Naučni komitet Fondacije Alexander Langer odlučio je da dodijeli Internacionalnu nagradu Alexander Langer za 2015. godinu udruženju Adopt Srebrenica. Dodjela Nagrade će biti u Bolcanu dana 2.7.2015., u okviru otvaranja tradicionalnog susreta "Euromediterranea 2015” koji će se održati od 3. do 11. jula u Bosni i Hercegovini (Tuzla, Sarajevo Srebrenica).
Udruženje Adopt Srebrenica
Ideja o projektu Adopt Srebrenica rađa se 2005. godine prilikom dodjele Internacionalne nagrade Alexander Langer dr. Irfanki Pašagić, psihijatrici rodom iz Srebrenice, za njen
trud u pružanju pomoći ženama žrtavama nasilja već od početka bosanskog konflikta. Među početnim ciljevima projekta bila je i želja da se pokuša pronaći potencijal mješovite međuetničke grupe u kontekstu koji je duboko obilježen posljedicama konflikta, posebno kako bi se favorizovao razvoj inicijativa međukulturalnog dijaloga, rada na memoriji, nenasilnog upravljanja sukobima, posebno usmjerenim na mlade generacije, koje su stisnute između neizdrživog tereta onoga što se desilo i teškog napora da gledaju naprijed.
Ovih godina odrađen je veliki rad zasnovan prvenstveno na izgradnji veza i dijaloga (sa osobama i sa teritorijom) čime je grupa Adopt Srebrenica porasla i ojačala, postavši
priznatom na lokanom i internacionalnom nivou u promociji kulture međuetničkog suživota, mira, poštivanja ljudskih prava i zaštite manjina, antidiskriminacije i nenasilnog upravljanja konflikima.
Adopt Srebrenica, nakon 10 godina postojanja kao neformalna grupa, 2015. godine postala je udruženje.
Međunarodna sedmica sjećanja
Udruženje Adopt Srebrenica je jedan od organizatora Međuanarodne sedmice sjećanja koja se od 2007. godine svakog ljeta održava u Srebrenici. Tokom godina ova međunorodna manifestacija proširila je vlastite aktivnosti na druge gradove u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj uključujući sve više institucija, udruženja i istraživačkih centara, lokalnih i međunarodnih.
Cilj Međunarodne sedmice sjećanja od početka je bio da se zadrži pozornost i međunarodno prisustvo u Srebrenici i da se stvore mjesta gdje bi bilo moguće razgovarati o dešavanjima iz prošlosti favorizujući slušanje i poređenje između različih stana priča.
U svakom izdanju uzeli su učešće stručnjaci međunarodnog prava i ljudskih prava, novinari, pisci, istraživači, predstavnici omladinskih centara i volonterskih udruženja.
Predložene aktivnosti- konferencije i seminari, predstave i pozorišne radionice, koncerti, kinematogrfske projekcije i tematske radionice- usmjerene su kako lokalnom
stanovništvu tako i međunarodnim učesnicima.
Svaka Međunarodna sedmica predviđa posjete Memorijalnom centru Potočari, Identifikacionom centru u Tuzli i drugim mjestima sjećanja, kao i susrete sa dr. Irfankom Pašagić na temu prerade traume. Takođe, seminari i performansi o mislima i tekstovima Alexandra Langera, a posebno o "Pokušaju dekaloga za međuetnički suživot” (prevedeni na lokalni jezik), određuju vodilje raznih obrađenih tema i definišu kvalitet pristupa prema lokanoj situaciji.
Dokumentacioni centar Adopt Srebrenica
Još jedna od glavnih aktivnosti Udruženja Adopt Srebrenica je i Dokumentacioni centar, osnovan sa ciljem uspostavljanja jedne uske veze sa historijom i sa teritorijom
Srebrenice. Na početku našeg odnosa sa mladima iz grupe, jedno od prvih pitanja koje smo podijeli sa njima bilo je koje bi to mogle biti konktetne radnje koje bi oni mogli
primjeniti kako bi pozitivno djelovali u svom kontekstu, duboko obilježenom sukobom iz devedesetih godina.
Fondacija Alexander Langer Stiftung
Fondacija Alexander Langer Stiftung osnovana je 1997. godine u ime Alexandera Langera, političara, novinara južnotirolskog porijekla, čije se intuicije o mirnom suživotu čovječanstva i okoliša jednakim intenzitetom odnose na život u Alo Adige-u/Južnom Tirolu, u Italiji, u Evropi i u čitavom svijetu.
Fondacija kroz svoje aktivnosti i podršku drugima, namijerava da razvije i širi teme za koje se Alexander Langer borio za miran svijet u skladu sa okruženjem koje nas okružuje. |
Počelo se razmišljajući o dugoročnim posljedicama rata i genocida: načinu na koji su duboko obilježeni međuljudski odnosi, i smrt tolikog broja osoba, pripadnika različitih
generacija. Osim smrti i bolnog procesa pronalaženja i identifikacije žrtava rata koji je uvijek traje, smanjenje zajednice je dovelo do naglog prekida prenosa sjećanja i
društveno-antropoloških vrijednosti spoznaje, poštivanja i međuetničkih odnosa, koji su je u prošlosti karakterisali. Danas, sjećanja i društeveno-antropološki odnosi su duboko
određeni surovostima rata i duboko podijeljeni u grupnim pričama koja su često u međusobnom konfliktu.
Udruženje Adopt Srebrenica, tokom godina, definisalo je mjesto u ovom smjeru, otkrivajući u istraživanju i proučavanju slika i dokumentacionog materijala (fotografije, članci iz vremena prije rata) ogroman potencijal za rekonstrukciju poveznog tkiva njihove zajednice. Prikupljanje dokumentacionog materijala koje smo strukturisali sa mladima iz Srebrenice se vrti oko jedne šire oblasti: potrage za identitom. Radi se o potrazi za ličnim identitetima- kako nestalih osoba tako i preživjelih - prvenstveno kroz prikupljanje fotografija, ali i potragu za kolektivnim identitetom (zajednice, teritorije), čijem ponovnom sklapanju mogu doprinijeti te slike.
Polje potrage za identitetom, individualnim i kolektivnim- i njegov odnos sa sjećanjem jedan je aspekt za kojim tragamo i eksperimentišemo ovih posljednjih godina. U ovom poslu jedan važan aspekat čini prepričavanje priča koje se kriju iza prikupljenog dokumentacionog materijala.
Prepričavanja koja predstavljaju individalno sjećanje osoba sa dokumentacionog materijala, ali i aktera istraživanja (članovi operativne grupe Adopt Srebrenica) i zajednice, traumatično slomljene u svom kontinuitetu identiteta tragedije konflikta. Individualna i kolektivna sjećanja koja mogu prepričavati historiju teritorije, shvaćene kao zajedničke teritorije, fizičkog prostora u kojem individualni i kolektivni identiteti razvijaju vlastiti odnos sa sjećanjem. I na taj način pokušati izgraditi mostove između sukobljenih priča stvarajući uslove za dijalog kroz priznanje "priče drugoga”, kao subjekta koji je dio ove zajedniče teritorije.
"International Network for Srebrenica”
U ljeto 2013. godine nekoliko talijanskih općina i udruženja potpisalo je protokol o razumijevanju kao podršku za projekat Adopt Srebrenica, stvarajući mrežu "International Network for Srebrenica”. Osnovanu mrežu čine akteri koji godinama učestvuju u Međunaorodnoj sedmici sjećanja i koji su se uvijek trudili da sarađuju za širenje aktivnosti Adopt Srebrenice na vlastitoj teritoriji.
Međunarodna nagrada Alexander Langer
Fondacija Alexander Langer Stiftung, od 1997. godine svake godine dodijeljuje nagradu od 10.000 Eura osobi ili udruženju koja se posebno istakla u zalaganju za zaštitu prava osoba i manjina, zaštitu okoliša i širenju novih načina života, mir i mirno i kreativno rješavanje sukoba.
Sponzor Nagrade je Fondacija Cassa di Risparmio iz Bolcana. |
Tokom ovih godina na stotine talijanskih srednjoškolaca učestvovalo je u susretima sa članovima Adopt Srebrenice, kako u Italiji tako i kroz putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Mladi iz Adopt Srebrenice su odlični sagovornici u stanju da izraze svoju realnost i otvore prostor za razmišljanje na temu sjećanja i sukoba.
Mrežu "International Network for Srebrenica” čine: Autonomna provincija Bolcano – Kabinet- Koperacija za razvoj, Općina Bolcano, EURAC Evropska akademija iz Bolcana, Općina Venecija, Općina Trst, Centar za mir E. Balducci iz Ćezene, Općina Peskara, Općina Penne (PE), Općina Caramanico Terme (PE), AICCRE Abruzzo, Gruppo/Skupina 84 (TS), Miladonnambiente i Baobab Pescara.
Izjava Naučnog komiteta Fondacije Alexander Langer
"Od 1995.godine, od datuma prvog genocida u Evropi nakon drugog svjetskog rata, Srebrenica je napuštena u jednom stanju izolacije i marginalizacije koja nema poređenja čak ni u zemlji kao što je Bosna, žrtvi cjelokupno velikog napuštanja od strane međunarodne zajednice a posebno Evrope. Baš zahvaljujući svijesti o toj marginaliziranosti i o tome koliko je štetno nepriznanje upozorenja koje proizilazi iz njihovog grada, ta grupa mladih, koja se godinama obnovila, znala je da potvrdi u svakodnevnoj praksi razloge za život i sastanak protiv nasilja i svih oblika etniče ili nacionalne zatvorenosti.
U tom duhu, koji je bio osnov za stvaranje Dokumentacionog centra o historiji i značaju Srebrenice, Fondacija Langer prepoznala je puni kontinuitet sa idejama i praksama
Alexandra Langera: od mladalačkih dana kada je osnovao prvu mješovitu grupu između pripadnika različitih jezičkih skupina u Alto Adige-u/ Južnom Tirolu do napora tokom
njegovih posljednjih godina, kao zastupnika u Evropskom parlamentu i animatora Verona Foruma, kako bi se suprostavio najokrutnijim učincima ratng sukoba izazvanog raspadom
Jugoslavije. Zahvaljujući tom kontinuitetu Fondacija kao da u ovogodišnjoj nagradi vidi neku vrstu prijenos svjedočanstva između različitih zemalja, Italije i Bosne, ali koje
pripadaju istom evropskom kontekstu, i između jedne generacije, one Langerove, sa vlastitim korjenima i vlastitim motivacijama iz ´900 i druge, mlađe, kojoj je suđeno da
djeluje za slične ciljeve u realnosti novog stoljeća”.
Za pojedinačan projekat podrške može biti odobreno minimalno 10.000 KM, a maksimalno 20.000 KM, dok za svaki predloženi projekat podnosilac prijave mora obezbijediti novčano sufinansiranje u iznosu od najmanje 50% od ukupnog iznosa predložene investicije/intervencije.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona danas je potpisan Ugovor sa Općinom Teočak kojim se iz vodnih naknada izdvaja 550.000 KM za regulaciju Salkinog potoka i kanalizacionog kolektora. Projektom je obuhvaćena sanacija posljedica poplava u 2023. godini.
Priča mi prijateljica da je kod njih nedavno bio stranac, Nijemac, izlazili, provodili se pa kad je još vidio kakva im je kuća, rekao je “tek mi sad nije jasno što ste vi iz ovog otišli”. A eto ode se, zbog djece, zbog sigurnosti, zbog straha od rata, a zna se naš svijet opustiti, zabaviti i sve na šalu okrenuti.
U Gradskoj upravi Tuzle danas je upriličen prijem za delegaciju Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini. Predsjedavajuća Gradskog vijeća Tuzle, Nataša Perić, sekretar Almir Šuta, i pomoćnica gradonačelnika za ekonomski razvoj, poduzetništvo i poljoprivredu, Alma Halilović, sastali su se sa ambasadorom Nj.E. Julian Reilly i njegovom pratnjom.
U prisustvu britanskog ambasadora u Bosni Hercegovini Juliana Reillya, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmeda Omerovića, direktora Pedagoškog zavoda TK Izeta Numanovića, učenika 16 osnovnih škola i brojnih zvanica danas je u JU Gimnaziji „Ismet Mujezinović“ obilježen „Shakespeare Day“.
Današnjom odlukom Vlada Tuzlanskog kantona je utvrdila uslove, kriterije i postupak raspodjele sredstava Budžeta Tuzlanskog kantona za 2024. godinu sa potrošačke jedinice „Tjelesna kultura i sport“ za što je Budžetom TK za 2024. godinu osiguran 2,1 milion KM.