Nestat će Los Angeles


Studija prema kojoj je ogromno razaranje juga Kalifornije gotovo neizbježno nikako ne ide u prilog stanovnicima: em ostaju bez domova, em će osiguravajuća društva prije potresa dići premije na nekretnine.

Američko geološko društvo objavilo je prva državna predviđanja potresa za Kaliforniju i izgledi nisu dobri. Studija otkriva da postoji čak 99,7% vjerojatnosti da potres magnitude 6,7 ili jači pogodi Kaliforniju do 2037. godine, dok vjerojatnost potresa magnitude 7,5 ili više iznosi 46%.

Trogodišnju studiju naručio je Kalifornijski ured za potrese, javna agencija koju financiraju privatne tvrtke.Vjerojatnosti su proizašle iz modela koji u obzir uzima empirijske podatke iz prethodnih potresa, najnovije fizikalne podatke iz raznih izvora te precizne satelitske podatke o pomicanju na površini Zemlje. "To je najpotpunije predviđanje potresa ikada izrađeno za Kaliforniju", kaže Tom Jordan, direktor Centra za potrese južne Kalifornije.

Gomilanje energije

Studija je fokusirana na specifične brazde između tektonskih ploča i urbana područja, ali daje i predviđanje za čitavu regiju. Tako bi stanovnici južne Kalifornije trebali biti mrvicu zabrinutiji jer vjerojatnost potresa magnitude od najmanje 7,5 prije 2037. godine iznosi 37% za jug, dok za sjever Kalifornije iznosi 15%. To je djelomično i zato jer na jugu u posljednje vrijeme nije bilo seizmološke aktivnosti, pa znanstvenici zaključuju da tom području slijedi vrlo razorni potres.

Potres poput onog koji je pogodio San Francisco 1906. godine na jugu se nije dogodio od 1857. Južna polovica od 1300 kilometara dugačke Brazde San Andreas prolazi kroz južnu Kaliforniju, a tu nije zabilježena razorna seizmološka aktivnost od 1680. godine. Predviđanje iz iste studije govori kako postoji 67% šansi da potres magnitude 6,7 pogodi Los Angeles prije 2037. godine, dok za područje San Francisca ona iznosi 63%.

"U tim brazdama se čitavo vrijeme akumulira ogromna energija, što razorni potres čini vrlo vjerojatnim", rekao je Jordan.

net.hr

Pozdrav

[Edited by NIN on 17-04-2008 at 01:51 GMT]

Smreke od osam tisuća godina


Znanstvenici su visoko u planinama zapadne Švedske otkrili skupinu izdržljivih norveških smreka, koje su stare osam tisuća godina i time vjerojatno najstarija stabla na svijetu.

Izdržljive smreke (Picea abies) otkrivene su na lokaciji na kojoj je zaštićena od novijih opasnosti poput sječe stabala, ali izložena nepovoljnim vremenskim uvjetima gorja koje dijeli Švedsku od Norveške.

"Testiranje u laboratoriju u Miamiju na Floridi pokazalo je da su najstarija među stablima pustila korijenje prije pet, šest i osam tisuća godina i može ih se smatrati najstarijim živim stablima", rekao je profesor sveučilišta u Umei Leif Kullman. Tisućljetni bor nazvan Metuzalem u Kaliforniji i dalje je s 4733 godina najstarije pojedinačno stablo na svijetu. Druge dvije skupine smreka, također pronađene za istraživanja klimatskih promjena u švedskome okrugu Dalarni, stare su od 4000 do 5500 godina.

"To su bile prve šume nakon ledenoga doba", kaže Lars Hedlund, voditelj ekoloških istraživanja u Dalarni i suradnik u studiji o klimatskim promjenama.

"Neprestano se mijenja ono što raste izdan tla, ali genetski su ta stabla identična onima kakva su rasla prije mnogo tisuća godina", rekao je .

"Iako stablo s jednim deblom ne može izdržati duže od 600 godina, smreke su se održale jer je raslo novo deblo čim bi staro uvenulo", kaže profesor Kullman.

Hina|Net.hr

Ludwik Leibler, šef odjela za kemiju Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i voditelj istraživačkog odjela škole ESPCI, prikazuje tenzijski pokus samoobnavljajuće supramolekularne gume koju su stvorili kemičari CNRS-a i privatne tvrtke Arkema. Prema tekstu objavljenom u britanskom magazinu Nature, molekularna smjesa – za koju drugi znanstvenici kažu da ima ´neko magično svojstvo´ – može se na sobnoj temperaturi sama obnoviti za 15 minuta jednostavnim spajanjem odlomljenih dijelova

Foto: AFP

citat:

---

NIN wrote:


Ludwik Leibler, šef odjela za kemiju Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i voditelj istraživačkog odjela škole ESPCI, prikazuje tenzijski pokus samoobnavljajuće supramolekularne gume koju su stvorili kemičari CNRS-a i privatne tvrtke Arkema. Prema tekstu objavljenom u britanskom magazinu Nature, molekularna smjesa – za koju drugi znanstvenici kažu da ima ´neko magično svojstvo´ – može se na sobnoj temperaturi sama obnoviti za 15 minuta jednostavnim spajanjem odlomljenih dijelova

Foto: AFP

---

citat:

---

Neidhardt wrote:
NIN, imas li vise o ovome?

---

citat:

---

Neidhardt wrote:
NIN, imas li vise o ovome?

---

Klonirani psi će otkrivati drogu


Carinici u Južnoj Koreji su pokazali leglo zlatnih retrivera koji prolaze višemjesečnu obuku nakon što su klonirani iz stanica psa koji se već bavio tim ´policijskim poslom´.

Južna Koreja planira klonirane pse koristiti za otkrivanje droge i eksploziva. Ako prođu trening u službu bi mogli ući iduće godine, kažu dužnosnici.

Kloniranje su izveli stručnjaci sa Nacionalnog sveučilišta koji su 2005. godine klonirali prvog psa, afganistanskog hrta Snuppya.

Znanstveni tim vodio je Lee Byeong-chun, najbliži suradnik osramoćenog znanstvenika Hwanga Woo-suka. Njegova velika otkrića na području matičnih stanica pokazala su se lažnima, dok je kloniranje pasa znanstveno potvrđeno.

Ancient Maya Tomb Yields "Amazing" Fabrics

Ker Than
for National Geographic News

April 25, 2008
Fabric fragments excavated from the tomb of an ancient Maya queen rival modern textiles in their complexity and quality, scientists say.

The tomb was discovered in the Maya city of Copán in Honduras by a team led by archaeologist Robert Sharer of the University of Pennsylvania.



Researchers believe the queen, whose name is not known, was buried in the fifth century A.D.

Some of the fabrics found within her tomb have thread counts of over 80 weft yarns per inch, said Margaret Ordonez, a textile expert at the University of Rhode Island who studied the cloth.

"This is in the range of the clothing that we wear," she said. "This is a higher thread count than your jeans."

Some of the fragments contained as many as 25 layers of fabric, stacked atop one another and fused together over time.

"What´s surprising is the fragments still exist," Ordonez said.

"We´re talking about a humid climate, and to have fragments of fabric exist in the tomb for that long is just amazing."

Archaeologists suspect that the tomb was opened after the queen´s death to allow worshipers to perform rituals and make offerings of fabric and other items.

"It was fairly common that there was a ritual conducted, especially for royalty," Sharer, the archaeologist, said.

Ostatak teksta:
http://news.nationalgeographic.com/news/2008/04/080425-maya-fabric.html

Pozdrav...

Shape-shifting robots take form

How would you like to have your very own shape-shifter? Perhaps a liquid metal T-1000 Terminator to help around the house. Or a universal tool kit that could reshape itself into any implement at the press of a button. For an astronaut in orbit, an army mechanic in remote terrain or even a homeowner trying to fix a furnace on a cold winter night, it could be just the thing.

Well, one day maybe. The traditional approach to building shape-shifting devices has been to use materials based on shape memory alloys, polymer sheets or nanoparticles. But these have proved difficult to control and have other limitations, so researchers have begun taking a different and less exotic tack.

Their approach is known as self-reconfigurable robotics, and it takes advantage of recent advances in robot hardware, communications and control ...

http://technology.newscientist.com/channel/tech/mg19826531.200-shapeshifting-robots-take-form.html?DCMP=ILC-hmts&nsref=top1_pic

Pozdrav...

Bush cenzurira znanstvenike



Istraživanje provedeno u američkoj Agenciji za zaštitu okoliša pokazuje da se politika često upliće u njihov rad. Pogotovo usude li se znanstvenici načinjati ´neugodnu´ temu klimatskih promjena.

Anketa Sindikata zabrinutih znanstvenika, lobističke grupa sa sjedištem u Washingtonu, otkrila je da se mnogi od 1583 znanstvenika zaposlenih u agenciji boje otvoreno govoriti zbog straha od osvete upravnog osoblja koje im je nametnula Busheva administracija.

Više od polovice među njima izjavilo je kako nisu smjeli otvoreno razgovarati s medijima, a četvrtina ih kaže da nisu smjeli objaviti znanstvene radove koji nisu "na liniji" agencije.

Tako se na istraživače često vrši pritisak da ne objavljuju rasprave povezane s klimatskim promjenama, kao što je erozija obale povezana s globalnim zatopljenjem i rastom razine mora.

EPA se nije službeno očitovala o rezultatima ankete, koja je ipak uspjela izboriti malu pobjedu za slobodu govora.

Kad je jednom istraživaču zabranjeno obraćanje na konferenciji o klimatskim promjenama, organizatori su rekli da će umjesto zabranjenog govora održati 20 minuta tišine pa je agencija naglo promijenila vlastitu odluku.

Net.hr