TUZLARIJE

TUZLARIJE - BILTEN TK

11.01.2012.
U MUP-u TK održan
Okrugli sto o Nacrtu Zakona o javnom okupljanju TK

U organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona jučer je (10.01.2011. godine) u prostorijama MUP-a TK održan okrugli sto na temu "Nacrt zakona o javnom okupljanju Tuzlanskog kantona", kojem su pored predstavnika MUP-a TK prisustvovali predstavnici relevantnih društvenih subjekata i pravnih lica iz Tuzlanskog kantona.

Naime, riječ je o Nacrtu Zakona o javnom okupljanju, koji je krajem prošle godine upućen na javnu raspravu svim Ministarstvima u TK-a, Općinskim vijećima i općinskim načelnicima na području Tuzlanskog kantona, nevladinim organizacijama i udruženjima građana, sportskim društvima, kao i drugim zainteresovanim subjektima putem internet stranice MUP TK-a, nakon čega su isti mogli MUP TK-a dostaviti svoje prijedloge, primjedbe i sugestije na navedeni Nacrt.

Cilj održavanja okruglog stola je da se još jednom sagledaju nova zakonska rješenja u oblasti javnog okupljanja, kako bi se dala što kvalitetnija pravna rješenja za navedeni Zakon, koji će u formi prijedloga biti upućen Skupštini Tuzlanskog kantona na dalju proceduru.

U nastavku donosimo tekst Nacrta Zakona o javnom okupljanju uz prateće Obrazloženje i Program održavanja javne rasprave.

NACRT

Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", broj: 7/97 i 3/99 i "Službene novine Tuzlanskog kantona", broj: 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj ____________ 2011 godine, d o n o s i

Z A K O N
O JAVNOM OKUPLJANJU

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.
( predmet)

(1) Ovim Zakonom uređuje se pravo i način organizovanja javnog okupljanja građana na području Tuzlanskog kantona.
(2) Javna okupljanja građana su slobodna i ostvaruju se na način propisan ovim Zakonom.

Član 2.
(pojam i vrste javnog okupljanja)

Pod javnim okupljanjem građana u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se mirna okupljanja i javni protesti, javne priredbe i drugi oblici okupljanja građana na prikladnom, otvorenom ili zatvorenom, prostoru.

Član 3.
(prikladan prostor za javno okupljanje)

(1) Prostor prikladan za javno okupljanje je javno mjesto koje je pristupačno i pogodno za okupljanje lica, čiji broj i identitet nije unaprijed određen, i na kome okupljanje lica ne dovodi do ugrožavanja prava drugih lica, sigurnosti ljudi i imovine, zdravlja ljudi i ometanja javnog saobraćaja.
2) Prostor prikladan za javno okupljanje je i prostor na kojem se odvija javni saobraćaj, kada je moguće dodatnim mjerama obezbijediti privremenu izmjenu režima saobraćaja, kao i zaštitu zdravlja i sigurnost ljudi i imovine.

Član 4.
(Javno okupljanje u pokretu)

(1) Javno okupljanje se može organizovati i odvijati kao kretanje učesnika javnog okupljanja na određenom prostoru (u daljnjem tekstu: javno okupljanje u pokretu).
(2) Javno okupljanje u pokretu, na prostoru iz člana 3. stav 2. ovog Zakona, može se odvijati samo neprekinutim kretanjem, i zadržavanjem na mjestu polaska i završetka.

Član 5.
(Ograničenja)

(1) Samo ovim Zakonom mogu se propisati ograničenja slobode javnog okupljanja koja su nužna u demokratskom društvu u interesu sigurnosti i zaštite prava i sloboda drugih ljudi.
(2) Sloboda govora i javnog istupanja na javnom okupljanju ograničena je zabranom svakog pozivanja i podsticanja na oružani sukob ili upotrebu nasilja, na nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju.
(3) Javno okupljanje ne može organizovati politička organizacija ili udruženje građana čiji je rad zabranjen.
(4) Javno okupljanje ne može organizovati, niti na javnom okupljanju istupati lice kojem je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera sigurnosti zabrane javnog istupanja.

Član 6.
(Odgovornost za štetu)

Organizator javnog okupljanja odgovara za štetu koju počine učesnici javnog okupljanja, prema pravilima objektivne odgovornosti.

Član 7.
(Ravnopravnost spolova)

Gramatička terminologija u ovom Zakonu podrazumijeva uključivanje oba spola.

II - MIRNA OKUPLJANJA I JAVNI PROTESTI

Član 8.
(Pojam mirnih okupljanja i javnih protesta)

(1) Pod mirnim okupljanjem i javnim protestom (u daljnjem tekstu: mirna okupljanja) podrazumijeva se svako organizovano okupljanje građana, koje se održava radi javnog nenasilnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa.
(2) Pod mirnim okupljanjem podrazumijeva se i svako neorganizovano, spontano okupljanje građana, koje se održava u posebnim, iznenadnim i po društvenu zajednicu relevantnim situacijama, a sve radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa, na prostoru propisanom u članu 15. ovog Zakona.
(3) Mirna okupljanja iz stava (2) ovog člana, ne prijavljuju se.

Član 9.
(Organizator mirnog okupljanja)

(1) Organizator mirnog okupljanja je pravno ili fizičko lice (u daljnjem tekstu: organizator) koje, u skladu sa odredbama ovog Zakona priprema, saziva, organizuje, održava, prati i nadzire mirno okupljanje.
(2) Kada mirno okupljanje organizuje grupa građana ili više pravnih lica, organizator je dužan da odredi zajedničkog zastupnika.

Član 10.
( Obaveza prijavljivanja mirnog okupljanje )

(1) Organizator ili njegov zastupnik dužan je prijaviti održavanje mirnog okupljanja, u skladu sa ovim Zakonom. Prijava za mirno okupljanje podnosi se policijskoj stanici Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: policijska stanica), u općini na čijem se području mirno okupljanje namjerava održati.
(2) Ako se mirno okupljanje namjerava održati na području koje obuhvata dvije ili više općina, prijava se podnosi Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Uprava policije).
(3) O prijavljenom mirnom okupljanju iz stava (2) ovog člana, Uprava policije obavještava policijske stanice na čijem području će se održati mirno okupljanje.
(4) Prijava iz stava (1) i stava (2) ovog člana, podnosi se najkasnije sedam dana prije početka održavanja mirnog okupljanja.
(5) Izuzetno od stava (4) ovog člana, iz naročito opravdanih razloga, prijava se može podnijeti najkasnije 48 sati prije početka održavanja mirnog okupljanja, uz obrazloženje neprijavljivanja u propisanom roku.

Član 11.
( Sadržaj prijave )

(1 ) Prijava za održavanje mirnog okupljanja sadrži:

a) povod, svrhu i mjesto održavanja mirnog okupljanja,
b) dan, vrijeme i dužinu trajanja mirnog okupljanja, te procjenu mogućeg broja učesnika,
c) podatke o organizatoru ili njegovom zastupniku,
d) lične podatke voditelja mirnog okupljanja,
e) predviđene mjere osiguranja na mirnom okupljanju,
f) podatke i način na koji je organizovana redarska služba,
g) broj redara, sa ličnim podacima i JMB.
(2) Prijava mirnog okupljanja u pokretu mora sadržavati i detaljno određenu trasu kretanja, mjesto polaska i mjesto završetka, kao i način kretanja učesnika (pješice, vozilima, kombinovano).
(3) Ako mirno okupljanje zahvata i površinu javnog puta, zbog čega bi saobraćaj bio obustavljen ili ometan, organizator je dužan da priloži i odobrenje nadležnog organa u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.

Član 12.
(Izuzeci od obaveze prijavljivanja mirnog okupljanja)

(1) Od obaveze prijavljivanja oslobođene su udruženja, političke stranke i druga pravna lica, u slijedećim slučajevima:

a) uobičajeni sastanci ili seminari ili druga slična okupljanja, koja se održavaju u zatvorenom prostoru, na kojima pristup imaju lica po pozivu;
b) uobičajena okupljanja, sastanci, tribine, okrugli stolovi ili okupljanja registrovanih političkih stranaka, sindikalna okupljanja, koja se održavaju u zatvorenom prostoru;
(2) Političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati organizuju i održavaju mirna okupljanja u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
(3) Ne prijavljuju se protesti pojedinaca.
(4) O svakom okupljanju iz stava (1) i (2) ovog člana, čije održavanje zahtijeva preduzimanje dodatnih mjera osiguranja, organizator, odnosno zajednički zastupnik dužan je obavijestiti nadležnu policijsku stanicu.

Član 13.
(Mjesto održavanja mirnog okupljanja)

(1) Mirno okupljanje može se održavati na svakom za to prikladnom prostoru, u skladu sa odredbama člana 3. ovog Zakona.

Član 14.
(Izuzeci)

(1) Izuzetno od odredbe člana 13. ovog Zakona, mirno okupljanje ne smije se održati:

a) u blizini predškolskih i školskih ustanova, dok se u njima obavlja nastavni proces,
b) u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima,
c) na javnom putu i saobraćajnicama na kojima se odvija šinski saobraćaj, na način kojim se ugrožava sigurnost saobraćaja,
d) u zaštićenim parkovima prirode, osim mirnih okupljanja koja imaju za cilj unapređenje i popularizaciju zaštite prirode i čovjekove okoline,
e) u blizini spomenika kulture, ako bi to moglo prouzrokovati uništenje ili oštećenje zaštićene vrijednosti,
f) na drugim mjestima, ako bi se, s obzirom na vrijeme, broj učesnika ili karakter mirnog okupljanja, moglo ozbiljnije poremetiti kretanje, sigurnost, red i mir većeg broja građana.

Član 15.
(Prostor za mirno okupljanje bez prijave)

(1) Općinsko vijeće donosi Odluku o određivanju prostora za mirna okupljanja bez prijave.

Član 16.
( Dodatne mjere osiguranja)

(1) Ako mjere osiguranja koje je utvrdio organizator, prema procjeni policije nisu dovoljne, policijska stanica pismeno nalaže organizatoru da preduzme dodatne mjere osiguranja, u roku koji ne može biti kraći od 24 sata.
(2) Ako organizator ne postupi blagovremeno po naloženim mjerama iz stava (1) ovog člana, policijska stanica će postupiti u skladu sa odredbama člana 17. stav (1) tačka g) ovog Zakona.

Član 17.
(Zabrana održavanja mirnog okupljanja)

(1) Zabranit će se održavanje mirnog okupljanja, ako:
a) je usmjereno na narušavanje javnog reda i mira ili ugrožavanje života i sigurnosti ljudi i imovine,
b) je usmjereno na vršenje krivičnih djela ili podsticanje na vršenje krivičnih djela,
c) ako je prijavljeno održavanje mirnog okupljanja na prostorima na kojima se, na osnovu ovog Zakona, ne smiju održati,
d) nije blagovremeno i uredno prijavljeno kada je prijavljivanje obavezno,
e) su ciljevi usmjereni na pozivanje i podsticanje na oružani sukob ili upotrebu nasilja, na kršenje zagarantovanih prava i sloboda čovjeka, na nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju ili netrpeljivost,
f) je to potrebno radi sprečavanja ugrožavanja zdravlja ljudi, na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravstva,
g) po pismenom nalogu policijske stanice, organizator blagovremeno ne poduzme dodatne mjere osiguranja,
h) ga organizuje pravno ili fizičko lice, čiji je rad pravosnažnom odlukom nadležnog suda zabranjen,
i) je na javnom okupljanju planirano istupanje lica, kome je prevosnažnom sudskom odlukom zabranjeno javno istupanje.

Član 18.
( Donošenje rješenja)

(1) Rješenje o zabrani održavanja mirnog okupljanja donosi policijska stanica, odnosno Uprava policije.
(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana mora se donijeti najkasnije 48 sata prije prijavljenog početka održavanja mirnog okupljanja.

Član 19.
(Žalbeni postupak)

(1) Protiv rješenja iz člana 18. ovog Zakona organizator, odnosno zajednički zastupnik, može izjaviti žalbu, najkasnije u roku od 24 sata po prijemu rješenja.
(2) Žalba sa spisima mora se odmah dostaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: MUP TK), na rješavanje.
(3) Žalba iz stava (1) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.
(4) Postupak rješavanja po žalbi je hitan, a rješenje po žalbi se mora donijeti i dostaviti
podnosiocu žalbe najkasnije u roku od 24 sata od prijema žalbe.
(5) Ukoliko MUP TK, u utvrđenom roku ne odluči po žalbi, može se održati mirno okupljanje.
(6) Organizator je dužan, odmah po prijemu konačnog rješenja kojim se zabranjuje mirno okupljanje, obavijestiti javnost o tome i ukloniti javno istaknuta obavještenja o sazivanju mirnog okupljanja.

Član 20.
( Osiguranje reda i mira na mirnom okupljanju)

(1) Organizator je dužan osigurati red i mir u toku održavanja mirnog okupljanja.
(2) Organizator je dužan utvrditi mjere osiguranja i obezbijediti dovoljan broj redara.
(3) Organizator može obavljanje redarskih poslova povjeriti Agenciji za zaštitu ljudi i
imovine.
(4) Dužnost organizatora je da preduzme odgovarajuće mjere medicinske zaštite i zaštite
od požara.
(5) Održavanje javnog reda i mira na prostoru koji se nalazi neposredno uz mjesto
održavanja mirnog okupljanja vrše policijski službenici policijske stanice na čijem se području mirno okupljanje održava.

Član 21.
( Omogučavanje prolaska)

(1) Organizator je dužan omogućiti prolazak vozilima policije, hitne pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima nadležnog tužilaštva i suda.

Član 22.
( Zabrana nošenja oružja i drugih predmeta)

(1) Učesnicima mirnog okupljanja, kao i licima koja se kreću prema mjestu održavanja mirnog okupljanja, zabranjeno je nositi oružje ili predmete pogodne za nanošenje tjelesnih povreda, te alkoholnog pića.
(2) Učesnicima mirnog okupljanja zabranjeno je nošenje odjeće, oznaka ili drugih obilježja, kojima se poziva ili potiče na rat ili upotrebu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik netrpeljivosti.

Član 23.
(Voditelj mirnog okupljanja)

(1) Organizator je dužan odrediti voditelja mirnog okupljanja (u daljnjem tekstu: voditelj).
(2) Voditelj je lice koje vrši nadzor nad održavanjem mirnog okupljanja i usmjerava rad redara.
(3) Voditelj je dužan preduzeti potrebne mjere radi osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju.
(4) Dužnost voditelja je da prekine mirno okupljanje ako nastupi stvarna opasnost za sigurnost ljudi i imovine.
(5) Voditelj može nastaviti prekinuto mirno okupljanje ako su u međuvremenu otklonjene okolnosti iz stava (4) ovog člana, u vremenskom terminu u kojem je mirno okupljanje najavljeno.

Član 24.
( Dužnosti redara)

(1) Organizator određuje redara koji vrši poslove održavanja reda i mira na mirnom okupljanju.
(2) Redar je za vrijeme obavljanja poslova održavanja reda i mira dužan štititi učesnike mirnog okupljanja i imovinu koja se nalazi na prostoru na kojem se održava mirno okupljanje.
(3) Redar je dužan zadržati i odmah predati policiji učesnika mirnog okupljanja, kao i osobu koja se kreće prema mjestu održavanja mirnog okupljanja, a koja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje tjelesnih povreda.
(4) Redar za vrijeme obavljanja poslova održavanja reda i mira ima pravo:
a) izvršiti pregled lica koja ulaze u prostor na kojem se održava mirno okupljanje,
b) zabraniti ulazak u prostor na kojem se održava mirno okupljanje osobi za koju se ocijeni da bi mogla remetiti red i mir, a posebno osobi u pijanom stanju,
c) usmjeravati kretanje učesnika mirnog okupljanja,
d) udaljiti lice koje remeti red i mir,
e) zadržati lice koje teže remeti red i mir i odmah je predati policiji.

Član 25.
( Uniforma redara)

(1) Redar je dužan za vrijeme obavljanja redarskih poslova da nosi prslug flouroscentne boje sa vidljivim natpisom " REDAR".
(2) Redar ne smije nositi oružje niti predmete pogodne za nanošenje tjelesnih povreda, niti odjeću, odnosno obilježja u smislu člana 22. stav (2) ovog Zakona.

Član 26.
(Prekid mirnog okupljanja)

(1) Policijski službenici ovlašteni su da spriječe ili prekinu mirno okupljanje, ako:

a) se učesnici pozivaju ili podstiču na oružani sukob ili nasilje, kršenje zagarantovanih prava i sloboda čovjeka, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju,
b) nastupi stvarna ili direktna opasnost od nasilja, uništavanja materijalnih dobara ili drugih oblika narušavanja javnog reda i mira u većem obimu,
c) nastupi stvarna ili direktna opasnost po zdravlje učesnika mirnog okupljanja ili drugih ljudi,
d) njegovo održavanje nije blagovremeno i uredno prijavljeno, ako je prijavljivanje obavezno ili je zabranjeno,
e) ga organizuje politička organizacija ili udruženje građana čiji je rad zabranjen ili ako ga sazove ili na njemu javno istupa lice kojem je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera sigurnosti zabrane javnog istupanja,
f) se održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi,
g) je neko od učesnika mirnog okupljanja naoružan i
h) redari ne mogu održati red i mir.

Član 27.
(Mjere usmjerene na prekid mirnog okupljanja)

(1) Policijski službenik će naredbu o prekidu mirnog okupljanja iz člana 26. ovog Zakona saopćiti voditelju mirnog okupljanja.
(2) Voditelj je dužan učesnicima mirnog okupljanja saopštiti da je mirno okupljanje prekinuto
i zatražiti da se mirno raziđu.
(3) Ako voditelj ili učesnici mirnog okupljanja ne postupe u skladu sa naredbom iz stava (1) ovog člana, policijski službenici su dužni, u okviru ovlasti utvrđenih Zakonom o policijskim službenicima Tuzlanskog kantona, preduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u cilju sprovođenja naredbe iz stava (1) ovog člana.

Član 28.
(Troškovi za dodatne mjere osiguranja)

(1) Organizator mirnog okupljanja, sportske, kulturne ili zabavne prirode, koje se organizuje radi ostvarivanja prihoda, učestvuje u naknadi troškova nastalih zbog dodatnih mjera osiguranja koje će poduzeti policijska stanica.
(2) Troškovi iz stava (1) ovog člana, utvrdit će se posebnim ugovorom ili izdavanjem narudžbenice od strane organizatora.
(3) Obračun usluga za angažovanje policijskih službenika zbog dodatnih mjera osiguranja, vršit će se u skladu sa Pravilnikom o vrsti, visini i načinu naplate posebnih usluga MUP TK-a.

III - JAVNE PRIREDBE

Član 29.
(Pojam javnih priredbi)

(1) Pod javnim priredbama podrazumijevaju se okupljanja organizovana radi ostvarivanja prihoda u okviru registrovane djelatnosti.
(2) Javne priredbe mogu se organizovati na otvorenom ili zatvorenom prostoru namijenjenom ili prikladnom za njihovo održavanje, u smislu odredaba člana 3. ovog Zakona.

Član 30.
(Organizator javne priredbe)

(1) Organizator javne priredbe je pravno ili fizičko lice koje u skladu sa ovim Zakonom organizuje javnu priredbu.
(2) Kad javnu priredbu organizuje grupa građana ili više pravnih lica, dužne su odrediti svog zajedničkog zastupnika.

Član 31.
(Prijava javne priredbe)

(1) Organizator javne priredbe, odnosno njegov zastupnik, dužan je podnijeti prijavu za održavanje javne priredbe.
(2) Javna priredba se prijavljuje najkasnije sedam dana prije početka njenog održavanja.
(3) Prijava iz stava (1) ovog člana podnosi se policijskoj stanici.
(4) Prijava za održavanje javne priredbe sadrži:
a) podatke o cilju, mjestu, datumu i vremenu održavanja i trajanju javne priredbe,
b) naziv i sjedište organizatora i lične podatke odgovornog lica, odnosno zastupnika ako je organizator više pravnih lica ili grupa građana, ime i prezime i jedinstveni matični broj ako je organizator fizičko lice,
c) lične podatke voditelja javne priredbe,
d) spisak redara sa njihovim ličnim podacima,
e) podatke o mjerama koje organizator preduzima za održavanje reda i mira,
f) procjenu broja učesnika i
g) druge podatke od interesa za sigurno i nesmetano održavanje javne priredbe.
(5) Ako se javna priredba održava na površini javnog puta, zbog čega bi saobraćaj bio obustavljen ili ometan, organizator je uz prijavu dužan priložiti i odobrenje nadležnog organa u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini.

Član 32.
(Zabrana prodaje, točenja i ponude alkoholnih pića na sportskoj priredbi)

(1) Na javnoj sportskoj priredbi, prije početka i i po završetku, kao i za vrijeme njenog održavanja, nije dozvoljena prodaja, točenje i ponuda alkoholnih pića.
(2) Organizator sportske priredbe dužan je preduzeti sve potrebne mjere na realizaciji zabrane iz stava (1) ovog člana.

Član 33.
(Zabrana održavanja javne priredbe)

(1) Zabranit će se održavanje javne priredbe, ako:

a) nije blagovremeno i uredno prijavljena,
b) organizator ne sprovede mjere iz člana 16. ovog Zakona,
c) je prijavljena na prostoru koji nije namijenjen ili nije prikladan za održavanje javne priredbe i
d) postoji stvarna opasnost da bi održavanjem javne priredbe bila ugrožena sigurnost lica i imovine, narušen javni red i mir u većem obimu ili ozbiljnije ugrožavanje zdravlja ljudi i životne sredine.

Član 34.
(Primjena odredbi Zakona na javne priredbe)

Odredbe od člana 16. do člana 28. ovog Zakona, shodno se primjenjuju i na javne priredbe.

IV - DRUGI OBLICI OKUPLJANJA

Član 35.
(Pojam drugih oblika okupljanja)

(1) Pod drugim oblicima okupljanja podrazumijevaju se okupljanja kojima je svrha ostvarivanje privrednih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i drugih interesa, koji nemaju za cilj ostvarivanje prihoda.
(2) Drugi oblici okupljanja iz stava (1) ovog člana ne prijavljuju se.

Član 36.
(Prijava drugih oblika okupljanja)

(1) Izuzetno od odredbi člana 35. stav (2) ovog Zakona, organizator je dužan da prijavi i druge oblike okupljanja, ako karakter ili očekivani broj učesnika drugog oblika okupljanja nalaže preduzimanje dodatnih mjera osiguranja.
(2) Prijava drugog oblika okupljanja iz stava (1) ovog člana podnosi se najkasnije pet dana prije početka njegovog održavanja.
(3) Prijava se podnosi policijskoj stanici.
(4) Prijava sadrži podatke iz člana 11. ovog Zakona.

Član 37.
(Primjena odredbi Zakona na druge oblike javnih okupljanja)

Odredbe od člana 16. do člana 28. ovog Zakona, shodno se primjenjuju i na druge oblike javnih okupljanja.

V - KAZNENE ODREDBE

Član 38.
(Novčane kazne za organizatore javnih okupljanja)

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kaznit će se za prekršaj organizator javnog okupljanja - pravno lice, ako:

a) održi javno okupljanje bez prijave, a prijavljivanje je obavezno (čl. 10. stav (1), 31. stav (1) i 36. stav (1)),
b) održi javno okupljanje suprotno prijavi u pogledu povoda, svrhe, mjesta i vremena održavanja ( član 11. stav 1., 31. stav 4. i 36. stav 4.)
c) održava mirno okupljanje na mjestima na kojima se ne smije održavati (član 14.),
d) održi javno okupljanje suprotno rješenju policijske stanice o zabrani održavanja (član 18),
e) ne postupi po naloženim mjerama osiguranja od strane nadležnog policijskog organa (član 16. stav 1.),
f) ne obavijesti javnost o zabrani održavanja mirnog okupljanja (član 19 stav (6)),
g) ne osigura red i mir na mirnom okupljanju, ne osigura dovoljan broj redara i ne preduzme odgovarajuće mjere medicinske zaštite i zaštite od požara na javnom okupljanju (član 20. stav 1, 2 i 4.),
h) ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne pomoći, vatrogasnim vozilima, vozilima nadležnog tužilaštva i suda, na mirnom okupljanju (član 21.),
i) ne odredi voditelja javnog okupljanja (član 23. stav (1)),
j) ne preduzme sve potrebne mjere na sportskoj priredbi, da prije i po završetku, kao i za vrijeme njenog održavanja, ne bi došlo do prodaje, točenja i ponude alkoholnih pića (član 32. stav 2.).
(2) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM, kaznit će se organizator javnog
okupljanja - fizičko lice, za prekršaje iz stava (1) ovog člana.
(3) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu, za prekršaj iz stava (1) ovog člana.

Član 39.
(Novčane kazne za voditelja mirnog okupljanja)

Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj voditelj mirnog okupljanja, ako:
a) ne postupi po odredbama člana 23. stav (2), (3), (4) i (5) ovog Zakona,
b) učesnicima mirnog okupljanja ne saopšti da je mirno okupljanje prekinuto i ne zatraži od istih da se mirno raziđu (član 27. stav (2)).

Član 40.
(Novčane kazne za redare)

Novčanom kaznom od 200 KM do 600 KM kaznit će se za prekršaj redar na mirnom okupljanju, ako:
a) ne preduzme mjere utvrđene odredbama člana 24. ovog Zakona,
b) ne nosi prsluk fluorescentne boje sa vidljivim natpisom “REDAR” (član 25. stav 1.),
c) nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje povreda, uniformu, dijelove uniforme, odjeće ili drugih obilježja kojima se poziva ili podstiče na oružane sukobe ili upotrebu nasilja, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju (član 25. stav (2)).

Član 41.
(Novčane kazne za fizička lica)

Novčanom kaznom od 150 KM do 450 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice, ako:

a) kao učesnik mirnog okupljanja, kao i lice koje se kreće prema mjestu održavanja mirnog okupljanja, nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje tjelesnih povreda ili alkoholna pića (član 22. stav 1.),
b) kao učesnik mirnog okuljanja nosi uniformu, dijelove uniforme, odjeće ili drugih obilježja kojima se poziva ili podstiče na oružane sukobe ili upotrebu nasilja, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju (član 22. stav (2)) i
c) na sportskoj priredbi, prije i po završetku, kao i za vrijeme njenog održavanja prodaje, toči i nudi alkoholna pića (član 32. stav (1))

VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 42.
( Nadzor nad sprovođenjem zakona)

Nadzor nad primjenom ovog Zakona vršit će MUP TK-a.

Član 43.
(Odluka)

Odluku iz člana 15. ovog Zakona, Općinsko vijeće dužno je donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 44.
(Prestanak primjene važećeg zakona)

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o javnom okupljanju (“Službene novine TK", broj 4/04).

Član 45.
(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona”.

B o s n a i H e r c e g o v i n a Predsjednik
- Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona,
T U Z L A N S K I K A N T O N
S k u p š t i n a Bajazit Jašarević

Broj:
Tuzla,

O B R A Z L O Ž E NJ E

I PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje Zakona o javnom okupljanju, sadržan je u odredbi člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Službene novine TPK”, broj: 7/97 i 3/99 i “Službene novine TK”, broj: 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), kojim je utvrđeno da Skupština Kantona, pored ostalih nadležnosti, donosi zakone, neophodne za izvršavanje funkcija Kantona.

II RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI
SE NJIME ŽELE POSTIĆI

Sloboda okupljanja, kao i održavanje javnih okupljanja na području Tuzlanskog kantona, uređeni su Zakonom o javnom okupljanju ("Službene novine TK", broj: 4/04). Međutim, dosadašnja primjena Zakona ukazuje na neophodnost da se sloboda javnog okupljanja uredi na način primjeren standardima međunarodnog prava.

Razlozi za donošenje Zakona su višestruki, a naročito značajni su:

1. Promovisanje slobode javog okupljanja;
2. Ograničavanje javnih okupljanja u mjeri koja je neophodna demokratskom društvu radi zaštite javne sigurnosti, zaštite prava, sloboda i zdravlja drugih lica;
3. Normiranje jedinstvenih pravila za ponašanje organizatora i učesnika javnog okupljanja, kako bi se obezbijedio miran karakter tih okupljanja;
4. Inplementacija instituta međunarodnog prava iz ove oblasti, posebno standarda Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

III OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

Koncepcijski i sadržajno, Zakon o javnom okupljanju je sistematizovan u šest poglavlja, koja čine tematski zaokružene cjeline unutar sadržinski jedinstvenog akta, i to:

I - Opće odredbe, II - Mirna okupljanja i javni protesti, III - Javne priredbe,
IV - Drugi oblici okupljanja, V - Kaznene odredbe, VI - Prelazne i završne odredbe.

OPĆE ODREDBE - Čl. 1-7

Javna okupljanja su slobodna i zajedno sa drugim slobodama i pravima građana, kao što su sloboda udruživanja, sloboda govora i sloboda mišljenja i uvjerenja, zajamčena su Ustavom. Kao jedno od osnovnih sloboda, javno okupljanje građana se ostvaruje na način kako je to utvrđeno članom 1. nacrta Zakona.

U članu 2. nacrta Zakona utvrđuju se vrste javnih okupljanja, i to: mirna okupljanja i javni protesti, javne priredbe i drugi oblici okupljanja građana.

Odredbama člana 3. nacrta Zakona određuje se definicija prostora prikladnog za održavanje javnog okupljanja. Pri definisanju prostora prikladnog za javno okupljanje vodilo se računa o broju učesnika, o osiguranju takvog sigurnosnog ambijenta, kojim se ne dovodi u pitanje opće dobro, prava i slobode drugih lica, javni moral i druge društvene vrijednosti. Kao prostor prikladan za javno okupljanje određen je i prostor na kojem se odvija javni saobraćaj, uz određene uslove i ograničenja kojim se štiti javni interes.

Članom 4. nacta Zakona utvrđena je mogućnost, pod određenim uslovima, javnog okupljanja u pokretu.

Kako je Evropskom konvencijom o zaštiti ljudkish prava i ostalih sloboda utvrđeno da se pravo na slobodu mirnog okupljanja može ograničiti samo Zakonom, u tom smislu, odredbama člana 5. nacrta Zakona, sloboda javnog okupljanja je ograničena na taj način, što je sloboda govora i javnog istupanja ograničena zabranom svakog pozivanja i podsticanja na oružani sukob, nasilje, nacionalnu, rasnu, vjersku i drugu mržnju. Istim članom, utvrđeno je da političke stranke, udruženja građana ili organizacije čiji je rad zabranjen, ne mogu organizovati javno okupljanje, kao i fizička lica kojim je rješenjem nadležnog suda izrečena mjera zabrane javnog istupa.

Odredbama člana 6. nacrta Zakona, utvrđena je odgovornost za naknadu štete počinjenje od strane učesnika javnog okupljanja.

MIRNA OKUPLJANJA I JAVNI PROTESTI - Čl. 8-28

Odredbama člana 8 i 9. utvrđena je definicija mirnog okupljanja i javnih protesta, te definicija organizatora mirnog okupljanja, uz obavezu određivanja zajedničkog zastupnika, za slučaj kada mirno okupljanje organizuje grupa građana ili više pravnih lica.
Održavanje mirnog okupljanja uslovljeno je podnošenjem prijave mjesnoj nadležnoj policijskoj stanici ili Upravi policije, najkasnije sedam dana prije održavanja mirnog okupljanja - član 10. nacrta Zakona. Stavom (5) istog člana predviđena je mogućnost podnošenja prijave najkasnije 48 sati prije početka održavanja mirnog okupljanja, iz naročito opravdanih razloga, koji moraju biti obrazloženi.

Članom 11. stav (1) nacrta Zakona detaljno se propisuje sadržaj prijave mirnog okupljanja, a stavom (2) i (3) navedenog člana propisana je dodatna obaveza orgaizatora kod prijave mirnog okupljanja u pokretu, te ako mirno okupljanje zahvata i površinu javnog puta.

Odredbama člana 12. nacrta Zakona propisani su izuzetci od obaveze prijavljivanja mirnog okupljanja, kada se radi o satancima seminarima tribinama, okruglim stolovima ili okupljanju registrovanih političkih stranaka, sindikalnih i drugih organizacija ili udruženja, vjerskim obredima i drugih kulrutnih događaja.

Odredbama člana 14. nacrta Zakona, radi javnog interesa, propisani su izuzetci od mirnog okupljanja. Izuzetci su utvrđeni u interesu zdravlja ljudi, a posebno bolesnika i djece, uzrasta za vrtiće i osnovne škole, zaštite parkova prirode, spomenika kultue, javnih puteva i drugih mjesta, ako bi se, s obzirom na vrijeme, broj učesnika ili karakter mirnog okupljanja, moglo ozbiljno poremetiti kretanje, sigurnost, red i mir većeg broja građana.

Odredbama člana 13 i 15. nacrta Zakona utvrđuje se prostor na kojem se može održati mirno okupljanje čiji je organizator poznat ili nepoznat, a članom 16. propisana je mogućnost utvrđivanja dodatnih mjera osiguranja i način postupanja u takvoj situaciji.

U članu 17. nacrta Zakona propisani su uslovi koji obavezuje policijsku stanicu da zabrani održavanje mirnog okupljanja i na taj način ispoštovan je osnovni zahtjev da se spriječi svaki vid ugrožavanja sigurnosti, kao i kršenje zajamčenih sloboda i prava čovjeka. Ovom odredbom, u okviru demokratskih standarda, obezbijeđena su neophodna ograničenja, koja su s jedne strane u funkciji poštovanja prava građana na slobodu mirnog okupljanja i s druge strane poštovanja prava drugih, da tim okupljanjem ne bude ugrožena njihova sigurnost i sigurnost njihove imovine, zdravlje i zajamčene slobode i prava.

Članom 18 i 19. nacrta Zakona, utvrđen je organ koji donosi rješenje o zabrani održavanja mirnog okupljanja i način donošenja rješenja, dok je članom 19. nacrta Zakona propisan žalbeni postupak i postupanje nakon odlučivanja po žalbi.

Dužnosti organizatora mirnog okupljanja, usmjerene su s ciljem obezbjeđivanja reda i mira tokom trajanja mirnog okupljanja -član 20. stav (1).
S tim u vezi, propisuje se obaveza organizatora da obezbijedi dovoljan broj redara - član 20. stav (2)i preduzme odgovarajuće mjere medicinske zaštite i zaštite od požara - član 20. stav (4).
Obavljanje redarskih poslova organizarot može povjeriti Agenciji za zaštitu ljudi i imovine - član 20. stav (3).

Odredbama člana 21. nacrta Zakona, propisana je obaveza organizatora da omogući nesmetan prolazak vozila policije, hitne pomoći, vatrogasnih vozila i vozila nadležnog tužilaštva i sudova.

U cilju obezbjeđivanja što povoljnijeg sigurnosnog ambijenta za održavanje mirnog okupljanja, odredbama člana 22. nacrta Zakona, učesnicima mirnog okupljanja, kao i licima koja se kreću prema mjestu mirnog okupljanja zabranjeno je nošenje oružja i predmeta pogodnih za nanošenje tjelesnih povreda, alkoholnog pića, nošenje odjeće, oznaka ili drugih obilježja, kojima se poziva ili podstiče na rat ili upotrebu nasilja, na nacionlanu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik netrpeljivosti.

Odredbama članova 23, 24 i 25. nacrta Zakona, propisuju se prava i dužnosti voditelja i redara mirnog okupljanja.

Ukoliko procijene da nisu ispunjeni neki od uslova koji su propisani članom 26. nacrta Zakona, policijski službenici su ovlašteni da prekinu i zabrane mirno okupljanje.
Naredbu o prekidu mirnog okupljanja - član 27. nacrta Zakona, saopštavaju voditelju mirnog okupljanja, koji je dužan o toj naredbi obavijestiti učesnike mirnog okupljanja i od istih zahtijevati da se mirno raziđu.
Nadalje, istim članom, propisana je i obaveza policijskih službenika na preduzimanje potrebnih i nužnih mjera za razilaženje učesnika mirnog okupljanja, nepostupanjem voditelja mirnog okupljanja, odnosno učesnika u skladu sa naredbom o prekidu i zabrani mornog okupljanja.

Odredbama člana 28. nacrta Zakona, propisana je mogućnost organizatora mirog okupljanja, sportskih, kulturnih ili zabavnih priredbi, koje se organizuju radi ostvarivanja prihoda, ako su mu naložene dodatne mjere osiguranja, da angažuje policiju za realizaciju tih mjera uz naknadu troškova, u skladu sa Pravilnikom Ministarstva.

JAVNE PRIREDBE - Čl. 29-34

Javne priredbe, kao jedan od organizacionih oblika javnog okupljanja, mogu se organizovati na otvorenom ili zatvorenom prostoru, namijenjenom ili prikladnom za njihovo održavanje - član 29. nacrta Zakona.

Odredbama člana 30. nacrta Zakona, propisano je da javne priredbe mogu organizovati pravna i fizička lica, a ako javnu priredbu organizuje grupa građana ili više pravnih lica, obavezni su odrediti zajendičkog zastupnika.

Odredbama člana 31. nacrta Zakona, utvrđuje se sadržaj prijave i obaveza organizatora da javnu pripredbu prijavi najkasnije sedam dana prije početka njenoh održavanja, definiše se mjesto održavanja javne priredbe, te uslovi, ako se javna priredba održava na površini javnog puta.

Članom 32. nacrta Zakona, propisana je obaveza organizatora sportske priredbe da preduzme sve potrebne mjere da se ne nudi, ne prodaje i ne toči alkoholno piće, a odredbama člana 33. nacrta Zakona propisani su razlozi zbog kojih se može zabranitit održavanje javne pripredbe.

Članom 34. nacrta Zakona, propisana je primjena odredbi od člana 16 do člana 28. ovog Zakona i na javne priredbe.

DRUGI OBLICI OKUPLJANJA - Čl. 35-37

Odredbama člana 35 i 36. nacrta Zakona, normirai su drugi oblici okupljanja, koji se u principu ne prijavljuju policijskoj stanici, osim ako karakter i očekivan broj učesnika okupljanja nalaže preduzimanje dodatnih mjera osiguranja, u tom slučaju prijava se podnosi policijskoj stanici, najkasnije pet dana prije početka njegovog održavanja.

Članom 37. nacrta Zakona, propisana je primjena odredbi člana 16 do 28. ovog Zakona na druge oblike javnog okupljanja.

KAZNENE ODREDBE - Čl. 38-41

Kaznenim odredbama propisane su novčane kazne za prekršaj organizatora, voditelja, redara i učesnika javnog okupljanja.

POTREBNA FINANSIJSKA SREDSTVA

Za provođenje ovog Zakona nije potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva u Budžetu Tuzlanskog kantona.

PROGRAM
JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA
O JAVNOM OKUPLJANJU

I

Javnu raspravu o nacrtu Zakona o javnom okupljanju, provesti u dvije faze, koje će trajati 60 dana od dana utvrđivanja nacrta Zakona.

II

Prvu fazu javne rasprave o nacrtu Zakona o javnom okupljanju, provešće;

 Ministarstva Tuzlanskog kantona
 Općinska vijeća i općinski načelnici na području Tuzlanskog kantona,
 Centar civilnih inicijativa,
 Biro za ljudska prava,
 Agencija "Colosseum" Tuzla,
 Nevladina organizacija Udruženje "Vesta",
 Omladinski pokret "Revolt",
 Udruženje građana "Front",
 JU Dom mladih Tuzla,
 sportska društva na području Kantona i
 drugi zainteresovani subjekti (putem stranice MUP TK-a: wwwmuptk.ba)

Navedenim subjektima dostaviti tekst nacrta Zakona, da na isti daju svoje sugestije i prijedloge i dostave Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, najkasnije 40 dana od dana utvrđivanja nacrta Zakona.

III

Nakon sprovedene javne rasprave, MUP TK organizovat će Okrugli sto, na temu: "Nacrt Zakona o javnom okupljanju", najkasnije 50 dana od dana utvrđivanja nacrta Zakona.
U radu Okruglog stola učestvovat će predstavnici Ministarstva, predstavnici navedenih organa i organizacija iz tačke II ovog Programa.

IV

Ministarstvo unutrašnjih poslova, nakon sumiranja rezultata javne rasprave, pripremit će prijedlog Zakona o javnom okupljanju, i uputiti Skupštini i Vladi Kantona, u dalju proceduru.

Tuzla,
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH
POSLOVA TUZLANSKOG KANTONA