Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da poštuju forumska pravila.


FORUM : Nauka : Hjuston, imamo problem´.
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
tuba
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-06-2006
Odgovori: 17436
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Hjuston, imamo problem´.

Tito prodao jugoslovenski svemirski program



Jugoslavija je imala svemirski program koji je Josip Broz Tito prodao Amerikancima, tvrdi slovenaèki režiser dokumentaraca Žiga Virc u svom filmu 'Hjuston, imamo problem'.

Tito je, tvrdi režiser Virc, u vojnoj bazi Željava izgradio najveæi tajni podzemni svemirski centar u Evropi.

U tom centru, naziva "Objekt 505", Jugoslavija je navodno razvila operativnu tehnologiju za let u svemir.

Virc navodi da je Jugoslavija ostvarila brzi napredak, baziran na tajnim zapisima pionira svemirske tehnologije Hermana Potoènika.

Jugoslovenski svemirski program je, tvrdi Virc, poèeo 1948. godine, a Amerikanci su za njega saznali desetak godina kasnije.

"Krajem 1960. godine, CIA je otkrila da Jugoslavija veæ poseduje operativnu tehnologiju za let u svemir. U martu 1961. godine Jugoslavija je u tajnosti prodala èitav program Sjedinjenim Državama", tvrde autori dokumentarca Boštjan i Žiga Virc.

Autori filma naglašavaju da æe otkriti tajne jugoslovenskog svemirskog programa.



19-01-2012 at 12:31 | Ukljuèi u odgovor
tuba
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-06-2006
Odgovori: 17436
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Hjuston, imamo problem´.

Ovaj tekst je preuzet sa adrese

http://www.pobjeda.me/2012/01/14/rock-cityhjuston-imamo-problem/

Hjuston, imamo problem




Nije baš sva (do sada zvanièno potvrðena) istorija naširoko poznata, a kamoli detalji koji su se dešavali tokom svih krupnopolitièkih istorijskih dogaðaja, tako da ekspresno istorijsko osporavanje filma Žiga Virca nema veliki znaèaj u odnosu na fenomen interesovanja konzumenata za tu prièu.

Jugoslavija je za vrijeme Hladnog rata razvijala svemirski program koji je 1961. Tito prodao Americi, a Kenedi je potom najavio let na Mjesec – opis je trejlera za film „Hjuston, imamo problem“ (Houston, We Have a Problem), slovenaèkog reditelja Žiga Virca, prenose regionalne agencije.

Najava filma izazvala je, èim je trejler postavljen na internet, nevjerovatno interesovanje, a u prva 24 èasa trejler je pogledalo više od 200.000 ljudi.

- Jugoslovenska armija je u to vrijeme imala vrlo dobro razvijen projekat za supersonièni avion i druga „haj-tek“ (high-tech) sredstva, o èemu je bio obaviješten i sam Kenedi. Uz to, imali smo i nauènike poput Slovenca Hermana Potoènika, èija je knjiga o putovanju kroz svemir bila zapravo bazirana na radovima njemaèkog nauènika i èelnika razvojnog programa NASA Vernera fon Brauna – isprièao je slovenaèki reditelj.

Rijeè je o umjetniku sklonom podizanju medijske prašine intrigantnim filmskim ostvarenjima. Virc je to posljednji put uradio sa filmom „Trst je naš“ iz 2010. godine zbog èijeg trejlera je tada reagovao italijanski ministar spoljnih poslova Franko Fratini.

E, to je, ako mene pitate, rokenrol – taènije bilo koja umjetnost stavljena u ulogu provokatora, kritièara ili javnog djelatnika. Kao kod pozorišne umjetnosti gdje se glavne karakteristike junaka karikiraju do granice farse kako bi se ukazalo upravo na osobinu karaktera koja se kritikuje.

Odmah po objavljivanju vijesti javili su se „dežurni“ istorièari (Branka Prpa za Tanjug) objasnivši puèanstvu željnom istorijskih informacija o jugoslovenskom svemirskom programu da „ako oni nisu èuli za takvo nešto, onda to i ne postoji“.

Naravno, treba saèekati pojavljivanje filma i onda kao jedan od segmenata analize istražiti i nivo relevantnosti istorijskih èinjenica koje su u njemu iznesene, ali me èudi da mediji nijesu potražili mišljenje nekih drugih struènjaka poput psihologa i sociologa.

Naime, koji su razlozi za tako veliko interesovanje medijskih konzumenata? Zašto veæina onih koji su odgledali trejler vjeruje u istinitost teze o „YU svemircima“ iako je veæina od njih roðena ne samo poslije Tita, veæi i same SFRJ?

To su pitanja na koja bi bilo zanimljivo dobiti odgovore relevantnih struènjaka, a što se tièe svih svemirskih programa to je stara prièa puna intriga i, u najmanju ruku, èudnih okolnosti. Malo je poznato da je Hladni rat poèeo prije nego što je Drugi svjetski bio okonèan. Kada je postalo izvjesno da Hitlerova vojska sigurno gubi rat pret naletima saveznièkih snaga, djelovi obavještajnih službi Britanije, SAD i SSSR krenuli su u lov na Hitlerove nauènike.

Njemaèka je u to vrijeme bila tehnološki najnaprednija svjetska sila, a operativce-lovce zanimali su prvenstveno nauènici koji su kreirali njemaèki svemirski (tada poznat kao raketni) i nuklearni program.

Fon Braun, dokazani nacista, postaje šef razvojnog tima NASA i tako nastaje amerièki svemirski program. Slièna je situacija bila u SSSR, a najbolji dokaz da je veæina poslijeratnih novih tehnologija izašla iz „nacistièkog šinjela“ je Korejski rat koji je poslužio kao prva pozornica za isprobavanje „novih“ oružja.

Sovjetski i amerièki piloti mlaznih lovaca našli su se u èudu kada su se prvi put susreli jer su njihovi vazduhoplovi bili gotovo identièni – unaprijeðene verzije njemaèkog Meseršmita, prvog serijski proizvedenog mlaznog aviona.

Dakle, nije baš sva (do sada zvanièno potvrðena) istorija naširoko poznata, a kamoli (Top secret) detalji koji su se dešavali tokom svih krupnopolitièkih istorijskih dogaðaja, tako da ekspresno istorijsko osporavanje Vircovog filma nema veliki znaèaj u odnosu na fenomen interesovanja konzumenata za tu prièu. Odgovor na pitanje zašto fenomeni poput retro-mode i vjerovanje u „stara dobra vremena“ postaju sve raširenije pojave širom bivše Juge trebalo bi da daju relevantni struènjaci.

Nama, koji i dalje vjerujemo da je samo zajednièka južnoslovenska scena minimalan prostor za normalno funkcionisanje alternativnih umjetnika, grupne reakcije svakako prijaju, pa makar bilo rijeè samo o trejleru za neki film koji nije utemeljen na strogim istorijskim èinjenicama.

Mirsad Hadžaliæ

19-01-2012 at 12:39 | Ukljuèi u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Hjuston, imamo problem´.

Kako se obrazuju buduæi bh. profesori


Studenti historije uèe od autora koji su osporavali Bosnu.
Veæina autora je iz Srbije i Hrvatske: Teško zemlji èiju historiju pišu stranci




U obrazovnom sistemu svake zemlje najveæa pažnja posveæuje se izuèavanju predmeta nacionalnog sadržaja, u što spada i Historija. Kod svih naroda ona ima ogroman znaèaj, jer poznavanje vlastite prošlosti motivira graðane da vole i èuvaju svoju domovinu. Historija im govori ko su, šta su i kojeg su korijena.

Najvažniji segment

Kod nas je stanje u vezi s ovim pitanjem sasvim drugaèije. Iako je historija BiH veoma istražena i obraðena, to nije raðeno prema kriterijima koji posvuda važe, samo kod nas ne.

To se prije svega odnosi na historiju srednjovjekovne Bosne, što i jeste najvažniji segment sveukupne naše prošlosti. U tom razdoblju nastale su njene najvažnije politièke, kulturne i vjerske institucije po kojima je Bosna uvijek bila prepoznatljiva i specifièna.

Porazna je, meðutim, èinjenica iz koje literature sudenti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na Odsjeku Historije, uèe o srednjevjekovnoj Bosni.

Meðu obaveznom literaturom ni 10 posto nema autora iz BiH(WTF). Da stvar bude gora, uvrštena su djela srbijanskog autora Sime Æirkoviæa, koji je svojim pisanjima osporavao postojanje Bosne.

On je u dokumentima koji govore o banu Boriæu i ugarskom kralju rijeè "saveznik" preveo u "vazal"! Meðutim, ban Boriæ nije se nalazio ni u kakvom podanièkom odnosu prema Ugarskoj, što potkrepljuje èinjenica da je 1150. godine jedna ugarska vojska prešla preko dijela teritorija Bosne iduæi u pomoæ Srbima protiv Bizanta.

Enver Imamoviæ, profesor na Filozofskom fakultetu i arheolog, kaže da je Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH godinama pokušavala realizirati projekt pisanja historije BiH. Meðutim, nije se nikada odmaklo dalje od ideje.

Èije je pravo

- Meðu akademicima, odnosno onovremenim bh. historièarima, postojala su nepremostiva neslaganja o tome kako predstaviti Bosnu. Jedni su zagovarali srpsku stranu, drugi hrvatsku. Mišljenja bošnjaèkih historièara, koji su se zalagali da se piše "bez navijanja za ove ili one", nisu uvažavana i ušutkivani su i od jednih i od drugih

Profesor dodaje da, kada se govori o ovoj temi, treba spomenuti poznatu izreku: "Teško zemlji èiju historiju pišu stranci".

- To se upravo najviše odnosi na nas. Skoro sve što je do sada napisano iz historije srednjovjekovne Bosne nastalo je izvan naše zemlje, prije svega u Beogradu i Zagrebu. To ne bi smetalo da su autori korektno obavili zadaæu, ali nije tako. I jedni i drugi su za to imali svoje nacionalistièke razloge - napominje prof. Imamoviæ.

On pojašnjava da neki od autora èitaocima otvoreno priopæavaju u naslovima svojih knjiga njihovo mišljenje pa tako: "Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine", "Hrvatska Bosna", "Srpska Bosna" i slièni naslovi dovoljno govore kakav im je sadržaj.

- Težnja im je bila da se "znanstveno" i "nauèno" dokaže tobožnje "povijesno", odnosno "istorijsko" pravo jednih i drugih na Bosnu. Može se sasvim sigurno reæi da ne postoji zemlja èija je historija pisana tako kontradiktorno i s toliko tendencioznosti kakav je sluèaj s Bosnom -

Unuka Nada ispravila djeda Vjekoslava Klaiæa

U velikom broju srbijanskih i hrvatskih autora èije su knjige obavezne studentima ima i onih koji su ispravni. Primjer je jedna kritièka studija o Bosni Nade Klaiæ, profesorice srednjovjekovne povijesti na Zagrebaèkom sveuèilištu, pod naslovom "Srednjovjekovna Bosna", koja se neoèekivano pojavila u Zagrebu 1989. godine.

Rijeè je o unuci znamenitog hrvatskog historièara Vjekoslava Klaiæa, koji je još davne 1882. napisao prvu modernu historiju srednjovjekovne Bosne, a zaèetnik je tendencioznog pisanja o Bosni.

- Nada je, neoptereæena bilo kakvim predrasudama kojima su robovali svi srpski i hrvatski historièari kada je u pitanju historija Bosne, pošla od stavova Safvet-bega Bašagiæa. Za to ju je možda motivirala i moralna obaveza zbog djedovog "grijeha" prema Bosni -

'Kratke upute u prošlost BiH' Safvet-bega Bašagiæa

Našoj javnosti je malo poznato da postoji jedno djelo iz historije Bosne koje je napisala domaæa liènost krajnje struèno i korektno i prema svemu zaslužuje najveæu ocjenu.

- To je bio znameniti Safvet-beg Bašagiæ, koji je još davne 1900. godine objavio "Kratke upute u prošlost BiH". Sadržaj onakav kakav bi i danas napisao svaki savjestan historièar.

Ali, upravo zbog toga ono je u svim proteklim režimima bilo omalovažavano i zanemareno, pa je zbog toga ostalo nepoznato èak i ljudima od struke -

--------------------------------------------------------------------------------

P.S. postovani citaoci i komentatori ovu materiju ja uporno, na ovakav ili onakav nacin, pokusavam objasniti kroz ovakve ili onakve teme, ne rijetko sam ismijan, omalovazen ili napadnut sto stvara efekt revolta pa nekad ne biram rijeci, neka mi oproste oni, ako ih ima, koje sam bez potrebe takvim rijecnikom uvrijedio, medjutim korijen problema je upravo cijeli tekst iznad, iz koje obrazovne materije se crpi (ne)znanje o nasoj zemlji, siri jedna pogresna politicka ideja koja se negativno odrazava na sve aspekte nasih zivota... apelujem na sve one koji i citaju i komentarisu (znaci pustaju se u eter razna misljenja i zakljucci) da svi jos jednom dobro preispitamo izvore svog znanja ili da kazem ne znanja...

17-02-2013 at 08:31 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 43
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: aronofsky, auspuh, B.S, marina95, medeni, Memo, Probisvjet, pupa, realnosttuzle, sdds, smiljana, tweety
FORUM : Nauka : Hjuston, imamo problem´. New Topic Post Reply



Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice