000,00 KM
Temelji za nosače i pripremni radovi 1.325.000,00 KM
- Viseća tramvajska kola 15.000.000,00 KM
- Elektroinstalacija uzduž pruge i trafostanice 34.594.920,00 KM
- Ostali troškovi 18.296. 868,00 KM
Ukupno 148,988.788,00 KM |
Naglašeno je danas da same kabine, odnosno motori koji ih pokreću, stvaraju neznatnu buku, a posebno značajan je ekološki aspekt "tuzlanskog metroa". Kao primjer predstavnici Instituta su naveli podatak da se na putu Tuzla Lukavac troši prosječno 3 litra goriva po vozilu svaki dan, što daje količinu od 180 t/dan tečnih goriva. Ilustracije radi, to je kao da se svakog sata na ulazu u grad zapali po jedna cisterna goriva od deset tona.
Ono što zanima mnoge građane ovih dana, kada se uveliko priča o mogućoj budućoj atrakciji Tuzle, jeste finasiranje. Koliko, kako i od čega?
Računajući uzdužnu rešetkastu konstrukciju, poprečne nosače, temelje za nosače i pripremne radove, kabine, elektroinstalacije, trafostanice i druge troškove, dolazi se do cifre od oko 150 miliona KM. Postoji mogućnost da se nosači izrade od prenapregnutog betona što bi bila jeftinija varijanta. Gradilo bi se po fazama, te bi se vodilo računa da se ne narušava estetika, posebno kada je u pitanju most s kipovima.
Načelnik općine Tuzla Jasmin Imamović, rekavši da se ne boji ulaska u nove projekte, smatra da je ideja dugoročno prihvatljiva posebno što će probati naći načina za finansiranje neovisno od budžeta Općine Tuzla. Otvorene su mogućnosti zajedničkog ulaganja i koncesija, a sam Projekat bi bio uvršten u Prostorni plan općine Tuzla, kao i Strategiju razvoja Tuzle do 2026.godine.
Izložena ideja Rudarskog instituta prihvaćena je od strane Kolegija. Da se ružno može pretvoriti u lijepo pokazuje i primjer Panonskih jezera pa će tako biti i sa Jalom. Ružno korito bi moglo biti pretvoreno u turističku atrakciju koja će biti veoma korisna za stanovništvo grada, rečeno je danas.
S.Mešić