Obnovljena Zagradačka džamija u Gornjoj Tuzli

U "Zagradačkoj" mahali u Gornjoj Tuzli nalazi se džamija Alije Amaldara ili Zagradačka džamija. Alija Amaldar bio je zakupnik slanih bunara u kasabama u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Prije popisa 1548 godine osnovao je u Gornjoj Tuzli mahalu i u njoj sagradio ovu džamiju. Kako navodi Adem Handžić u svom djelu "Tuzla i njena okolina u XVI vijeku" u turskim popisnim defterima ova mahala je evidentirana kao druga mahala mesdžida Alije Amaldara, mada autor tvrdi da su stariji Gornjotuzlaci upamtili da se zove i "Amil Alijina mahala".



Džamija je dugo vremena odoljevala zubu vremena. Djelimična sanacija izvršena je 2001 godine da bi se ove godine pristupilo detaljnoj i sveobuhvatnoj rekonstrukciji kako bi se ova prelijepa džamija sačuvala za buduće naraštaje. Inicijativu za obnovu pokrenuli su stanovnici Gornje Tuzle.



Sredstva za obnovu džamije obezbjedili su mještani dobrovoljnim prilozima, zatim Islamska zajednica Gornja Tuzla te Opština Tuzla. Radove na džamiji izvodili su gornjotuzlanski neimari. Svoj puni sjaj dostigla je pred sami početak mjeseca ramazana što je posebno obradovalo vjernike. Radovi na glavnom objektu su završeni, ostaje da se uredi harem džamije, a biće postavljena i fontana - kazao je Izudin Hadžibeganović predsjednik Islamske zajednice Gornja Tuzla.





(Tuzlarije) 

Zapis o džamijama u Gornjoj Tuzli

Krajem ljeta boravili smo u Gornjoj Tuzli povodom završetka radova na jednoj od džamija. Tom prilikom obišli smo ovu tuzlansku mjesnu zajednicu i napravili kratak zapis o ostalim džamijama. Nekada je Gornja Tuzla imala ukupno osam džamija, ali su nakon Drugog svjetskog rata porušene tri.

Danas u Gornjoj Tuzli postoji pet džamija. Treba naglasiti da je svaka od njih tokom agresije na BiH pretrpjela znatna materijalna oštećenja, ali se nakon okončanja agresije pristupilo obnovi svih pet džamija. O svakoj smo saznali po nešto, pa red je, da to podijelimo i sa čitateljima Tuzlarija, a Gornjotuzlacima poručujemo da i dalje nastave sa čuvanjem vrijednih kulturno – historijskih spomenika koje smo imali priliku da vidimo.

Hadži Iskenderova (Čaršijska džamija)



Radi se o veoma staroj džamiji koja je restaurirana i dograđena prije par godina. Džamiju je ,zajedno sa pratećim vjerskim objektima (koji na žalost nisu "preživjeli") kao i nizom dućana sagradio Hadži Iskender negdje oko 1533 godine. U spisima iz 18 stoljeća džamija se mjestimično naziva i Atik (stara) džamija. Međutim u aktima iz 30 godina ovog stoljeća evidentirana je kao Hadži Iskenderova džamija.

Hadži Bajazidova (Potočka) džamija



Džamija je sagrađena oko 1540 godine. Današnja "Potočka" mahala u popisu iz 1600 godine navodi se kao "Mahala časne bajazidove džamije". Godine 1774 u vakufskim spisima u Ankari navodi se da je Hadži bajazidov vakuf sa devet dana godišnje proizvodnje slane vode finansirao rad Bajazidove džamije i njenog susjednog mekteba. Mekteb nije danas sačuvan, a stotinjak metara sjeveroistočno od džamije, uz desnu stranu Jale, do prije nekoliko decenija je postojao slani bunar, zvani "Slanac". Džamija je takođe restaurirana prije nekoliko godina.

Hadži Huseinova (Potrmahalska) džamija



Ne postoje pisani tragovi koje je tačno godine sagrađena ova džamija, ali ono što se pouzdano zna, je to, da je sagrađena prije 1600 godine. Naime u popisu stanovništva iz 1600 godine današnja "Potrmahala" je evidentirana kao "Mahala časne Hadži Huseinove džamije". Mahala i sama džamija se u narednom periodu, prema vakufskom arhivu u Ankari (1701-1774) često spominjala, iz čega se vidi da je Hadži Husein, s obzirom da je bio sudionik u proizvodnji soli, zavještao sedam dana godišnje proizvodnje soli u Kasabi, za finansiranje vjerskih objekata u njegovoj mahali.

Zagradačka džamija



U "Zagradačkoj" mahali u Gornjoj Tuzli nalazi se i džamija Alije Amaldara ili Zagradačka džamija. Alija Amaldar bio je zakupnik slanih bunara u kasabama u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Prije popisa 1548 godine osnovao je u Gornjoj Tuzli mahalu i u njoj sagradio ovu džamiju. Kako navodi Adem Handžić u svom djelu "Tuzla i njena okolina u XVI vijeku" u turskim popisnim defterima ova mahala je evidentirana kao druga mahala mesdžida Alije Amaldara, mada autor tvrdi da su stariji Gornjotuzlaci upamtili da se zove i "Amil Alijina mahala".

Džamija je dugo vremena odoljevala zubu vremena. Djelimična sanacija izvršena je 2001 godine, da bi se ove godine pristupilo detaljnoj i sveobuhvatnoj rekonstrukciji, kako bi se ova prelijepa džamija sačuvala za buduće naraštaje. Inicijativu za obnovu pokrenuli su stanovnici Gornje Tuzle.

Bali begova džamija (bijela džamija)



Radi se zasigurno o jednoj od najstarijih džamija na ovim prostorima. Izgrađena je 1533. godine, a popravka je izvršena 1990. godine. 2005.godine izvršena je potpuna rekonstrukcija. Restauirani su i mnogobrojni, stari nišani u haremu džamije.

Kao što se može vidjeti na ovim slikama sve džamije su renovirane. Finansijeri obnove gornjotuzlanskih džamija su Islamska zajednica Gornja Tuzla, Opština Tuzla, a jedan od većih donatora je i vlasnik Mesne industrije Menprom gospodin Mensur Alić. Radove na džamijama izvodili su gornjotuzlanski neimari.

Pisali smo o džamijama, a Gornja Tuzla nudi još mnogo toga lijepog za vidjeti. Na našem forumu možete pogledati galeriju slika iz Gornje Tuzle

(Tuzlarije.net)

Gornja Tuzla

Redovna godišnja Skupština ORVI MO Gornja Tuzla

U subotu je u prostorijama Doma kulture u Gornjoj Tuzli, uz prisustvo velikog broja delegata te gostiju iz kulturnog i javnog života, održana redovna godišnja Skupština ORVI MO Gornja Tuzla.



Izvještaj o radu Predsjedništva MO podnio je predsjednik Almir Terzić i isti je jednoglasno usvojen. Prilikom prezentacije plana i programa rada za naredni period ,od strane delegata iznijet je značajan broj prijedloga, čijom realizacijom bi se u mnogome poboljšao status ove populacije i većina tih prijedloga bit će inkorporirana u plan i program rada.



Na Skupštini su dodijeljene i zahvalnice "Udruženju žena Gornja Tuzla" koje već dugi niz godina pruža nesebičnu pomoć ORVI MO Gornja Tuzla te Mensuru Aliću-Menpromu bez čije finansijske potpore, kako kažu predstavnici ORVI-a, rad udruženja ne bi bio zamisliv.

Na kraju je za sve delegate i goste upriličena skromna zakuska.

(Tuzlarije.net)

Gornja Tuzla

Stara zanimanja

Taman kad smo pomislili da ovakvih prizora više ne možemo vidjeti, zatičemo Saliha Mujakovića kako sa dva vola i plugom ore njivu. Starih zanimanja je sve manje ali postoje još malobrojni pojedinci koji i danas njeguju tradicionalni način rada. Naime, Salih Mujaković iz Gornje Tuzle, gotovo punih 30 godina bavi se oranjem zemlje.



Salih za volove kaže da se zovu Brezonja i Rogonja, stari su pet godina i za sada dobro obavljaju posao. Naravno, uz asistenciju Saliha koji ih prati riječima „hovra Rogonja“ – što znači na lijevo, „stu Rogonja“ znači na desno, „ho ho“ i Rogonja je u stavu mirno.

- Oranje plugom potpomognuto volovima bolje je od oranja traktorom te me u posljednje vrijeme kontaktira sve više Gornjotuzlaka koji žele da im se njiva na ovaj način ore. Cijena oranja jednog dunuma zemlje iznosi 50 KM. Za jedan dan uspijem da uzorem oko dva dunuma zemlje, u zavisnosti od konfiguracije terena. Briga o volovima se stalno mora voditi. Svaki dan potrebno ih je nahraniti, čistiti štalu i voditi računa da je higijena na visokom nivou – kaže Salih Mujaković.



Nostalgija za starim vremenima

Salih se sa sjetom sjeća nekadašnjih vremena kada je u Gornjoj Tuzli bio uzoran gotovo svaki kvadrat zemljišta i kada se od poljoprivrede moglo dobro živjeti.



- Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, u opštoj neimaštini, sijala su se polja i pod granatama se svakodnevno radilo da bi narod preživio. Po prestanku agresije, njive su nažalost zarasle u korov i sve je manje onih koje se bave zemljoradnjom – kaže Salih.

Koliko je ovakav način obrade zemlje rijedak najbolje govori podatak da se osim Saliha samo još jedan čovjek u Gornjoj Tuzli bavi oranjem sa volovima.
Ostaje nam još da čika Salihu poželimo još puno godina uspješnog rada i da ga zdravlje posluži.

(Tuzlarije.net)