Jučer smo u tekstu "Avion iz Dortmunda kružio više od sat i po iznad Modraca" zamolili pravne stručnjake da nam pomognu u traženju preciznog odgovora na zanimljivo pitanje, šta da radi osoba koja je avionom krenula za Tuzlu i protiv svoje volje, zbog preusmjeravanja leta, stigla na aerodrom u Beogradu kojeg želi da izbjegne. Na naše pitanje odgovorio je mr.sc. Enis Omerović, viši ass. na Katedri za državno i međunarodno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Gospodinu Omeroviću, koji je inače Tuzlak, zahvaljujemo se na odgovoru, a odgovor u nastavku prenosimo u cijelosti:
Postovani,
Upravo procitah vas clanak "Avion iz Dortmunda kruzio vise od sat i po iznad Modraca", objavljen na vasem portalu 15. februara u 00:01, i moram priznati da su me vasa pitanja iz posljednjega pasusa vrlo zaintrigirala.
Kako sam rodjeni Tuzlak, dodjem na vas portal vrlo cesto, i obradujem se svakom razvoju grada, bilo da procitam odredjenu informaciju, bilo da pogledam aktualne fotografije o urbanome napretku grada.
Na vasa postavljena pitanja, mogao bih pruziti ovaj odgovor:
1. Svaka drzava ima suverenitet na svojem podrucju (drzavni teritorij, akvatorij i zracni prostor iznad teritorija, unutarnjih morskih voda i njezinoga teritorijalnoga mora). Ovo joj jamci medjunarodni mnogostrani ugovor: Konvencija o medjunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. kao i mnogobrojna pravila opceg medjunarodnog prava.
2. Svaki avioprijevoznik, odnosno aviokompanija za redovni ili vanredni civilni zracni promet, ima svoj dokument, koji obicno nosi naziv: Opći uvjeti prijevoza. Tako i predmetna aviokompanija iz vasega clanka ima opce uvjete prijevoza, u kojima se obicno naznacuje da zbog vanrednih okolnosti na letu i u vezi leta moze, shodno najboljoj procjeni kapetana plovidbe, odnosno pilota i kontrolora leta na zemlji, te imajuci u vidu sigurnosne standarde i preporuke date aviokompanije u datim situacijama, sletjeti na neki drugi aerodrom ili zracnu luku. Obicno se pod vanrednim okolnostima razumiju one vanredne i nepredvidive okolnosti koje se nisu mogle sprijeciti, otkloniti ili izbjeci cak i da su poduzete sve razumne mjere. U takve oklonosti slobodno mozemo ubrojiti meteoroloske uvjete koji ometaju obavljanje leta; sigurnosne rizike i vanredne probleme koji mogu utjecati na sigurnost plovidbe (tehnicki problemi na avionu, etc); politicku nestabilnost u drzavi slijetanja (rat, iznenadni napad (kao sto smo imali 11. septembra 2001, kada su savezne vlasti SAD-a odmah zatvorile svoj zracni prostor, te je na stotine letova moralo biti preusmjereno i sletjeti u Kanadu, Meksiko, ili, ukoliko su imali dovoljno goriva, okrenuti se i vratiti u polaznu luku), građanske nemire, sukobe, policijski sat i slicno; štrajk koji ima utjecaja na obavljanje zracnoga prijevoza; te iznenadne odluke kontrole leta na zemlji.
Vizni režim za tranzitne putnike beogradskog aerodroma
3. Medjunarodni tranzitni ili transferni prostor na medjunarodnim zracnim lukama potpada pod teritorijalni suverenitet one drzave na cijoj se teritoriji nalazi aerodrom. Medjutim, iako odnosna drzava na tom prostoru ima teritorijalni suverenitet, ona ipak ima ogranicenu nadleznost, no ne u tolikoj mjeri koliko drzava prijema ima ogranicenu nadleznost u odnosu na prostore i prostorije (ambasada, konzulat i rezidencija ambasadora/konzula) drzave slanja na svome drzavnome podrucju. To znaci da, naprimjer, jedna osoba ne moze u prostoru medjunarodnoga zracnoga tranzita imati pravo na trazenje azila, kao sto to moze uciniti u diplomatskim prostorijama neke strane drzave, sto je posebno karakteristicno za zemlje Latinske Amerike. No, ovdje moram napomenuti da neke drzave nemaju toliko ogranicenje svoje nadleznosti, odnosno vrsenja javnih poslova u tranzitnome prostoru svoga medjunarodnoga aerodroma. Neke, pak, zahtijevaju i posjedovanje tzv. tranzitne vize u vasem pasosu, koja ce vam omoguciti privremeni boravak u tranzitnome prostoru aerodroma. U tom slucaju ce vam trebati dvije vize, jedna za drzavu vase destinacije (ukoliko je potrebno za drzavu vasega drzavljanstva) i tranzitna viza za drzavu
vasega zracnoga tranzita, tj. one drzave na cijem aerodromu mijenjate let.
4. Iako drzava na cijem se podrucju nalazi medjunarodna zracna luka ima djelimicno ogranicenu nadleznost u dijelu koji je oznacen kao medjunarodni putnicki zracni tranzit/transfer, to nju ipak ne sprjecava da vrsi (medjunarodnu) krivicnu nadleznost.
5. Stoga, ukoliko postoji naredba tuziteljstva teritorijalne drzave za uhicenje, odnosno ukoliko postoji medjunarodni uhidbeni nalog ili potjernica (Interpolova) (neke drzave traze kao dodatni uvjet i postojanje medjunarodnoga reciprocnoga ugovora o hapsenju potrazivanih osoba), u tom slucaju vlasti teritorijalne drzave imaju pravo izvrsiti uhicenje u ovom dijelu aerodroma. Cak i u situacijama, ukoliko se desi npr. da putnici skrenutoga aviona uopce ne napustaju avion, nego sjede u avionu, koji je parkiran negdje na aerodromu, i cekaju da pilot dobije odobrenje da moze uzletjeti i konacno krenuti ka svojoj primarnoj destinaciji, odnosno aerodromu njegova slijetanja, je sasvim moguce da teritorijalna drzava izvrsi uhicenje neke osobe i u prizemljenome zrakoplovu, neovisno o cinjenici koje drzavljanstvo osoba ima.
6. Medjunarodne zracne luke u Europi koriste Advanced Passenger Information System (APIS), koji omogucava drzavi da ima uvid u identitete svih putnika koji prolaze kroz njezine zracne luke. Prema ovom sistemu, duznost je avioprijevoznika da, naprimjer, prije uzlijetanja posalje spisak svojih putnika, zajedno s brojevima njihovih pasosa, tj. putnih isprava, granicnoj policiji na aerodromu.
7.
Zakljucak: Tranzitni dio medjunarodnoga aerodroma Nikola Tesla u Beogradu nalazi se pod suverenom vlascu Republike Srbije. Iako granicna policija Republike Srbije ima djelimicno ogranicenu nadleznost u smislu da se u tom dijelu ne prolazi pasoska i carinska (odnosno imigracijska) kontrola za tranzitne putnike, odnosno putnike u transferu (koji mijenjaju let), granicna policija jeste ovlastena da i u tom prostoru aerodroma odrzava mir i red, sprjecava svake kriminalne aktivnosti, povredu nacionalne sigurnosti, javnoga zdravlja i morala, odnosno prava i sloboda drugih, pa i da, shodno navedenome, ukoliko postoji uhidbeni nalog, izvršava lisenje slobode osoba, ukljucujuci i strane drzavljane. Izuzetak su osobe koje uzivaju diplomatski imunitet, odnosno funkcionalni imunitet npr. Ujedinjenih nacija.
Mozda sam vam ostao duzan za odgovor o statusu i pravima osobe koja se uhiti u medjunarodnome tranzitnome prostoru aerodroma.
Naime, pod uvjetom da je zrakoplov morao privremeno sletjeti, i nakon poduzetih svih razumnih mjera, na drugi aerodrom, odnosno aerodrom na podrucju druge drzave, u tom slucaju, a shodno opcim uvjetima prijevoza predmetne aviokompanije, tj. prema medjunarodnim pravilima iz podrucja medjunarodnoga zracnoga prava, aviokompanija je duzna u ovim situacijama svim putnicima s toga leta omoguciti da oni na svoju destinaciju stignu sto prije. Npr, ako je avion morao sletjeti negdje drugdje, zbog iznenadnoga tehnickoga problema, putnicima se mora osigurati, pod uvjetom da se predmetni avion ne moze u kratkome roku popraviti, drugi avion iste aviokompanije ili drugih codeshare aviokompanija ili avioprijevoznika iste medjunarodne alijanse avioprijevoznika. U ovakvim okolnostima, i pod pretpostavkom da je kapetan zracne plovidbe prethodno poduzeo i iscrpio sve razumne mjere, tesko da bi ijedan putnik mogao tuziti avioprijevoznika i traziti naknadu stete zbog skretanja s ugovorene linije leta.
I u slucaju uhicenoga putnika, malo je vjerovatno da bi takav putnik mogao traziti od datoga avioprijevoznika eventualnu naknadu stete.
Kada se putnik lisi slobode od strane vlasti teritorijalne drzave, pod uvjetom da je strani drzavljanin, moguce su razne opcije, a sve ovisno o tome postoji li izmedju dvije drzave (drzave uhicenja i drzave njegova drzavljanstva) dvostrani medjunarodni ugovor o ekstradiciji (izrucenju). Praksa je u svijetu da drzava ne izrucuje svoje vlastite drzavljane drugoj drzavi, vec im ona sudi za ucinjena krivicna djela, pa cak i za ona medjunarodna (genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini).
Takodjer, ukoliko se strani drzavljanin nadje u nadleznosti vlasti druge drzave, praksa je da se on ekstradira ili izruci u drzavu njegova drzavljanstva radi sudjenja ili izdrzavanja kazne, jer se polazi od pretpostavke da ce mu drzava njegova drzavljanstva pruziti najoptimalnije, odnosno najpravicnije sudjenje. Medjutim, ovo je pravilo opcega obicajnoga medjunarodnoga prava, same drzave u ovoj materiji mogu ugovoriti i neka drukcija rjesenja.
Nadam se da sam vam dijelom odgovorio na vasa pitanja, odnosno pomogao u razlucivanju ove materije i otklanjanju odredjenih dilema.
Ukoliko budete imali jos nedoumica, slobodno mi se javite.
Lijepi pozdravi,
mr. sc. Enis Omerovic
visi ass. na Katedri za drzavno i medjunarodno pravo
Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
Stiglo je još jedno saopštenje Rudnika uglja „Kreka“. Zvanično je potvrđena smrt rudara Asima Šehanovića. U nastavku saopštenje prenosimo u cjelosti, takođe i saopštenje Uprave policije MUP-a TK.
