Foto: Arhiva
Uvijek je zanimljivo šta će pilot odlučiti kada avion dođe na prilaz ciljnog aerodroma i onda ne može da sleti zbog smanjene vidljivosti. U igri su tri solucije, kružiti dok se vidljivost ne poveća, uputiti se prema zamjenskom aerodromu ili se vratiti na polazni aerodrom. Četvrtu, rizično spuštanje, nećemo ni spominjati jer za to ima opravdanja samo ako su one tri solucije neizvedive.
Na odluku utiče dosta faktora. Kruženje ne dolazi u obzir ako su vremenske prilike takve da se ne očekuje poboljšanje u razumnom vremenu u odnosu na raspoloživu količinu goriva koja mora da bude dovoljna i za kruženje i za odlazak na drugi aerodrom ako se vidljivost ne popravi. Na primjeru sarajevskog aerodroma može se uočiti da piloti prije svega poštuju sigurnosne procedure i alternativna rješenja svoje kompanije. Tako, dok neke kompanije prioritet daju kruženju u blizini aerodroma, avioni Turkish Airlinesa u pravilu se vraćaju na polazni aerodrom. Sve kompanije koje lete za Sarajevo prilično rijetko koriste zamjenske aerodrome, a dešava se i da dok jedan avion kruži doleti drugi i spusti se bez čekanja, a onaj prvi nastavi da kruži. To pokazuje i razliku u sigurnosnim procedurama između kompanija.
Putnicima je bezbjednost najvažnija ali sigurno nisu sretni kada im posada objavi da se vraćaju na polazni aerodrom. Za putnike su i kruženje i zamjenski aerodrom bolje rješenje jer će stići na odredište pa makar i sa zakašnjenjem.
Putnici u Wizzairovim avionima za Tuzlu mogu biti zadovoljni jer je velika vjerovatnoća da će avion kružiti ako ima uslova da se vidljivost poveća ili se uputiti prema zamjenskom aerodromu. U to su se mogli uvjeriti i današnji putnici na letu iz Dortmunda. Avion je na prilazu aerodroma bio već u 10:05 a spustio se nakon sat i po kruženja u 11:37.
Putnici na letovima iz Geteburga i Malmea imali su više sreće. Avioni su se spustili bez čekanja ali je zanimljivo da je avion iz Geteburga kasnio u polasku pa je tako izbjegao koji krug iznad Modraca.
Ukoliko nema uslova za spuštanje na tuzlanski aerodrom najčešći zamjenski aerodrom je beogradski, a zabilježili smo i jedno slijetanje u Banjaluku, te jedno u Budimpeštu. Beograd je logičan izbor jer tamo Wizzair ima bazu i posebne pogodnosti u korištenju aerodromskih usluga. Što se tiče udaljenosti taj izbor odgovara i putnicima ali nameće i jedno zanimljivo pitanje izvedeno iz slučaja Jurišić. Ipak je Beograd u državi koja se ne libi da hapsi i vodi postupke protiv naših državljana na temelju nategnutih optužnica. Iz tog razloga ne osjećaju se svi sigurno i izbjegavaju Srbiju koliko mogu pa se može postaviti pitanje šta da radi osoba koja je krenula za Tuzlu i protiv svoje volje stigla u Beograd kojeg želi da izbjegne. Ima li pravo da od posade zahtijeva da ostane u avionu i sačeka njegov let na drugu destinaciju? Može li se takav putnik smatrati putnikom u tranzitu što bi mu dalo pravo da boravi u međunarodnom tranzitnom dijelu aerodroma bez prelaska srbijanske carine i granice? Na ova zanimljiva pitanja nemamo precizan odgovor pa bi bilo zanimljivo da nam neko od pravnih stručnjaka pošalje objašnjenje na naš mail
[email protected] da ga objavimo.
A.M.
Stiglo je još jedno saopštenje Rudnika uglja „Kreka“. Zvanično je potvrđena smrt rudara Asima Šehanovića. U nastavku saopštenje prenosimo u cjelosti, takođe i saopštenje Uprave policije MUP-a TK.
