Portali su odgovorni za sve sadržaje koji se objave, bez obzira da li je riječ o tekstu ili komentaru posjetioca, zaključak je presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Delfi AS - Estonija od 16.6.2015. godine, a što je bio povod za održavanje debate na temu "Sloboda izražavanja i kleveta: odgovornost online medija za uvredljive komentare posjetilaca portala" održane danas u Tuzli.
Odgovornost za komentare posjetilaca, bez obzira da li su anonimni ili ne, otvara broja pitanja o slobodi izražavanja, samoregulaciji i zakonskoj regulisanosti online medija. Organizatori skupa, Udruženje/udruga BH novinari (BHN), Klub novinara Tuzla i Odsjek za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Tuzli, podsjetili su da ovaj slučaj nije izolovan i da se sa sličnim problemom suočio portal BUKA, a da bi on mogao biti sve prisutniji u medijskoj bh. stvarnosti u kojoj se portali informativnog predznaka svakodnavno osnivaju.
"Na istraživački tekst su građani reagovali uvredljivim komentarima nakon čega je kompanija podjela tužbu za narušavanje ugleda i klevetu i medij je kažnjen simboličnom novčanom kaznom uz napomenu da je, između ostalog, izostala urednička politika moderiranja i brisanja komentara čime je sud skrenuo pažnju da su mediji odgovorni za sve, baš sve sadržaje. Kod nas je praksa ta da su urednici i vlasnici online medija odgovorni samo za novinarske sadržaje, a ne i za komentare što nije tačno”, napomenula je Borka Rudić, generalna tajnica BHN.
Novinarstvo, kao profesija, rapidno propada jer se informacije sve češće tretiraju kao roba, kao i svaka druga, uz potiskivanje svih postulate struke i etike. Internet je uspostavio globalnu komunikacijsku mrežu gdje se uloge komunikatora i konzumenta smjenjuju čime se demokratičnost, kao najveći potencijal internet, zloupotrebljava.
"Sada se javlja potreba regulacije i ona će u jednom momentu sigurno nastupiti kada će internet postati prereguliran jer neke zemlje već daju naznaku tome u vidu uređenja autorskih prava na njemu”, naveo je prof. dr. Enes Osmančević, sa Filozofskog fakulteta u Tuzli napomenuvši da je jezik mržnje sve češći u javnom prostoru i da je primjetno da se on više ne ispoljava pod velom anonimnosti komentatora, nego sve češće su njegovi autori potpisani imenom i prezimenom.
O iskustvima regulacije i samoregulacije u Tuzli govorili su i drugi učesnici debate koja će sa istom tematikom biti održana u još nekoliko bh. gradova.
B.K.
Vezani tekst:
PRESUDA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U PREDMETU DELFI AS vs ESTONIJA