Naučni komitet Fondacije Alexander Langer odlučio je da dodijeli Internacionalnu nagradu Alexander Langer za 2015. godinu udruženju Adopt Srebrenica. Dodjela Nagrade će biti u Bolcanu dana 2.7.2015., u okviru otvaranja tradicionalnog susreta "Euromediterranea 2015” koji će se održati od 3. do 11. jula u Bosni i Hercegovini (Tuzla, Sarajevo Srebrenica).
Udruženje Adopt Srebrenica
Ideja o projektu Adopt Srebrenica rađa se 2005. godine prilikom dodjele Internacionalne nagrade Alexander Langer dr. Irfanki Pašagić, psihijatrici rodom iz Srebrenice, za njen
trud u pružanju pomoći ženama žrtavama nasilja već od početka bosanskog konflikta. Među početnim ciljevima projekta bila je i želja da se pokuša pronaći potencijal mješovite međuetničke grupe u kontekstu koji je duboko obilježen posljedicama konflikta, posebno kako bi se favorizovao razvoj inicijativa međukulturalnog dijaloga, rada na memoriji, nenasilnog upravljanja sukobima, posebno usmjerenim na mlade generacije, koje su stisnute između neizdrživog tereta onoga što se desilo i teškog napora da gledaju naprijed.
Ovih godina odrađen je veliki rad zasnovan prvenstveno na izgradnji veza i dijaloga (sa osobama i sa teritorijom) čime je grupa Adopt Srebrenica porasla i ojačala, postavši
priznatom na lokanom i internacionalnom nivou u promociji kulture međuetničkog suživota, mira, poštivanja ljudskih prava i zaštite manjina, antidiskriminacije i nenasilnog upravljanja konflikima.
Adopt Srebrenica, nakon 10 godina postojanja kao neformalna grupa, 2015. godine postala je udruženje.
Međunarodna sedmica sjećanja
Udruženje Adopt Srebrenica je jedan od organizatora Međuanarodne sedmice sjećanja koja se od 2007. godine svakog ljeta održava u Srebrenici. Tokom godina ova međunorodna manifestacija proširila je vlastite aktivnosti na druge gradove u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj uključujući sve više institucija, udruženja i istraživačkih centara, lokalnih i međunarodnih.
Cilj Međunarodne sedmice sjećanja od početka je bio da se zadrži pozornost i međunarodno prisustvo u Srebrenici i da se stvore mjesta gdje bi bilo moguće razgovarati o dešavanjima iz prošlosti favorizujući slušanje i poređenje između različih stana priča.
U svakom izdanju uzeli su učešće stručnjaci međunarodnog prava i ljudskih prava, novinari, pisci, istraživači, predstavnici omladinskih centara i volonterskih udruženja.
Predložene aktivnosti- konferencije i seminari, predstave i pozorišne radionice, koncerti, kinematogrfske projekcije i tematske radionice- usmjerene su kako lokalnom
stanovništvu tako i međunarodnim učesnicima.
Svaka Međunarodna sedmica predviđa posjete Memorijalnom centru Potočari, Identifikacionom centru u Tuzli i drugim mjestima sjećanja, kao i susrete sa dr. Irfankom Pašagić na temu prerade traume. Takođe, seminari i performansi o mislima i tekstovima Alexandra Langera, a posebno o "Pokušaju dekaloga za međuetnički suživot” (prevedeni na lokalni jezik), određuju vodilje raznih obrađenih tema i definišu kvalitet pristupa prema lokanoj situaciji.
Dokumentacioni centar Adopt Srebrenica
Još jedna od glavnih aktivnosti Udruženja Adopt Srebrenica je i Dokumentacioni centar, osnovan sa ciljem uspostavljanja jedne uske veze sa historijom i sa teritorijom
Srebrenice. Na početku našeg odnosa sa mladima iz grupe, jedno od prvih pitanja koje smo podijeli sa njima bilo je koje bi to mogle biti konktetne radnje koje bi oni mogli
primjeniti kako bi pozitivno djelovali u svom kontekstu, duboko obilježenom sukobom iz devedesetih godina.
Fondacija Alexander Langer Stiftung
Fondacija Alexander Langer Stiftung osnovana je 1997. godine u ime Alexandera Langera, političara, novinara južnotirolskog porijekla, čije se intuicije o mirnom suživotu čovječanstva i okoliša jednakim intenzitetom odnose na život u Alo Adige-u/Južnom Tirolu, u Italiji, u Evropi i u čitavom svijetu.
Fondacija kroz svoje aktivnosti i podršku drugima, namijerava da razvije i širi teme za koje se Alexander Langer borio za miran svijet u skladu sa okruženjem koje nas okružuje. |
Počelo se razmišljajući o dugoročnim posljedicama rata i genocida: načinu na koji su duboko obilježeni međuljudski odnosi, i smrt tolikog broja osoba, pripadnika različitih
generacija. Osim smrti i bolnog procesa pronalaženja i identifikacije žrtava rata koji je uvijek traje, smanjenje zajednice je dovelo do naglog prekida prenosa sjećanja i
društveno-antropoloških vrijednosti spoznaje, poštivanja i međuetničkih odnosa, koji su je u prošlosti karakterisali. Danas, sjećanja i društeveno-antropološki odnosi su duboko
određeni surovostima rata i duboko podijeljeni u grupnim pričama koja su često u međusobnom konfliktu.
Udruženje Adopt Srebrenica, tokom godina, definisalo je mjesto u ovom smjeru, otkrivajući u istraživanju i proučavanju slika i dokumentacionog materijala (fotografije, članci iz vremena prije rata) ogroman potencijal za rekonstrukciju poveznog tkiva njihove zajednice. Prikupljanje dokumentacionog materijala koje smo strukturisali sa mladima iz Srebrenice se vrti oko jedne šire oblasti: potrage za identitom. Radi se o potrazi za ličnim identitetima- kako nestalih osoba tako i preživjelih - prvenstveno kroz prikupljanje fotografija, ali i potragu za kolektivnim identitetom (zajednice, teritorije), čijem ponovnom sklapanju mogu doprinijeti te slike.
Polje potrage za identitetom, individualnim i kolektivnim- i njegov odnos sa sjećanjem jedan je aspekt za kojim tragamo i eksperimentišemo ovih posljednjih godina. U ovom poslu jedan važan aspekat čini prepričavanje priča koje se kriju iza prikupljenog dokumentacionog materijala.
Prepričavanja koja predstavljaju individalno sjećanje osoba sa dokumentacionog materijala, ali i aktera istraživanja (članovi operativne grupe Adopt Srebrenica) i zajednice, traumatično slomljene u svom kontinuitetu identiteta tragedije konflikta. Individualna i kolektivna sjećanja koja mogu prepričavati historiju teritorije, shvaćene kao zajedničke teritorije, fizičkog prostora u kojem individualni i kolektivni identiteti razvijaju vlastiti odnos sa sjećanjem. I na taj način pokušati izgraditi mostove između sukobljenih priča stvarajući uslove za dijalog kroz priznanje "priče drugoga”, kao subjekta koji je dio ove zajedniče teritorije.
"International Network for Srebrenica”
U ljeto 2013. godine nekoliko talijanskih općina i udruženja potpisalo je protokol o razumijevanju kao podršku za projekat Adopt Srebrenica, stvarajući mrežu "International Network for Srebrenica”. Osnovanu mrežu čine akteri koji godinama učestvuju u Međunaorodnoj sedmici sjećanja i koji su se uvijek trudili da sarađuju za širenje aktivnosti Adopt Srebrenice na vlastitoj teritoriji.
Međunarodna nagrada Alexander Langer
Fondacija Alexander Langer Stiftung, od 1997. godine svake godine dodijeljuje nagradu od 10.000 Eura osobi ili udruženju koja se posebno istakla u zalaganju za zaštitu prava osoba i manjina, zaštitu okoliša i širenju novih načina života, mir i mirno i kreativno rješavanje sukoba.
Sponzor Nagrade je Fondacija Cassa di Risparmio iz Bolcana. |
Tokom ovih godina na stotine talijanskih srednjoškolaca učestvovalo je u susretima sa članovima Adopt Srebrenice, kako u Italiji tako i kroz putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Mladi iz Adopt Srebrenice su odlični sagovornici u stanju da izraze svoju realnost i otvore prostor za razmišljanje na temu sjećanja i sukoba.
Mrežu "International Network for Srebrenica” čine: Autonomna provincija Bolcano – Kabinet- Koperacija za razvoj, Općina Bolcano, EURAC Evropska akademija iz Bolcana, Općina Venecija, Općina Trst, Centar za mir E. Balducci iz Ćezene, Općina Peskara, Općina Penne (PE), Općina Caramanico Terme (PE), AICCRE Abruzzo, Gruppo/Skupina 84 (TS), Miladonnambiente i Baobab Pescara.
Izjava Naučnog komiteta Fondacije Alexander Langer
"Od 1995.godine, od datuma prvog genocida u Evropi nakon drugog svjetskog rata, Srebrenica je napuštena u jednom stanju izolacije i marginalizacije koja nema poređenja čak ni u zemlji kao što je Bosna, žrtvi cjelokupno velikog napuštanja od strane međunarodne zajednice a posebno Evrope. Baš zahvaljujući svijesti o toj marginaliziranosti i o tome koliko je štetno nepriznanje upozorenja koje proizilazi iz njihovog grada, ta grupa mladih, koja se godinama obnovila, znala je da potvrdi u svakodnevnoj praksi razloge za život i sastanak protiv nasilja i svih oblika etniče ili nacionalne zatvorenosti.
U tom duhu, koji je bio osnov za stvaranje Dokumentacionog centra o historiji i značaju Srebrenice, Fondacija Langer prepoznala je puni kontinuitet sa idejama i praksama
Alexandra Langera: od mladalačkih dana kada je osnovao prvu mješovitu grupu između pripadnika različitih jezičkih skupina u Alto Adige-u/ Južnom Tirolu do napora tokom
njegovih posljednjih godina, kao zastupnika u Evropskom parlamentu i animatora Verona Foruma, kako bi se suprostavio najokrutnijim učincima ratng sukoba izazvanog raspadom
Jugoslavije. Zahvaljujući tom kontinuitetu Fondacija kao da u ovogodišnjoj nagradi vidi neku vrstu prijenos svjedočanstva između različitih zemalja, Italije i Bosne, ali koje
pripadaju istom evropskom kontekstu, i između jedne generacije, one Langerove, sa vlastitim korjenima i vlastitim motivacijama iz ´900 i druge, mlađe, kojoj je suđeno da
djeluje za slične ciljeve u realnosti novog stoljeća”.
U petak 12. juna, Šimo Ešić će predstaviti svoju novu knjigu za djecu "Kako će Oliver spoasiti svijet?" - na neuobičajen način, kao mali dječji party u prostoru Bingovog Zoo parka.
U organizaciji Udruženja građana italijanskog porijekla „Rino Zandonai“ Tuzla, obilježava se 80. godišnjica Dana Republike Italije. Obilježavanje je u petak 12. juna 2026. godine od 18 sati u Međunarodnoj galeriji portreta Centra za kulturu Tuzla.
Nastava u svim osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona bit će završena u petak, 12. juna 2026. godine. Na posljednjim časovima u prvoj i drugoj smjeni, bit će upriličeno intoniranje himne Bosne i Hercegovine, kao i izvođenje svečane pjesme obrazovnih ustanova TK
Povodom obilježavanja Dana dobitnika najvećih ratnih priznanja premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić upućuje čestitku u kojoj stoji: „U ime Vlade Tuzlanskog kantona i u svoje lično ime upućujem najiskrenije čestitke i izraze duboke zahvalnosti.
U ime Skupštine Tuzlanskog kantona i u svoje ime, svim dobitnicima najvećih ratnih priznanja upućujem iskrene čestitke u povodu 12. juna - Dana dobitnika najvećih ratnih priznanja Tuzlanskog kantona.
Tuzlarije su na netu od 2001. godine. Gotovo sve što je objavljivano sačuvano je u nekom obliku, stvorene su bogate arhive i tekstova i slika. Podaci iz rubrike "Vijesti iz Tuzle" prikupljaju se u bazi podataka od 2003. godine. Vjerujemo da će mnogim čitaocima biti zanimljivo da pogledaju šta je to u Tuzli bilo aktuelno na današnji dan deset petnaest godina ranije.
