Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima
|
Didde Nivo: Novi forumaš Registriran(a): 19-09-2008 Odgovori: 14 IP: Maskiran
|
Nova 1431. hidžretska godina
"On je Sunce izvorom svjetlosti uèinio, a Mjesec sjajnim i položaje mu odredio da biste znali broj godina i raèunanje. - Allah je to mudro stvorio. - On potanko izlaže dokaze ljudima koji razumiju." (Junus, 5.)
Lunarno raèunanje vremena je odredio Allah dž.š. Takav naèin raèunanja vremena je primjenjivan od samog poèetka dunjaluka. Po ovome raèunanju jedna godina je ciklus-vrijeme u kojem Mjesec obidje oko Zemlje dvanaest puta. Lunarna ili hidžretska godina broji 355 dana. Hidžretski mjesec poèinje vidljivom pojavom mladjaka a završava se novom pojavom mladjaka. Hidžretski mjesec ima 29 ili 30 dana. Po hidžretskom kalendaru novi kalendarski dan poèinje sa zalaskom sunca, dakle u akšam. Zato je moguæe da u dva razlièita mjesta koja se nalaze na dva razlièita meridijana dodje do razlike od jedan dan u poèinjanju ili završavanju jednog hidžretskog mjeseca. Moguæe je da ta razlika bude i dva dana ako je jedno od tih mjesta na krajnjem zapadu a drugo na krajnjem istoku.
Novi hidžretski mjesec poèinje poslije akšama u kojem se opazio mlaðak pa kako sunce ni u jednom mjestu ne zalazi u isto vrijeme mlaðak æe se u jednom mjestu vidjeti nekoliko minuta prije akšama a u onom drugom mjestu nekoliko minuta poslije akšama pa æe zbog toga nastati razlika od jedan dan. Hidžretski kalendar je najmanje osam puta precizniji od solarnog, Gregorijanskog ili evropskog kalendara.
Prema solarnom, odnosno Gregorijanskom ili, kako ga još zovemo, evropskom kalendaru, godina dana je vrijeme obilaska Zemlje oko sunca i traje 365 dana. Za èetiri godine evropski kalendar pogriješi za jedan dan pa svake èetvrte godine imamo prestupnu godinu sa 366 dana. Hidžretski kalendar tek za 38 godina pogriješi za jedan dan.
Svaki narod koji ima svoju zdravu i moralnu prošlost ima svoje istinske blagdane. Naèinom i motivima proslavljanja tih blagdana taj narod oslikava svoje biæe.
Ovdje se termin “praznik” namjerno zamjenjuje “blagdanom”. “Praznik” podrazumijeva praznoæu, “prazan slobodan dan”, koji u sebi nema nikakva sadržaja, dok rijeè “blagdan” odgovara arapskom izrazu “Id”. Kad nešto èestitaju jedan drugome muslimani žele da se veselje i bereket toga (blagdana) nebrojeno puta ponovi, a gornja rijeè u svome znaèenju sadrži sve te želje.
Èovjek je oduvijek težio oživjeti svijetle staze i zgode iz svoje prošlosti. To oživljavanje je praæeno veseljem koje je rezultat želje da se svijetli trenuci prošlosti što sveèanije obilježe. Narodi sa vlastitom prošlošæu imaju i vlastite blagdane u kojima se prisjeæaju blistavih trenutaka svoje povijesti.
U stvari, blagdanom se ne oživljavaju samo dogaðaji za sebe, nego se osvijetljavaju svijetla i neprolazna naèela i principi koji su ih pratili, koji su osmislili život buduæim pokoljenjima i kao takvi ostali prisutni u sjeæanjima slavljenika.
Šta islam traži u blagdanima i u naèinu njihova obilježavanja i na šta,u vezi s njima, podstièe i zadužuje muslimane?
Zajednicu muslimana veže i prožima vjera u Jednog Jedinog Allaha, “najèvršæa veza”, povezuje ih univerzalna istinski najveæa, neprolazna i neizmijenjena maksima, osnovna Kur’anska deklaracija: LA ILAHE ILLALLAH! - Nema drugog božanstva osim Allaha, iz koje proizilazi istovijetan i jedistven put i razvitak i istovijetan i jedinstven cilj i utok. Samo su po tome mumini ( a o njima je ovdje rijeè) - braæa. I kao što su dušom i mišlju povezani dok uspravno i èvrsto zbijeni jedan uz drugog stoje u safovima klanjajuæi namaz, isto se tako zajednièki i bratski potvrðuju u životu.
Po svemu osobena i jedinstvena zajednica, muslimani, dakako imaju svoje mubarek dane. Ovim blagdanima oni se obogaæuju onim vrijednostima onih islamskih istina i ideala koje ti blagdani njedre. Otuda su ih njihovi blagdani stalno inspirisali, imali su ti blagdani zaista moæi da nadahnu ustrajnošæu na velièanstvenom islamskom putu.
Ko razumije Hidžru, Ramazanski i Kurban-bajram, bitku na Bedru i druge islamske blagdane, ko naime dokuèi njihove univerzalne opæeèovjeèanske, velièine vjeène i istinske poruke i ideale, on æe doseæi njihovu velièinu i njihovo znaèenje u historijskom okretanju toèka vremena.
Svaki islamski blagdan nosi u sebi naèela te ako se po njima organizira život, blagdani zadobivaju svoj puni smisao i potvrdu svoje vlastitosti.
Pogledajmo! Hidžra-poèetak izgradnje najjaèeg i najkompaktnijeg džemata kojeg u svojim analima bilježi povijest. A tu su i niz drugih znaèenja. Neki znaèajniji momenti Hidžreta su spomenuti u u nekim sliènim prilikama.
Pobjeda na Bedru! - dan vrhunskih vrednota èovjekovog života, vjere i istine, ali i spremnosti da se za njih ima žrtvovati sve, èak i život, kao što su svoje živote žrtvovali šehidi na Bedru.Svaki islamski blagdan oèituje se u dva vida:
-u prihvatanju moralnih vrednota Islama i
-u javnom pokazivanju pripadnosti i privrženosti islamskim naèelima, rijeèju i djelom.
Islamski su blagdani prilika da muslimani obnove Deklaraciju Istine, da obnove i ljepotom iskažu svoju pripadnost vjeri koja povezuje njihova srca i na kojoj je utemeljen njihov džemat, UMMA, po kome su muslimani kvalitetno razlièiti od svih drugih.
Muslimani ne bi bili razlièiti od drugih po potrebi za jelom, piæem i sl., po napretku ili nazatku, jer te komponente društvenog biæa prate svaku zajednicu. Muslimani se razlikuju od svih drugih po vjeri u Allaha, po svom jedinstvu i naèinu života.
Svako slavlje koje, i izvana gledano, ne daje sliku imana i islama je haram. A ako veæ obilježavamo islamske blagdane onda ih obilježimo onim, na èemu su oni utemeljeni, a to je tewhid, la ilahe illelah, muhammedun resulullah.Halva, ili pak baklava, pa neka ide i torta uz šerbe i sokove, i makar malo zikra, pa uz jednu video kasetu o stradanjima muslimana. Sve to dostojanstveno kakvi muslimani inaèe jesu.
U privatnom životu èesto praktikujemo mnoge novotarije, nesvjesni šta su one, èije su, kuda nas vode i šta od nas èine. To je veæ dokaz jedne duhovne praznine i nesvijesti. A islam je sa svojim zahtjevima i uputama toliko bogat da èitav život svakog muslimana, privatni i javni, ispunjava svojim sadržajem svakog trenutka.
[Edited by Didde on 15-12-2009 at 22:49 GMT]
|
15-12-2009 at 22:47 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Didde Nivo: Novi forumaš Registriran(a): 19-09-2008 Odgovori: 14 IP: Maskiran
|
Re: Nova 1431. hidžretska godina
Hutba-poruka reisu-l-uleme povodom Nove hidžretske 1431. godine
Draga braæo i sestre,
Uzvišeni Allah u Kur'anu Èasnom kaže: -Tako mi vremena! Èovjek je, doista, na gubitku, osim onih koji vjeruju u Boga i koji rade dobra djela, te onih koji govore istinu i druge potièu na istinu i onih koji su tolerantni i druge potièu na toleranciju (Kur'an, 103) Pošto se nalazimo na izmaku kako hidžretske 1430. tako i miladske 2009. godine, obraæam vam se, draga braæo i sestre, jer u Allahovoj zakletvi vidimo da je vrijeme uzvišena vrijednost oko koje treba da se okupimo i koju treba da razumijemo kao moguænost da se spasimo od gubitka kroz istinsku vjeru, kroz pošteni rad, kroz istinit govor i dosljedan moralni život.
Sa novom hidžretskom 1431. godinom muslimani ulaze u èetvrtu dekadu petnaestog stoljeæa po Hidžri, kao najznaèajnijeg dogaðaja u povijesti vjerovjesnièke misije posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda Alejhisselama.
Hidžra muslimana iz Mekke u Medinu oznaèila je novo doba u povijesti èovjeèanstva. Hidžra je promijenila svijet za sva vremena i za sve generacije, jer je pokazala da postoje ljudi koji su spremni da svoje liène interese žrtvuju u korist opæeg dobra. Oni su vrijeme blagosiljali, nisu ga proklinjali; oni su gubitak pretvarali u dobitak; oni su iz nevjere ulazili u vjeru; oni su umjesto nepoštenog prihvatili samo pošteni rad; oni su umjesto laži istinu velièali; oni su umjesto nasilja toleranciju nauèavali.
Tako treba mjeriti našu hidžru - pokret iz lošeg u bolje stanje, tako treba mjeriti naše vrijeme gubitka ili dobitka, tako treba mjeriti našu prošlu godinu kao uspješnu ili nespješnu - koliko smo se istinski vratili vjeri, koliko smo zaista pošteno radili, koliko smo doista govorili istinu i koliko smo uistinu strpljivi bili da saslušamo jedni druge radi našeg opæeg dobra.
Ako se kao narod osjeæamo da smo na gubitku, onda to znaèi da se nismo istinski vratili vjeri, onda to znaèi da ne radimo dovoljno pošteno, onda to znaèi da uvijek ne govorimo istinu, onda to znaèi da smo èesto nestrpljivi da jedni druge saslušamo, da jedni druge uvažimo, da jedni s drugima podijelimo naše zajednièke brige te da svi zajedno radimo za zajednièko dobro.
Nije teško ocijeniti da æe nam prošla godina ostati u sjeæanju kao godina propuštenih prilika, ali i godina koja nas je pouèila bolje nego ikad da se pravo na vjeru i moral, pravo na poštenje i dobrotu, pravo na istinu i pravdu, te pravo na bratsko suosjeæanje i solidarnost ne poklanjaju, veæ da se za ta prava mora boriti svaki pojedinac i svaka zajednica da bi bila cijenjena i poštovana.
Zato je važno da se u svakom vremenu prepoznaju ljudi koji nisu na gubitku zato što prihvataju da budu istinski vjernici, pošteni radnici, iskreni ljudi i uporni borci za istinu i pravdu.
Stoga, ako u jednom vremenu loši ljudi govore laž i druge potièu na laž, dobri ljudi u svakom vremenu govore istinu i druge potièu na istinu;
ako su u jednom vremenu loši ljudi netolerantni i druge potièu na nasilje i netoleranciju, dobri ljudi se u svakom vremenu trude da budu toleranti i da druge potièu na toleranciju i suživot;
ako loši ljudi u jednom vremenu pozivaju na mržnju, dobri ljudi u svakom vremenu pozivaju na ljubav;
ako u jednom vremenu loši ljudi velièaju zloèin protiv èovjeka, dobri ljudi u svakom vremenu osuðuju zloèin protiv èovjeka ma gdje bio i ma kako se zvao;
ako loši ljudi u jednom vremenu šire beznaðe, dobri ljudi u svakom vremnu šire nadu;
ako neodgovorni ljudi u jednom vremenu šire neslogu meðu braæom, odgovorni ljudi u svakom vremenu i na svakom mjestu šire slogu meðu svojom braæom;
ako se pojave ljudi koji šire laži o našoj vjeri, o našoj ulemi i o našoj zajednici, odgovorni i savjesni ljudi treba da budu otporni i da drugima preporoèuju otpornost i strpljivost na sve napade kojima je izložena naša zajednica samo zato što je uspjela pokazati da je sposobna biti autentièni predstavnik svog naroda.
Islamska zajednica je u protekloj godini bila pod snažnom kritikom, èesto sa zlim namjerama i otvorenom željom da nas se kao muslimane obezglavi i ponizi tako što æe nam se oduzeti pravo da institucionalno radimo i djelujemo u miru i sigurnosti.
Zato je od prevelike važnosti da ponovimo da je Islamska zajednica zajednièko dobro muslimana, da je jedna od najstarijih vjerskih institucija u našoj zemlji te da je sposobna da primi svaku dobronamjernu kritiku koja æe joj pomoæi da svoju misiju širenja mira i dobra meðu svim ljudima dobre volje obavi na najbolji moguæi naèin.
Stoga, Islamska zajednica ne može prihvatiti ocjene o njenom radu i djelovanju, naroèito one koje se plasiraju preko nekih javnih medijskih servisa, koje su paušalne i zlonamjerne te kojima se kod muslimana želi izazvati strah i unijeti sumnja u moralni integritet njihovih duhovnih predstavnika. Ovdje želim da podsjetim na jednu pouènu arapsku poslovicu koja kaže: „Ljudsko uho je èudno polje - posiješ sumnju, nikne laž; posiješ laž, nikne krv".
Imamska služba je èastan posao svakog imama koji je svjestan da je nasljednik Vjerovjesnikovog znanja i morala. Mekteb je èasno mjesno gdje musliman i muslimanka stjeèu prva iskustva vjere i morala s kojima oni žive cijeli život.
Treba se suprostaviti pokušaju da se ta mjesta i uloga imama u njima okaljaju bilo od koga. Imami treba da rade svoj posao savjesno i odgovorno, jer uvijek je bilo onih koji: - Kad im se kaže ne širite fesad po svijetu, oni odgovaraju „Mi svijet popravljamo"! No, oni su doista pokvareni, samo što to ne shvataju (Kur'an, 2:11-12).
U Kur'anu Èasnom (2:6) isto tako jasno nam se kaže: - Oni koji kriju sjeme istine, svejedno je da li im vi govorili istinu ili ne, oni æe nastaviti po svom, oni æe nastaviti da kriju istinu i podmeæu vam laž, oni æe nastaviti da vas provociraju.
Prema tome, draga braæo i sestre, poštovani imami, hatibi i muallimi, naše je da radimo sa istinskom vjerom u Boga, naše je da pošteno djelujemo liènim primjerom, naše je da govorimo istinu i druge pouèavamo istini, naše je da budemo strpljivi i solidarni jedni prema drugima na putu našeg opæeg dobra.
Onima koji nas napadaju recite, kao što nam se u Kur'anu Èasnom kaže: - Sluge Milostivog hodaju zemljom smireno i skrušeno, a kad ih neznalice provociraju, oni kažu: Selam - mir neka je s vama (Kur'an).
I kažite: - O Bože, oprosti im i uputi ih, oni ne znaju što rade!
Allahu Svemoguæi, osnaži nas u našoj namjeri da se ujedinimo na istini i pravdi za naš narod!
Allahu Sveznajuæi, pouèi nas da praštamo jedni drugima i da jedni drugima budemo na pomoæi!
Allahu Milostivi, obaspi nas Tvojom milošæu uvijek i na svakom mjestu! Amin!
Sretna vam Nova hidžretska 1431. i miladska 2010. godina!
|
15-12-2009 at 23:05 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 38
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Religija i filozofija : Hidžretska Nova godina |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|