Nauka tvrdi da je znanju potreban razum, jer znanje bez razuma je štetno, i èije znanje bude veæe od njegova razuma, ono je njegova nesreæa.
Znanja i spoznaje koje èovjeku omoguæuju da spozna svoje ishodište i krajnje odredište i otkrivaju mu puteve da dokuèi mudrost njegova postojanja spadaju u krug najvažnijih spoznaja koje su nužne za njegov život. Neznanje o znanjima i spoznajama izlaže ljudsko društvo najtežim nedaæama i iskušenjima….
Muhamed a.s. je rekao:“Sve ima svoj oslonac.Vjerniku je oslonac njegov razum.
Mudrost je sposobnost zrela rasuðivanja, vješto smišljen postupak, dobro zakljuèivanje. »Mudrost je vrlina otvorenosti za izravne spoznaje istinske prirode stvarnosti i svjesnost sveukupnog jedinstva.«
Kao prvo, trebamo znati što je zapravo mudrost kako bismo znali kako je steæi. Poznaješ li osobno kojeg mudraca? Kako to da ih je tako malo? Zato što struènjaci kao što su lingvisti i ostali ne znaju što je ustvari mudrost i kako se ona stjeèe, i zato što se ta vrlina kao i sve druge ne osnažuje kroz formalno i neformalno obrazovanje u kojima je naglasak na poznavanju èinjenica…
Danas je više knjiga nego ljudi. Piše se, prati i zapisuje sve što se izgovori. Pored knjiga i rasprostranjenosti nauke mudrost nije nešto što je rašireno poput mnoštva robe i kapitala a ni mudraca nema na svakog æošku.
Muhammed, sallallahu alejhi we sellem, je rekao: »Mudar je onaj koji svoju dušu kori i radi za ono što dolazi poslije smrti, a nemoæan je onaj koji slijedi strasti svoje duše i od Allaha traži ispunjenje želja.«
POJAM RAZUMA