TUZLA - TUZLARIJE NET
       
Utorak 19.3.2024       
Tuzlarije
Tuzlarije
Tuzlarije
Tuzlarije
    
Tuzlarije
  
   
  TZ VIJESTI - VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI 24 SATA - TUZLARIJE - BILTEN GRADA - BILTEN KANTONA - OBRAZOVANJE - FORUM
 








19.03.2024 - 11h
INDEKS KVALITETA ZRAKA
29
DOBAR
Kvalitet zraka je zadovoljavajući

ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org






ON LINE KORISNICI - 85

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije



PREKRAJANJE POVIJESTI:

Kleinovo “spašavanje” Hagade

U opći trend prekrajanja i primitivnog tumačenja novije povijesti Bosne i Hercegovine uključio se (još jednom) šef Misije UN-a u BiH Jacques Paul Klein tvrdnjom da je on tokom svojeg boravka u BiH “spasio sarajevsku Hagadu”; naša novinarka podsjeća na višestoljetnu povijest čuvanja i spašavanja sarajevske Hagade u kojem su uvijek i samo sudjelovali građani BiH svih konfesija i nacija

Kada je Klein stigao u BiH, Hagada je, srećom, već bila spašena!

Šta je rekao ambasador Klein na svečanosti u Narodnom muzeju u Sarajevu O Zašto je Alija Izetbegović samoinicijativno naredio da se sarajevska Hagada tokom rata izloži za građane O Vrijednost sarajevske Hagade je neprocjenjiva O Primjerak koji je izložen prošle nedjelje u sef-sobi Narodnog muzeja nije original već reprint 

Piše: Nidžara Ahmetašević

“Kada me neko upita za deset godina šta je jedna od najvažnijih stvari koje sam učinio u Sarajevu za vrijeme mandata, spomenut ću ono što sam uradio uz pomoć mnogih ljudi dobre volje; mi smo spasili sarajevsku Hagadu, ovo religijsko, umjetničko, kulturno i historijsko blago, za sljedeće generacije u Bosni i Hercegovini. Pokazali smo da je kroz stoljeća Hagada postojala zajedno sa radostima i tugama ove zajednice i da je bila integrisani dio bogatog multikulturnog naslijeđa ove zemlje, da je preživljavanje BiH sa njenim dragocjenim naslijeđem kulturne u religijske harmonije moguće. I svi mi, stanovništvo i međunarodna zajednica, moramo učiniti sve što možemo da očuvamo i promoviramo neophodni osjećaj zajedničkog posjedovanja i ponosa zbog onog što je BiH bila i može biti ponovo”. Ovo su riječi Jacquesa Paula Kleina, specijalnog predstavnika generalnog sekretara i koordinator UN operacija u BiH prilikom otvaranja sef-sobe u kojoj je izložena sarajevska Hagada u Narodnom muzeju u Sarajevu. 2. decembra 2002. 
Ovo bi se moglo smatrati posljednjim spašavanjem Hagade. Ali…

KAKO JE SPAŠAVANA HAGADA

Jedna od najvažnijih jevrejskih publikacija u Evropi, po starosti odmah nakon barcelonske, jeste sarajevska Hagada sel Pesah. Hagade su zapravo, svojevrstni priručnici za veliku židovsku svečanost - obrednu Seder večeru uoči Pesaha. Sarajevska Hagada sadrži iluminacije u bakru i zlatu, na njenim koricama od teleće kože i unutrašnjim listovima su mrlje od vina i dječije švrljotine. Hagada je ukrašena minijaturnim slikama u boji koje do sada nigde više nisu pronađene, pa prema ocjeni međunarodnih stručnjaka predstavlja jedinstveni primjerak u svijetu. U Sarajevo je Hagada došla iz Španije nakon što je tadašnji kralj Ferdinand protjerao Jevreje 1492. godine. U Bosnu ju je donio rabin čija je porodica Hagadu čuvala nekoliko vijekova. Jedan od potomaka tog rabina, Joseph Kohen, prodao ju je Zemaljskom muzeju. Na posljednjoj stranici knjige stoji rečenica: "Kupljena za 150 forinti od Jozefa Koena, trgovca iz Sarajeva, 1894. godine". Prema zabilješkama, tadašnja uprava Muzeja nosi Hagadu u Budimpeštu gdje saznaju njenu vrijednost. Ponuđeno im je 50.000 forinti, no oni je nisu htjeli prodati. Iste godine Hagadu proučavaju na Bečkom univerzitetu profesori David Muller i Julius Schlosser, uspoređujući je sa sličnim knjigama koje se kao jedinstveni primjerci čuvaju u Londonu, Nurnbergu, Parizu. Pokazalo se da sarajevska Hagada po vrijednosti nadmašuje sve do tada poznate primjerke.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, pri ulasku u Sarajevo nacisti su na popisu vrijednosti imali i Hagadu. Tadašnji kustosi Zemaljskog muzeja Derviš Korkut i Jozo Petrović Hagadu su sakrili u Korkutovu kuću izvan grada, ispod drvenog poda. Priča kaže da je, kada je SS poručnik došao u muzej da traži Hagadu, Korkut rekao da ju je već predao “nekom majoru koji je došao prije”. Tako je po drugi put spašena sarajevska Hagada. Derviš Korkut, koji je krio Hagadu sve do odlaska nacista, zbog ovog svog čina smatra se “pravednikom”, status koji Jevreji daju nejevrejima koji su im pomogli u doba holokausta. Kao znak zahvalnosti Izrael je porodicu Korkut za vrijeme posljednjeg rata u BiH evakuisao i pružio im utočište. 

Nakon Drugog svjetskog rata sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti. Prema zabilješkama, Španija je 1991. godine htjela posuditi Hagadu za jednu svoju izložbu i tada je ona procijenjena na - 700 milijuna dolara! Hagada je ipak ostala u Sarajevu. 

HAGADA U OPKOLJENOM SARAJEVU

Iako ne postoje tačni podaci što se dešavalo, javnosti je ipak poznato da je 1955. godine izvršena pljačka u Zemaljskom muzeju. To je bila jedina pljačka umjetnina na prostoru bivše Jugoslavije do tada. Iako je tadašnja vlast sakrila sve detalje o ovom događaju, upućeni kažu da je neki stranac uspio podmititi nekoga ko je radio u Muzeju i znao gdje se čuva Hagada. Uposlenik je uspio predati Hagadu strancu koji ju je i iznio. Na sreću, brzo je primjećen nestanak ove skupocjene knjige, o tome obaviještena policija pa i vojska, zatvorene su granice i knjiga je brzo pronađena i vraćena u Muzej.

Na početku posljednjeg rata sarajevska Hagada je bila u Zemaljskom muzeju iz kojeg je direktor pobjegao. Jedan od saradnika Muzeja, prof. dr Enver Imamović i tri policajca čiji je rad koordinirao Hajrudin Alispahić, u junu 1992, pod kišom metaka i granata iznijeli su Hagadu iz Muzeja. U toku rata Sarajevom se, pored brojnih glasina, pronijela i ona da je Hagada prodata, a za dobijeni novac kupljeno oružje. Posljednje godine rata tadašnja vlast odlučila je da demantuje glasine. Godine 1995. tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Alija Izetbegović, bez konsultacija sa stručnjacima, odlučio je da iznese Hagadu na praznik Pesah i ustupi je Jevrejima za vrijeme praznika. Ocjenjujući potez apsurdnim, prof. dr Enver Imamović, tada već direktor Zemaljskog muzeja, i još 30 odabranih stručnjaka, nisu se složili sa iznošenjem Hagade. Vlasti su uradile po svome, uz podršku Jakoba Fincija, i provalile u trezor gdje je čuvana Hagada. U saopštenju za javnost koje je tom prilikom napisao Imamović stoji: “U muzeju je Hagada zauzimala posebno mjesto, ali bez obzira na njenu vrijednost, značaj i starost, pokazalo se da do nje u svako doba mogu doći pojedini moćnici, i bez ičijeg znanja potrgati pečate, odnijeti je i raditi s njom šta hoće, ne vodeći računa da je riječ o sedamstoljetnom eksponatu s kojim se po muzeološkim kriterijima postupa kao s djetetom u inkubatoru".

ZLOČINAC KRAJIŠNIK I HAGADA

Neposredno nakon rata, godine 1996., tadašnje tročlano Predsjedništvo sporilo se oko Hagade. Naime, srpski član Predsjedništva, danas pritvorenik zatvora u Haagu Momčilo Krajišnik predložio je da se sarajevska Hagada seli (“rotira”, kako je kazao!?)iz Sarajeva u Banju Luku, Mostar i obrnuto. Prijedlog nije prošao i Hagada je još jednom spašena. Samo čudom, ovaj put.

Nakon rata sarajevska Hagada čuvana je u trezoru Narodne banke. Ne postoje nikakve osnove prema kojima se može čak i pretpostaviti da je Hagada u tom periodu bila ugrožena na bilo koji način. UN je pokrenuo inicijativu za njeno očuvanje, potaknutu zahtjevima jevrejske zajednice u svijetu. Njemačka vlada platila je 20.000 dolara austrijskom ekspertu koji je sa timom stručnjaka u Sarajevu radio na restauraciji Hagade. UN su poklonile 50.000 dolara za opremu sef-sobe u kojoj bi bila izložena Hagada. Uz ostale donacije, utrošeno je ukupno 120.000 dolara da bi sarajevska Hagada bila prvi put u njenoj historiji izložena u javnosti. Od drugog decembra, zvanično, Hagada je u sef-sobi, u kutiji od drveta i stakla piramidalnog oblika, a čuva je pet ljudi. Hagada je otvorena na dvije od 34 odvojene iluminacije. Put koji je u svim ovim godinama prošla sarajevska Hagada Jevreji smatraju svojevrsnim čudom. Četvrtog dana decembra ove godine, iz kabineta direktora Muzeja dnevnim glasilima poslano je saopštenje da će Muzej u toku naredne sedmice dati informaciju o mogućnosti posjete sef-sobi!? Na zidu Muzeja stoji natpis da je moguće ući i vidjeti Hagadu. U Muzeju, pak, kažu da to nije moguće, da će vjerovatno donijeti odluku o naplati za razgledanje ove dvije stranice izložene Hagade. Oni upućeniji sa velikom sigurnošću tvrde da ispod zaštitnog stakla ne stoji original sarajevske Hagade nego reprint (!!!), isti onakav kakav možete kupiti u sarajevskim knjižarama. Original je i dalje na zaštićenom i tajnom mjestu. Kome i zašto je pravljena sef-soba, nije jasno.

I na kraju, “vratimo se” još jednom na izjavu Jacquesa Paula Kleina. Izuzev njegove tvrdnje da je on, koji je u Bosnu stigao 1997. godine, spasio Hagadu, ne postoje niti usmena predanja niti pisani dokazi o njegovoj ulozi u spašavanju Hagade.

Prof. dr Enver Imamović

VRIJEDNOST HAGADE PROCIJENJENA JE NA 1,25 MILIJARDI DOLARA!

Šta se dešavalo sa sarajevskom Hagadom nakon što ste je Vi iznijeli iz Muzeja u ratu i prenijeli u Narodnu banku?

Samo nas nekoliko koji smo učestvovali u akciji spašavanja znalo je gdje je smještena Hagada. Godine 1995. svjetski mediji objavili su vijest da je bosanska vlada prodala sarajevsku Hagadu da bi kupili oružje. Kao jedinu mogućnost da uvjere svijet da je nisu prodali, vlast je vidjela fizičko pokazivanje Hagade. U to vrijeme sam bio direktor Muzeja. U mom mandatu dva puta sam dobijao prijedlog izraelske vlade da im ustupimo Hagadu da je čuvaju. Njemačka je takođe nudila svoje usluge. A ja znam da nema cijene koju oni ne bi platili za nju. Ona je sudski procijenjena na milijardu i dvjesto pedeset miliona dolara. To je opet relativna cijena, jer je prava njena vrijednost neprocjenjiva. Pesah je za naše vlasti bio idealna prilika da prikažu Hagadu. A ja sam ocijenio kao apsurd da se takva vrijednost iznosi na svjetlost, daje ljudima u ruke… Postojale su brojne opasnosti. Ma ako ništa,ne može se uzeti takva knjiga i listati! Protivio sam se i pozvao još trideset ljudi na konsultacije. Svi smo bili protiv, osim Jakoba Fincija i predstavnika vlasti. Oni nas nisu poslušali i ne pitajući Muzej neko je izdao naređenja da se Hagada iznese. Provalili su u trezor, pokidali pečate i odnijeli Hagadu. Ona je tada snimana pod reflektorima, dirana rukama… Sve to šteti. Kasnije sam tužio Vladu. Proces je trajao do prošle godine kada je napokon tužba u ime Muzeja dobijena i Muzeju je isplaćena neka minimalna odšteta.

Koliko je današnji način na koji je Hagada izložena štetan za tu knjigu?

Muzeološki to nije baš najbolje riješeno, ali je i ovo izuzetno korisno. Nije dobro urađena rasvjeta, boks nije urađen kako se inače radi u svijetu za takve eksponate. Nažalost, ona je i sada mrtvi predmet jer nema audio-vizuelnog pristupa. Po muzeološkim standardima, potrebni su slajdovi, video, audio prikaz… Nema ni prospekata. Neprimjereno je i da se uz jedan tako skupi predmet izloži obična knjiga novijeg datuma, reprint svete knjige Misale čiji je original u Istanbulu. Posebno se postavlja i pitanje na koje se mora osvrnuti, a to je pitanje da li je ispravno da se u jednoj prostoriji primarnost, centralno mjesto, da Hagadi, a ostale vjerske knjige stoje u pozadini u malim boksovima. To ima drugačije implikacije, i vjerske i političke na našim prostorima i u našoj situaciji.

Da li ste sigurni da je ispod kupole original Hagade, prema Vama dostupnim podacima?

Jesam. Znate praksa je za tako vrijedne stvari da postoji jedna osoba koja može prepoznati neki znak na eksponatu koji potvrđuje njenu orginalnost. Zapis o tom znaku stoji zapečaćen u sefu. Taj znak stoji na knjizi koja je u Muzeju, prema toj osobi. Ne vjerujem da to nije tako. Ali takve teorije o kopijama vrijednih originala uvijek postoje. Tako je i za Mona Lizu i druge predmete.


Hajrudin Alispahić, ratni inspektor RMUP-a koji je rukovodio operacijom iznošenja sarajevske Hagade iz Zemaljskog muzeja :

KRAMPAMA SMO OTVARALI SEF NEKOLIKO SATI!

Kako ste spasili sarajevsku Hagadu?

Sve vam mogu reći osim tačan datum! Na početku rata sam bio na poziciji šefa odjela za kriminalistiku tadašenjeg SUP-a Sarajevo. Negdje u prvim mjesecima rata pozvao me tadašnji sekretar SUP-a Željko Ilić. U njegovom kabinetu već su bili ratni povjerenik za kulturu Juraj Martinović i Enver Imamović. Oni su me pitali da li želim učestvovati u iznošenju Hagade. To je bilo potpuno nesređeno stanje, barikade su bile na ulicama, u kasarni je još bila JNA, Grbavica je već bila okupirana… Ilić mi nije izdao naredbu nego su me pitali da li želim to uraditi, jer naprosto tada je teško bilo izdati i naredbu. Pristao sam i bio na čelu te akcije. To mi nije bio prvi takav zadatak jer sam već učestvovao u spašavanju Orijentalnog instituta, pa poslije filmskog materijala iz Sutjeska filma i u još nekim akcijama. Nisam baš bio neko ko se razumije u umjetnost, ali sam znao da spašavam nešto što je vrijednost za ovu zemlju.

Kada smo krenuli u Muzej, sa mnom je bio i kolega Edis Bračković i još jedan policajac kojem se danas više ne sjećam imena niti sam ga ikada više vidio. U autu je bio i gospodin Imamović čija ideja je bilo sve to što ćemo izvesti. U Muzeju smo zatekli čuvara i nekog čovjeka kojeg je Imamović znao. Mi nismo znali gdje je Hagada. Stigli smo negdje ujutro, oko 10 sati. Našli smo neke sefove, i čak i iznijeli još neke vrijedne eksponate među kojima su bile kosti naših kraljeva i ne sjećam se šta je tu još bilo. U podrumu smo pronašli takozvanu austrijsku kasu, malu, jako tešku. Ali nismo imali ključ. Ipak smo je uspjeli otvoriti. Nismo znali šta je unutra, ali smo je otvarali. Otvarali smo je trnokopom, krampama. To je trajalo nekih četiri, pet sati. Na smjenu smo udarali ne bi li je otvorili. I uspjeli smo i unutra našli malu drvenu kutiju u kojoj je, to je utvrdio Imamović jer ja to ne bih znao, bila Hagada. Sve smo iznijeli na gornji nivo, zalegli zbog pucnjave, i tako ležeći pravili zapisnik o svemu što smo iznijeli iz Muzeja. Jednu veliku kutiju smo nas četvorica iznijeli i prenijeli je do CSB-a gdje je i prenoćila. Sutradan smo je odnijeli u Narodnu banku. Samo mi koji smo učestvovali u akciji smo znali gdje je svo to blago bilo smješteno.

Kako danas gledate na prve ratne dane i akciju na čijem ste čelu bili?

“Ne znam da li ja uopće želim da se sjećam, da pričam. Mene nikada niko ni ne spominje. Sada da gledam u istu situaciju, možda ne bih tako postupio? Tada mi je to nešto značilo. Nisam ni razmišljao, ali sada vidim šta se dešavalo. Vidim i šta se desilo sa ljudima koji su nešto značili u tim danima. Sve se tako bagatelisalo. Svi mi smo tada razmišljali samo o opstanku, i našem, i grada i države. Ipak, moram reći da mi negdje duboko u meni jeste drago što sam ja bio taj koji je rukovodio tom akcijom. Sada je sve to bilo i prošlo i ja to polako zaboravljam. Na neki način policija je i Žila ta kojoj je to bio zadatak. Lično zadovoljstvo mi je da sam imao čast da držim u rukama nešto što je tako mali broj ljudi i vidio. Veliko je to. Ali bilo je još puno ljudi koji su uradili značajne stvari, a da ih danas niko više ni ne spominje, a i njima se treba diviti.

Preuzeto iz SLOBODNE BOSNE


STARE TEME
 
OSTALE VIJESTI
Amerikanci napali dronove i skladišta oružja Huta u Jemenu
Studija: U svijetu je više autokracija nego demokracija
Premijer Armenije: Moramo vratiti teritorije Azerima ili nas čeka novi rat
Strani mediji pišu o Milanoviću. Bloomberg: Ovo će imati posljedice na EU
Broj pobačaja u SAD-u najveći u posljednjih deset godina
VIDEO Ovo je Vampir, moćno oružje kojim Ukrajinci napadaju Belgorod
Otkrivena nova korist cjepiva protiv korone, štite od ozbiljnog problema
Teške borbe za grad na jugu Ukrajine. U ključnom trenutku stiže misteriozna brigada
Iz venecijanskih kanala izvučeno više od tone otpada. "Ovo je rekordna količina"
Ovo su razlozi zbog kojih bi TikTok mogao biti opasnost za Zapad
Muškarac na Havajima ubio ljubavnika, zatim njegovo tijelo zabetonirao u kadi
Novi ukrajinski zapovjednik: Dronovi su ključni za stjecanje prednosti nad Rusijom
Sveučilište u Cambridgeu neće primati donacije tvrtki koje proizvode fosilna goriva
Gradonačelnik New Yorka optužen za seksualno zlostavljanje
Ovo su gradovi s najzagađenijim zrakom na svijetu. Evo gdje je Hrvatska
Blinken ide na Bliski istok
Financial Times: EU će uvesti carine na uvoz ruskog žita
Europski problem s vojskom postaje sve ozbiljniji. NATO treba vojnike, a oni odlaze
Tehnološki sektor potaknuo rast Wall Streeta
Sjeverna Koreja testirala "super velike" raketne bacače






Google






Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
Amerikanci napali dronove i skladišta oružja Huta u Jemenu
Studija: U svijetu je više autokracija nego demokracija
Premijer Armenije: Moramo vratiti teritorije Azerima ili nas čeka novi rat
Strani mediji pišu o Milanoviću. Bloomberg: Ovo će imati posljedice na EU
Broj pobačaja u SAD-u najveći u posljednjih deset godina
VIDEO Ovo je Vampir, moćno oružje kojim Ukrajinci napadaju Belgorod
Otkrivena nova korist cjepiva protiv korone, štite od ozbiljnog problema
Teške borbe za grad na jugu Ukrajine. U ključnom trenutku stiže misteriozna brigada
Iz venecijanskih kanala izvučeno više od tone otpada. "Ovo je rekordna količina"
Ovo su razlozi zbog kojih bi TikTok mogao biti opasnost za Zapad
Muškarac na Havajima ubio ljubavnika, zatim njegovo tijelo zabetonirao u kadi
Novi ukrajinski zapovjednik: Dronovi su ključni za stjecanje prednosti nad Rusijom
Sveučilište u Cambridgeu neće primati donacije tvrtki koje proizvode fosilna goriva
Gradonačelnik New Yorka optužen za seksualno zlostavljanje
Ovo su gradovi s najzagađenijim zrakom na svijetu. Evo gdje je Hrvatska
Blinken ide na Bliski istok
Financial Times: EU će uvesti carine na uvoz ruskog žita
Europski problem s vojskom postaje sve ozbiljniji. NATO treba vojnike, a oni odlaze
Tehnološki sektor potaknuo rast Wall Streeta
Sjeverna Koreja testirala "super velike" raketne bacače


SVASTARIJE


Osmrtnicama ba

Ovo su razlozi zbog kojih bi TikTok mogao biti opasnost za Zapad

Europski problem s vojskom postaje sve ozbiljniji

NATO u Rumunjskoj gradi najveću vojnu bazu u Europi

Čudovišta, vampiri i asteroidi... Teorije zavjere stvorene AI-jem preplavile TikTok

Najviši EU diplomat: Izrael izaziva glad u Gazi

Na Kubi nestašica hrane i struje, izbili prosvjedi. Cijena goriva porasla za 400%

Izraelska vojska napala bolnicu u Gazi

Biden: Dva su kandidata za predsjednika, ali jedan je prestar i mentalno nesposoban

Putin nakon ˝pobjede˝: Pristao sam osloboditi Navalnog. Tužno je kad netko umre

Putin ostaje vladar Rusije, što to znači za svijet? ˝Zapad se mora pripremiti˝





prodaja stanova pik smrtovnice/a> blumen horoskop kalkulator online knjige pdf cvijece vicevi