...u svemu ovome. Mislim da ovaj problem, neko će reći "fenomen", meni ipak više leži termin PROBLEM, nije bio tema naših razgovora, ne bar otkad sam ja na forumu .
Primjetio sam da ljudi imaju vrlo malo informacija o ovom problemu, a isto tako u podsvijesti, rekao bih, uvijek Tuzlu vezuju za ovaj pojam, dobro, ne samo ovaj, ali priznat će te da smo po tonjenju prepoznatljivi. Ipak, koliko mi znamo o ovom problemu?
Lično sam imao more pitanja, npr :
- kako to da Tuzla tone ovako lagano, ali konstantno ?
- hoće li ovo stati ?
- koliko je tonjenje opasno ?
- same tehnologije dobijanja soli
- šta ono bi na Boriću 80-tih godina ?
- kakva je povezanost slanih bunara i rudnika soli ?
- šta je to slanica ...........
i još uvijek imam dosta pitanja,
volio bih da znam sa kakvim informacijama vi dragi prijatelji raspolažete. Da li se, i koliko, osjećate sigurnim u ovom gradu i da li ste odvagali realnu opasnost boravka ovdje ? Mislite li da ste dovoljno informisani ? Sjećate li se nedavne afere oko potapanja rudnika soli, otkud afera i kako je moguće da sve sami «experti» iz te oblasti imaju tako oprečne stavove ?
Čuo sam da je dosta ljudi čak imalo nekakve ružne snove, što može biti i znak traume, ako jesmo pomalo istraumirani volio bih da porazgovaramo i razmijenimo informacije. Poznato je da se čovjek boji nepoznatog, možda bi trebalo da ovaj "fenomen" bolje upoznamo.

Pozdrav svima !

Ponesto o predistoriji potapanja Rudnika soli moze se procitati na adresi http://klubsdp.org/sdptk/tusanj/tonjenje.htm

Necko, postavio si niz zanimljivih pitanja. Super tema.

- šta ono bi na Boriću 80-tih godina ?


kuca? 

citat:

---

Visa wrote:
- šta ono bi na Boriću 80-tih godina ?


kuca?

---

Ako mislimo na isti dogadjaj, onda na Boricu nije bila u pitanju kuca vec je u dvoristu jedne kuce propala zemlja i napravila se jama duboka dvadesetak metara. Nisam vidio, tako su mi rekli.

citat:

---

Nusret wrote:
Ako mislimo na isti dogadjaj, onda na Boricu nije bila u pitanju kuca vec je u dvoristu jedne kuce propala zemlja i napravila se jama duboka dvadesetak metara. Nisam vidio, tako su mi rekli.

---

To se desilo negdje 85´te godine, nekoliko mjeseci od kada su se moji odselili sa te lokacije. Moja je kuca bila oko 100 metara nize rupe i ja se sjecam kao djete da sam isao da vidim to cudo. Znam da je polovina jedne kuce zavrsila na dnu kratera. Kasnije im je trebalo 6 mjeseci da ispune rupu sljunkom. To se samo moglo u Tuzli desiti, jos do danas nisam cuo da se ista slicno bilo gdje drugo u svijetu desilo.

Kasnije se cijela Grobljanska ulica morala iseliti i bila je zabranjena gradnja u tom rejonu. Bas steta, jer je to za mene jedan od najljepsih djelova Tuzle, odmah iznad muzicke skole i sa najboljim pogledon na carsiju, pravo Tuzlansko Dedinje. Cesto odem do mezara, i uzivam u tisini i sjecanjima koji me vezu za moje rano djetinjstvo.

I meni se taj dio grada veoma sviđa. Što se tiče tog događaja, hvala Bogu pa niko tad nije bio u toj kući, prema onome što ja znam u pitanju je čisto ljudski faktor i nestručna eksploatacija slanice, naime «stručnjaci» su ubacivali slatku vodu, valjda im zafalilo soli šta li (možda u glavi), i na taj način izazvali taj «incident». Naime slatku vodu ni u kom slučaju nisu smjeli tako nekontrolisano ubacivati jer je ona razgradila sone naslage koje su u tom dijelu na manjoj dubini nego u ostalim dijelovima Tuzle. Sam efekat, propadanje zemlje na Boriću, je nastao poslije otprilike godinu dana od kad je Memo (ili Kruško svejedno je) počeo da sipa vodu u zemlju, da bi, kao što rekosmo brže došao do slane vode. Znamo za potapanje rudnika soli (slanicom (slanom vodom ona ne razgrađuje slanu stijenu jer je zasićena solju), bitna je razlika da ne bi nekog uhvatila panika ), kakvim informacijama vi raspolažete, da li o tome uopšte razmišljate ? Vjerujete li ljudima koji rade ovaj posao, budući da smo svjedoci podijeljenih mišljenja naših eksperata.

P.S. mezarje Borić za zaista lijepo mjesto, pozdrav tebi saljefura

"Leziste kamene soli u Tuzli otkriveno je busenjem 1880.godine .
Prve indikacije o postojanju lezista soli u Tuzli bili su "slani"izvori poznati vjerovatno od ilirskih plemena.Od tada ,pa preko Rimljana ,Slovaka i Turaka ,od kojih potice i sam naziv Tuzla,poznata je na ovom podrucju primitivna proizvodnja soli putem raznih nacina isparavanja slane vode iz prirodnih izvora,koji su u to vrijeme postojali na vise mjesta na izdancima sone formacije i sirem obodu lezista.
Savremenija ekspoatacija lezista sa povrsine ,na podrucju Trnovac-Hukalo .metodom dubokih busotina (bunara)pocela je prakticno 1886.,nakon ankesije Bosne od strane Austro-Ugraske i izgradnjom prvih solana na ovom podrucju.

Eksploatacijom lezista nekontrolisanim izluzivanjem,pri cemu se u procesu izluzivanja koriste podzemen vode akumulacije neposredno iznad I serije soli,dolazi ,s jedne strane ,do stvaranja deficita stijenskih masa zbog izluzenih kolicina soli,a s druge strane,u nestacioniranom rezimu eksploatacije kakav je u nasem slucaju i do deficita u bilansu podzemnih voda u lezistu.

S obzirom na to da se prilikom nekontrolisanog izluzivanja na ostavljaju zastitini stubovi ,iznad izluzenih prostora stvara se nekoliko zona narusavanja prirodne ravnoteze stijenskih masa ,koje imaju svoje reflekse na samoj povrsini.

U starijoj istorijskoj gradji nema podataka o deformisanjima terena i stetama prouzrokovanim slijeganjem.Ovo je razumljivo s obzirom na to da su prvobitne deformacije bile malog inteziteta ,objekti su imali malo specificno opterecenje po jedinici povrsine .

Prvo podaci datiraju iz 1914,medjutim sistematska precizna nivelmanska mjerenja pocela su 1956. i do danas se vrse svake godine u isto vrijeme.
Na bazi tih mjerenja ,od 1914. do 1947. slijeganje je u svom max iznosilo 2,20 m,
od 1947,.do 1956. 1.23 m ,
a od 1956.-do 1973 .4,02m odnosno ukupno od 1914 . do 1973. 7,45. m.

Slijeganje terena na povrsini od cca 457ha koja obuhvata centralni dio grada izazavao je ozbiljne ekonomske ,materijalne ,urbane i socijalne probleme.
Od momenta intenziviranog slijeganja i pocetka sistematske registracije intenziteta slijeganja pa do 1973. poruseno je cca 438 objekata sa 2.320 stanova,14 privrednih,4 zdravstvena,5 kulturno-istorijskih,8 prosvjetnih,5 javnih i nekoliko drugih manjih objekata .

Od kada su uocene jace deformacije i intenzivna pucanja na objektima ,odnosno deformacije i slijeganje povrsine ,prislo se kako sistematskom pracenju i izucavanju ovog fenomena tako i preduzimanju odgovarajucih mjera za sanaciju ili ublazavanje posljedica.

Kao trajnije sanacione mjere u narednom periodu predvidjaju se :prvo uvodjenje u eksploataciji metode kontrolisanog izlucivanja i drugo dolijevanje slatke vode u lezista kako bi se vremenom nadoknadio deficit u bilansu podzemnih voda nastao njihovim crpljenjem i vratio na polozaj prije eksploatacije." (iz knjige ,izdate povodom 90 godina ,industrijske proizvodnje soli u Tuzli)


Obzirom da je knjiga iz koje sam uzela ovde podatke izdata ´75. cini mi se da se nisu drzali plana o kontrolisanoj eksploataciji .Danas imamo sto imamo ,slijeganje terena koje se vidi gotovo iz dana u dan ,ja posmatram onu raskrsnicu kod bivse Biblioteke ,i onu ogromnu "grbu" ,i umirem od straha kada se kola nakose i mislim i da ce se prevrnuti .
Imamo i realan strah da ce dijelovi TZ propasti bez najave ,sami strucnjaci se ne slazu oko toga da li ili ne potapati rudnik soli ,niti mogu predviditi sta ce biti .Ako sam dobro shvatila ,samo grad TZ propada na ovakav nacin ,ne mogu uporediti posljedice niti kopirati metode koje ce to sprijeciti samo pretpostavljati sta ce biti .
Necko ,vjerovatno su svi TZ manje vise svjesni sta moze biti .Ja ne mislim puno o tome,mada me zanima ,ili mislim da mi nista manja opasnost ne prijeti od zemljotresa ,pozara ,saobracajne nesrece i sl.

PS Necko ,dobro je da nemam sada puno vremena za pisanje hahah inace bih prepisala pola knjige ali svidja mi se tema

Ono sto je sunce bila vrijedna da napise sad cu ja malo da dopunim jednom skicom koju sam napravio ranije da bi prijateljima i familiji, netuzlacima, lakse objasnio fenomen tonjenja. Inace moram napomenuti da su svi oni fascinirani nasim tonjenjem i nasom "hrabrosti" da zivimo u gradu koji moze nestati. Jesmo li hrabri ili neobavjesteni, to je za diskusiju.

Dakle, ispod Tuzle se nalaze velike naslage kamene soli koju smo decenijama industrijski eksploatisali na dva nacina, kopanjem u Rudniku "Tusanj" i ispumpavanjem slanice.

Iako su rudari kopanjem na lokalitetu Tusnja napravili ogromne supljine (1.400.000 m3), zahvaljujuci cvrstoci kamene soli i sigurnosnim stubovima od te iste kamene soli, na prostoru iznad rudnika nije bilo manifestacija tonjenja i ne bi trebalo ni da ih bude.

Proizvodno neovisno i fizicki odvojeno, istocno od Tusnja, na lokalitetu Trnovca i Borica, crpi se slanica.
Tamo se nalaze soni bunari kojima se i dan danas ispumpava dnevno oko 3000 m3 slanice i najvecim djelom ispusta u Jalu. Slanica nastaje tako sto slatke podzemne vode rastvaraju naslage soli. Od onog momenta kad je pocelo pumpanje slanice narusena je prirodna ravnoteza, posebno u periodima kada je vadjena veca kolicina slanice od dotoka podzemnih voda. Otapanjem kamene soli stvorene su ogromne supljine koje su za razliku od onih rudnickih potpuno nekontrolisanog oblika i bez sigurnosnih stubova. To je razlog sto se na lokalitetu na kojem se crpi slanica pojavio fenomen tonjenja dok ga istovremeno na lokalitetu rudnika nema.

Istina, te supljine u kamenoj soli nastale njenim otapanjem nisu posve suplje jer su dobrim djelom ispunjene slanicom ali ne u potpunosti.
Na prvi pogled bilo bi logicno da se te supljine u potpunosti ispune vodom za koju znamo da je nestisljiva i problem tonjenja bi bio rijesen. Na zalost to se ne smije uraditi zbog Rudnika soli, preciznije, zbog onih supljina koje su napravljene u rudniku i koje su za razliku od supljina na prostoru gdje se crpi slanica, potpuno prazne.

Ako bi se desilo da slanica iz revira Trnovac - Boric naglo prodre u rudnicke prostorije, posljedice po zonu tonjenja bi mogle biti katastrofalne. Doslo bi do naglog spustanja nivoa vode u reviru Trnovac-Boric i stvaranja podpritiska u supljini iznad nivoa vode a to bi izazvalo efekat usisavanja svoda iznad supljine. Ako bi svod izdrzao, dobro i jest ali ako ne izdrzi, u trenutku bi utonuli dijelovi grada koji se nalaze u zoni tonjenja.

Znaci, da ne bi doslo do nekontrolisanog prodora slanice u rudnik, ne samo da se supljine na reviru Trnovac-Boric ne smiju ispuniti vodom nego se visina podzemnih voda mora drzati ispod jednog odredjenog nivoa. Razlog je hidrostatski pritisak kojim podzemne vode pritiscu sigurnosne stubove i samo rudnicko okno Rudnika Tusanj. Koliko se sjecam, najniza kota u rudniku je oko 250 m ispod nivoa mora te se zbog toga nivo podzemnih voda mora drzati ispod 141 m racunajuci iznad nivoa mora, jer toliki hidrostatski pritisak mogu izdrzati rudnicke prostorije.

Da bi se nivo podzemnih voda odrzao ispod 141 m, slani bunari svakog dana moraju ispumpati slanice onoliko koliki je dnevni dotok podzemnih voda. A dokle god bunari rade, fenomen tonjenja se ne moze zaustaviti. On je posljednjih godina znatno manje vidljiv zbog odrzavanja istog nivoa podzemnih voda ali nije zaustavljen.

Tako dodjosmo i do razloga za kontrolisano potapanje rudnika "Tusanj". Onog dana kad rudnicke prostorije budu potopljene nestat ce opasnost od nekontrolisanog prodora slanice iz revira Trnovac-Boric i steci ce se uslovi da soni bunari prestanu crpiti slanicu. Nivo podzemnih voda ce porasti do nekog svog prirodnog nivoa, supljine u danasnjoj zoni tonjenja ce se ispuniti i uspostavit ce se nova ravnoteza. Tek tada ce se moci reci da je tonjenje proslost a do tada ce proci jos puno godina neizvjesnosti.

NAPOMENA: Ja nisam rudarske struke pa me nemojte loviti za eventualne nepreciznosti.