08.04.2011. u 15:03 Broj citanja: 3016 Upoznajmo se .... Romi
Romi su najbrojnija nacionalna manjina u našoj zemlji. Njihova cjelokupna tradicija prožeta je tajanstvenošću, romantičnošću i vječitim lutalačkim duhom.
Prema istraživanjim Društva za ugrožene narode za BiH Romi su najveća i najugroženija etnička grupa. Njihov položaj nikada nije bio zavidan, ali je izbijanjem rata 1992 – 1995. godine još više pogoršan. 90% Roma nema zdravstvenu zaštitu, 80% njih nema nikakvu kvalifikaciju ili izobrazbu, 70% Roma ne može osigurati životnu egzistenciju bez socijalne pomoći koja je neredovna, 60% Roma je nepismeno. Smrtnost romske djece je dvostruko veća nego kod drugih dok je životni vijek Roma kraći za 10 do 15 godina od životnog prosjeka stanovnika BiH. Veliki broj njihovih bespravno izgradjenih naselja su bez vode, kanalizacije i struje.
Nešto više o statusu Roma u našoj zemlji rekao nam je Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Euro Rom Tuzla.
- Romi su i dalje obespravljeni i nemaju ista prava kao drugi građani, kako na području Tuzlanskog kantona, tako i u čitavoj zemlji. Zbog čega je to tako nikada nisam našao pravi odgovor, ali ako uzmemo u obzir situaciju u našoj zemlji i ekonomsko socijalni položaj Roma, možda iz toga možemo izvući zaključak da jednostavno samo društvo pokušava na jedan određeni način da izbaci Rome iz sistema – kaže Jusić.
Naš sugovornik naglašava da su problemi Roma, kao najbrojnije nacionalne manjine u BIH raznovrsni od društevnih, ekonomskih i političkih. Oni se kreću od pitanja mogućnosti obrazovanja i diskriminacije u zapošljavanju, preko stambenih i imovinskih pitanja, pitanja oživljavanja romske kulture i jezika.
- Bez obzira na sve navedeno Romi su uspjeli da se organizuju, što potvrđuje i današnja manifestacija u OŠ "Kreka” gdje je organizovana promocija uspješnih učenica i učenika romske nacionalnosti u Tuzlanskom kantonu. Svjetski dan Roma, obilježava se od 1971. godine kada je 8. aprila u Londonu održan prvi svjetski kongres Roma. Od toga dana započela je borba za prava našeg naroda. Nakon 40.godina Romi nisu zadovoljni sa učinjenim, ali možemo biti zadovoljni sa procesom koji se odvija i nadam se da ćemo doći do toga, da Romi budu ravnopravni u društvu. Trenutno stanje na području Tuzlanskog kantona je poražavajuće jer prema našim istraživanjima preko 96% Roma nema stalnih mjesečnih primanja, zdravstvenog osiguranja, a preko 70% živi u neadekvatnim uslovima stanovanja – rekao je za Tuzlarije, Nedžad Jusić.
Istorija Roma
Domovina Roma je Beludžistan, suha i za život surova oblast u sjeverozapadnoj Indiji. Još u 10.vijeku Romi su počeli napuštati svoju domovinu tražeči bolje uslove za život. Vječiti nomadi ni do dan danas nemaju svoju domovinu, razasuti su po cijelom svijetu. U Evropu su počeli pristizati preko Male Azije, preko Bosfora na Balkan. U 14.vijeku naselili su oblast Karpata. U BiH Romi su došli s Osmanlijama. Romi koji se nasele, žive sjedilačkim načinom života koji se zove "Kaloperi”, a oni koji se sele od mjesta do mjesta nazivaju se "Čergari”. U svijetu živi oko 15 miliona Roma, od toga oko 8 miliona u Evropi. Procjenjuje se da u BiH živi između 60.000 – 80.000 Roma.
Naziv Rom
Romi sebe na svom jeziku nazivaju Romima, dok ih pripadnici drugih naroda nazivaju Ciganima, što je uvredljivo jer se taj termin povezuje sa lutalicom, kradljivcem i čovjekom u čije se poštene namjere sumnja. Rom u prevodu znači "čovjek ili "muž”.
Romski jezik
Romski jezik je jedino što su Romi ponijeli iz Indije. On ima iste glasove kao bosanski jezik, osim nekih glrenih glasova. U njemu postoje 2 roda: muški i ženski a razliku 8 padeža. Ima 3 vrste glagola.
Kako si? Sar san
Dobar dan – Lačho šive (lačo đive)
Dobro jutro – Lačho teharin (lačo teharin)
Moje ime je – Mrno anavsi
Volim te – Me tut voli
Romska zastava i himna
Na zastavi Roma je plavom bojom predstavljeno nebo kao symbol slobode, bezgraničnog prostranstva i života pod vedrim nebom bez krova nad glavom. Zelenom bojom je predstavljena trava, put, drum kao symbol života koji je obilježen stalnim putovanjem. Crveni točak predstavlja simbol stalnog kretanja i života na točkovima. Pod romskom zastavom nije vođen ni jedan rat.
Himna Roma je "Đelem, đelem” koja govori o beskonačnom putovanju Roma i o konačnom ujedinjenju.
Djelići tradicije
Romska narodna vjerovanja obavijena su magijom i prepuna uputa, što se smije a šta ne smije raditi. Evo nekih:
- Pred trudnicom ne smiješ jesti ako je nećeš ponuditi. Na oku će u protivnom izrasti ječmičak.
- U slučaju da bebu boli stomak i majka je podigne iznad svoje glave da joj stomak leži na majčinoj glavi. Majka se tri puta okrene i svaku put izgovara riječi "Mante dukhal lete na dukhal" – Mene neka boli njega nek ne boli.
Romi zavrjeđuju našu pažnju zbog svoje zanimljive prošlosti, zbog svog načina života koji ne mijenjaju stoljećima, kao i svog jezika i kulture koji imaju nevjerovatnu moć prilagođavanja određenoj sredini, a uprkos svemu tome i dalje opstaju.
Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ u Tuzli sa svojom dječjom sekcijom „Jutra plavog sljeza“ tradicionalno organizuje radionice pred najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Najveću radost djeci donosi bojenje i šaranje jaja.
Predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović, u ime Skupštine Tuzlanskog kantona i u svoje ime, svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini, u povodu praznika Vaskrsa uputio je čestitku koju u nastavku prenosimo u cijelosti.
U povodu predstojećih vaskršnjih praznika premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić, ime Vlade Tuzlanskog kantona i u svoje ime, svim građanima pravoslavne vjeroispovjesti upućuje javnu čestitku koju u nastavku prenosimo u cijelosti.
Tuzlarije su na netu od 2001. godine. Gotovo sve što je objavljivano sačuvano je u nekom obliku, stvorene su bogate arhive i tekstova i slika. Podaci iz rubrike "Vijesti iz Tuzle" prikupljaju se u bazi podataka od 2003. godine. Vjerujemo da će mnogim čitaocima biti zanimljivo da pogledaju šta je to u Tuzli bilo aktuelno na današnji dan deset petnaest godina ranije.
Direktor UKC-a prof. Šekib Umihanić danas je na temu kontinuirane edukacije i naučnoistraži vačkog rada razgovarao sa načelnikom Klinike za hirurgiju Zlatanom Mehmedovićem i predsjednikom Udruženja endoskopskih hirurga Samirom Delibegovićem.
- Romi su i dalje obespravljeni i nemaju ista prava kao drugi građani, kako na području Tuzlanskog kantona, tako i u čitavoj zemlji. Zbog čega je to tako nikada nisam našao pravi odgovor, ali ako uzmemo u obzir situaciju u našoj zemlji i ekonomsko socijalni položaj Roma, možda iz toga možemo izvući zaključak da jednostavno samo društvo pokušava na jedan određeni način da izbaci Rome iz sistema – kaže Jusić.
Na zastavi Roma je plavom bojom predstavljeno nebo kao symbol slobode, bezgraničnog prostranstva i života pod vedrim nebom bez krova nad glavom. Zelenom bojom je predstavljena trava, put, drum kao symbol života koji je obilježen stalnim putovanjem. Crveni točak predstavlja simbol stalnog kretanja i života na točkovima. Pod romskom zastavom nije vođen ni jedan rat.
Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ u Tuzli sa svojom dječjom sekcijom „Jutra plavog sljeza“ tradicionalno organizuje radionice pred najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Najveću radost djeci donosi bojenje i šaranje jaja.
Predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović, u ime Skupštine Tuzlanskog kantona i u svoje ime, svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini, u povodu praznika Vaskrsa uputio je čestitku koju u nastavku prenosimo u cijelosti.
U povodu predstojećih vaskršnjih praznika premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić, ime Vlade Tuzlanskog kantona i u svoje ime, svim građanima pravoslavne vjeroispovjesti upućuje javnu čestitku koju u nastavku prenosimo u cijelosti.
Tuzlarije su na netu od 2001. godine. Gotovo sve što je objavljivano sačuvano je u nekom obliku, stvorene su bogate arhive i tekstova i slika. Podaci iz rubrike "Vijesti iz Tuzle" prikupljaju se u bazi podataka od 2003. godine. Vjerujemo da će mnogim čitaocima biti zanimljivo da pogledaju šta je to u Tuzli bilo aktuelno na današnji dan deset petnaest godina ranije.
Direktor UKC-a prof. Šekib Umihanić danas je na temu kontinuirane edukacije i naučnoistraži vačkog rada razgovarao sa načelnikom Klinike za hirurgiju Zlatanom Mehmedovićem i predsjednikom Udruženja endoskopskih hirurga Samirom Delibegovićem.