Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
VV Cephei A Nivo: Guest IP: Maskiran
|
Re: Alija Izetbegoviæ
El Fatiha
Dobar èovjek. Uprkos nekim, po mom mišljenju pogrešnim odlukama (mada se previše ne bavim tim jer je najlakše bit general poslije bitke), smatram da je bio insan, u pravom smislu rijeèi.
|
19-10-2013 at 13:17 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
neveli Nivo: Forumski vuk Baška ilum, baška pamet. Registriran(a): 08-04-2006 Odgovori: 605 IP: Maskiran
|
Re: Alija Izetbegoviæ
NISMO DORASLI MISLI, VIZIJI I MUDROSTI ALIJE IZETBEGOVIÆA
Sjeæajuæi se rahmetli predsjednika Alije Izetbegoviæa ne mogu se oteti žalu zbog èinjenice da mi, njegovi, nasljednici nismo dorasli njegovoj misli, njegovoj misiji, njegovoj ostavštini, njegovoj viziji, njegovoj mudrosti i hrabrosti za naš puni državni, nacionalni, kulturni i moralni preporod – kazao je u izjavi za Fenu, predsjednik Svjetskog bošnjaèkog kongresa reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Ceriæ.
Govoreæi o liènosti i djelu rahmetli Alije Izetbegoviæa, istakao je da je Alija Izetbegoviæ po svom intelektualnom i duhovno- islamskom svjetonazoru bio najslièniji velikom pakistanskom filozofu-pjesniku Sir Muhamedu Iqbalu (1877. -1938.), dok je po svojim politièkim i državnièkim pogledima bio najbliži njemaèkom kancelaru Konradu Adenauru (1876.-1967.).
Ceriæ pojašnjava da je, poput Sir Muhameda Iqbala i predsjednik Alija Izetbegoviæ vjerovao u potrebu obnove religijske misli u islamu na naèin da je islam moguæe živjeti ne samo kao religjski veæ i kao pravni i politièki koncept.
“Obojica su prezirali politièare u muslimanskim društvima kojima su moæ i vlast bili cilj, a ne sredstvo za postizanje opæeg dobra za muslimanske mase, koje su strpljivo trpjele i èekale rješenje za njihove nagomilane probleme u modernom svijetu”, rekao je Ceriæ.
Dodaje da za razliku od Sir Muhameda Iqbala predsjednik Alija Izetbegoviæ je bio istodobno muslimanski svjetski mislilac i bošnjaèki ili bosanski nacionalni voða i državnik.
“Sir Muhamed Iqbal je uz sebe imao državnika Muhameda Ali Jinnaha, koji je shvatio, prihvatio i umnogome proveo njegovu viziju islama i muslimana u modernom dobu, a da predsjednik Alija Izetbegoviæ to nije imao i zato nema ono što njegova misaona ostavština zaslužuje, a to je da se institucionalno izuèava i prenosi s generacije na generaciju”, istièe Ceriæ.
Umjesto kod kuæe, misao rahmetli Alije Izetbegoviæa se, nasreæu, izuèava i prenosi u muslimanskom svijetu gotovo na isti naèin kao i misao Sir Muhameda Iqbala.
Ceriæ istièe da, ako ni za što drugo, svi Bošnjaci svijeta su dužni rahmetli predsjedniku Aliji Izetbegoviæu što im je podigao ugled i uveæao èast u svijetu svojom intelektualnom snagom i duhovno-islamskom bistrinom.
“Predsjednik Alija Izetbegoviæ bio je po svojim politièkim pogledima najbliži njemaèkom kancelaru Konradu Adenaueru zato što su obojica bili antikomunisti i zato što su vjerovali da je moguæe politiku oplemeniti vjerom i moralom”, kaže Ceriæ.
Kao prvi postratni zapadnonjemaèki kancelar (1949.-1963.) Konrad Adenauer je bio suoèen s ruševinama Drugog svjetskog rata i tražio je naèin kako da Njemaèku izvede iz stanja oèaja u stanje nade i napreka.
Na isti naèin, kao prvi postkomunistièki predsjednik Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegoviæ (1992. -2000.) je bio suoèen prvo s mentalnim slomom cijele jedne generacije a onda i s agresijom na njegov narod i zemlju sa strašnom posljedicom genocida.
Praveæi komparaciju izmeðu Konrada Adenaura u postratnom oporavku Nijemaca i Njemaèke koji se možda ne može mjeriti s uspjehom predsjednika Alije Izetbegoviæa u postgenocidnom oporavku Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, “ali se može kazati da uspjeh predsjednika Alije Izetbegoviæa nije ništa manji od uspjeha kancelara Konrada Adenauera ako se uzmu u obzir okolnosti i dostupnost sredstvima koja su bila na raspolaganju jednom u odnosu na drugoga”.
“Spoznaja da nismo na razini poštovanja prema životu i djelu rahmetli Alije Izetbegoviæa je prvi znak da smo svjesni svoje odgovornosti pa time i moguænosti da njegova moralna i politièka misao zaživi i kod nas kao što živi u svijetu, koji je u tome prepoznao svijetlu taèku”, kazao je u izjavi za Fenu predsjednik Svjetskog bošnjaèkog kongresa reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Ceriæ, u povodu desetogodišnjice smrti Alije Izetbegoviæa.
http://www.sbk.eu.com/izdvojeno/nismo-dorasli-misli-viziji-i-mudrosti-alije-izetbegovica/
|
19-10-2013 at 19:01 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
neveli Nivo: Forumski vuk Baška ilum, baška pamet. Registriran(a): 08-04-2006 Odgovori: 605 IP: Maskiran
|
Re: Alija Izetbegoviæ
Akademija povodom desete godišnjice smrti Alije Izetbegoviæa
Cjelodnevni program obilježavanja desete godišnjice od smrti prvog predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegoviæa nastavljen je veèeras Akademijom u Narodnom pozorištu u Sarajevu, javlja Anadolu Agency.
Akademiji su pisustvovali èlanovi porodice Izetbegoviæ, istaknute liènosti iz javnog, politièkog i društvenog života BiH ali i prijateljskih zemalja.
Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ .
takoðer je prisustvovao Akademiji, a u izjavi za medije kazao je da je u Sarajevo došao povodom desetogodišnjice od smrti prvog predsjednika BiH Alije Izetbegoviæa
"Spadam u one ljude koji su imali tu privilegiju da im je Alija Izetbegoviæ bio prijatelj. Smatrao sam ga prijateljem, a i on je mene smatrao prijateljem. Mislim da spada u one ljude koji su se borili za BiH. Ona sada nije onakva kakvu ju je zamišljao Alija Izetbegoviæ”, pojasnio je Mesiæ..
Prema njegovim rijeèima, vrijeme, ipak, radi za njegovu ideju.
“Ja oèekujem da æe snage koje razaraju BiH biti potisnute, a da æe, ipak, pobijediti cjelovita i jedinstvena BiH”, poruèio je Mesiæ.
Govoreæi o rahmetli predsjedniku, Mesiæ je kazao da se Alija Izetbegoviæ borio u nemoguæim uvjetima, te da je bio veliki vjernik, kao i da je imao dosta protivnika.
“Bio je politièar, na kraju bio je i državnik. Mislim da je njegovo zalaganje, ipak, uspjelo u Dejtonu, kada je izborio da ostane okvir BiH, a to znaèi da, u ovom okviru, treba sada izboriti i sadržaj BiH”, pojasnio je Mesiæ i dodao da je “Alija Izetbegoviæ bio zaljubljenik u BiH”.
Bakir Izetbegoviæ, èlan Predsjedništva BiH i sin rahmetli Alije Izetbegoviæa kazao je da je rahmetli predsjednik bio èovjek koji je bio prisiljen na rat.
“Mislim da, kada se veæ našao u toj situaciji da vodi jedan neravnopravan rat, da se dosta dobro snašao. On bi, uvjeren sam, bio èovjek koji bi volio da ga pamte kao èovjeka mira”, kazao je Izetbegoviæ.
Francuski filozof Bernard Henri Levi u svom obraæanju je kazao da ga je prije deset godina francuski predsjednik Žak Širak zamolio da predvodi francusku delegaciju na dženazi rahmetli predsjednika Alije Izetbegoviæa, a nakon deset godina sin rahmetli predsjednika Bakir Izetbegoviæ ga je zamolio da se obrati prisutnima na godišnjicu njegove smrti.
“Ogromna je èast i radost ali i zadovoljstvo obratiti vam se veèeras. Radost mi predstavlja iz više razloga. Mislim da današnji svijet, ovakav kakav jeste danas, ne daje dovoljno zasluga koje Alija Izetbegoviæ zaslužuje”, pojasnio je Levy i dodao da “nije siguran da u pamæenju svijeta on ima svoju stvarnu velièinu”.
On je dodao da je imao privilegiju poznavati ga i biti u njegovoj blizini u najmraènijim momentima njegovog života.
“Nije bilo tako lako biti veliki šef ili predvodnik rata. Posebno kada ste èovjek od knjige, kao što je on bio, èovjek prava, od vjere i èovjek koji je tako veliki dio svog života proveo u zatvoru. Uprkos tome, on je bio veliki voða rata. Mrzio je rat, uèinio je sve što je mogao da sprijeèi da doðe do rata, meðutim, kada je došlo do njega, on je to uradio dobro i pobijedio je”, kazao je Levy.
On je kazao da se sjeæa Sarajeva kada su ga branili jednostavni, obièni graðani.
“Mladiæi koji do tada nikada nisu uzeli oružje u ruke. Sa svim tim mladiæima, Alija je napravio armiju od svih razlièitih ljudi koji ranije nisu bili u ratu”, kazao je on.
Levy se prisjetio i jednoga jutra u martu1993. godine u Sarajevu, dana kada je u ovom gradu bio “pakao na Zemlji”.
“Toga jutra stanovništvo Sarajeva je bilo blizu oèaja. Tada je Alija donio odluku da ode u jednu malu šetnju svojim gradom. Bila je to lekcija hrabrosti. Bilo je tako olakšanje za graðane Sarajeva da vide svoga predsjednika, u svom legendarnom mantilu, sa beretkom, kako šeta ulicama Sarajeva kao obièan graðanin”, prisjetio se Levy.
“Samo veliki voða može napraviti jedan tako jednostavan, a istovremeno èin hrabrosti”, dodao je Levy.
Profesor Hilmo Neimarlija je govorio o djelima i radu rahmetli predsjednika.
“Alija Izetbegoviæ je roðen sedam godina nakon Prvog svjetskog rata. Djeèaštvo i ranu mladost poživio je u vremenu u kojem svijet nije više imao nekadašnje nadvremenske visine i ponore u kojem su se postavljale jedne naspram drugih stare moæi religije i nove moæi nauke”, kazao je Neimarlija.
Prema njegovim rijeèima, u tom vremenu sutona i druge noæi svijeta pripadaju prva traganja Alije Izetbegoviæa.
“Traganja su imala elementarni oblik unutarnje rasprave vjernika koji teži sigurnosti u vjeri i racionaliste koji nije spreman da se odrekne suda razuma”, pojasnio je Neimarlija.
Na Akademiji je uprilièen i bogat kulturno-zabavni program. Akademiji je prethodila izložba umjetnièkih radova nastalih na Prvoj meðunarodnoj likovnoj koloniji “Moj bijeg u slobodu”, koja je održana u Poèitelju od 8. do 14. oktobra i bila je posveæena prvom predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviæu.
Radiosarajevo.ba
http://radiosarajevo.ba/novost/128952/foto-akademija-povodom-desete-godisnjice-smrti-alije-izetbegovica
|
20-10-2013 at 02:00 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
ZmaJ-BiH Nivo: Novi forumaš Registriran(a): 23-10-2013 Lokacija: Tz Odgovori: 17 IP: Maskiran
|
Re: Alija Izetbegoviæ
Neki kazu da je Alija bio nesposoban lider.
Alija je bio predsjednik golorukog naroda, predsjednik drzave napadnute sa dvije strane (Srbije i Hrvatske), drzave izdane iznutra od srba, hrvata i Abdicevaca, drzave sa embargom na oruzje i ostavljene od svijeta, drzave koja je trebala da nestane u dva-tri dana i umjesto nje bude stvorena Velika Srbija.
Sa Alijom na celu, unatoc svim teskocama i logici po kojoj je BiH trebala da nestane, Bosna je odbranjena i danas postoji u svojim prijeratnim granicama. Velika Srbija ne postoji.
Pri tome treba naglasiti da tokom borbe Alija nikada nije naredio osvetu niti cinjenje bilo kakvih zlocina, a mogao je, kao revolt zbog onoga sto je radjeno bosnjackom narodu.
Ove cinjenice su zlata vrijedne i cvrste kao armirani beton!
Koji drugi lider u historiji se nasao u slicnoj nemogucoj situaciji i iz nje ozasao kao vojni i moralni pobjednik?
A redovni pljuvaci, forumske junacine, i generali nakon bitke, neka nastave da pokusavaju glavom razbiti armirani beton kojeg sam ranije spomenuo.
|
23-10-2013 at 16:23 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|