|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Inspektor
Nivo: Forumski doajen
Novus Ordo Seclorum
Registriran(a): 21-06-2005
Odgovori: 9543
IP: Maskiran
  
|
Re: CRNA HRONIKA
Preuzeto s www.sarajevo-x.com
Nehumanost i sramota
U Bijeljini mrtve bebe godinama bacane u šipražje i kontejnere
Mrtvoroðenèad i bebe koje su umrle nekoliko dana po roðenju godinama su bacane u kontejnere, nalažene po širažjima ili su ih razvlaèili psi lutalice u krugu bijeljinske bolnice, ali o tome niko nije želio da govori javno, a nadležni i cijelo društvo su pred tim užasom zatvarli oèi!
Foto: Ilustracija"Pogrebne usluge "Božur" iz Bijeljine u toku jedne godine sahrane u prosjeku 15-ero mrtvoroðene djece ili beba koje su umrle nekoliko dana po roðenju", kaže za Srnu Brano Rankoviæ, vlasnik ovog preduzeæa i èovjek koji je jedini, nakon višedecenijskog nemara i zaobilaženja ovog problema, našao naèin da se "ovi ostaci" dostojanstveno pokopaju.
Grob u kontejneru
"Prije tri godine naišli smo na žestoke probleme pri rašèišæavanju kruga bolnice i iz šipražja, zemlje, iz kontejnera, odsvakud... vadili smo, èupali mrtvoroðenèad, amputirane ostatke i tzv. `otpadno tkivo`. Bila je to strašna slika, nedopustiva, jadna i sramna koja me - kao èovjeka, kao humano biæe - opredijelila da napravim grobno mjesto gdje bi se dostojanstveno ova mrtoroðenèad sahranjivala", rekao je Rankoviæ.
On je dodao da je to bio trnovit put "jer ni sanitarna inspekcija, niti bilo ko kome se na nivou opštine, ali i Republike Srpske, obratio, nije imao odgovor na ovo pitanje".
"Bili su svi odreda zateèeni, pa sam krenuo dalje i sa bijeljinskim preduzeæem `Komunalac`, koje je zaduženo za održavanje groblja, uspio naæi dogovor. Predložio sam i uspio se dogovoriti da otkupimo dva grobna mjesta na gradskom groblju u Puèilama" - kaže Rankoviæ.
Uredio sam ga, ima dvije betonske ploèe i poklopac i kao èovjek veoma sam zadovoljan da sam ovaj problem donekle riješio", prièa Rankoviæ i dodaje da je ponosan što je dao moguænost roditeljima koji su doživjeli tragediju i traumu da dostojanstveno imaju gdje zapaliti svijeæu.
Napokon evidencija
On istièe da njegovo preduzeæe vodi urednu evidenciju o svakom sahranjenom mrtvoroðenèetu.
"Dešavaju nam se i problemi poput nedavnog sluèaja u vezi sa zahtjevom roditelja da se izvrši obdukcija nad njihovim mrtvim muškim djetetom koje je umrlo dva dana poslije poroðaja. Upozoravao sam, s ovim u vezi, Porodiljsko odjeljenje da nam, prema svojim procjenama, kažu koliko treba da zadržimo dijete, jer oni ga samo donesu i ono u hladnjaèama stoji tri do èetiri dana, a trebalo bi duže, iskustvo mi to govori, upravo zbog ovakvih sluèajeva. Na sreæu, problem koji se tada pojavio riješili smo, jer dijete nije bilo sahranjeno, obdukciju je obavio naš patolog", rekao je Rankoviæ, koji smatra da bi saradnja sa Odjeljenjem trebalo da bude mnogo intenzivnija.
Rankoviæ istièe da roditelji, gotovo po pravilu, ne traže da sahrane mrtvoroðeno dijete?! U njegovoj praksi u svega dva ili tri sluèaja zatražena je sahrana.
Govoreæi o sluèaju zatražene obdukcije na djetetu koje je umrlo dva dana nakon poroðaja, Rankoviæ smatra da je neophodno obdukciju izvršiti i nad fetusima starim pet-šest mjeseci, a pogotovo nad devetomjeseènim bebama roðenim, pa umrlim nakon nekoliko dana.
On smatra da je kremiranje mrtvoroðene djece najbolji naèin da se ova problematika sahranjivanja riješi, ali i da se riješi pitanje spaljivanja tzv. otpadnog tkiva.
"Razmišljao sam o ovome i dalje me drži ta ideja. Posjetio sam mnoge veæe centre u bivšoj Jugoslaviji i raspitivao se, ali to je investicija u koju bih sam teško mogao uæi. Samo filteri koštaju 200 do 300 hiljada KM", rekao je Brano Rankoviæ i dodao da bi angažovanje šire društvene zajednice bilo neophodno.
Do prije deset godina bez patologa
"Kad se ima novca za organizaciju kojekakvih manifestacija, kotliæa i sliènog" - kaže Rankoviæ - "i trošenja para iz opštinskog budžeta, da li je moguæe da za ovakve stvari u gradu nikada niko nije našao ni vrijeme, ni novac, ni interesovanje".
"Prije 10 godina našli smo dijete u kontejneru, nismo tada imali patologa, o svom trošku nosio sam ga u Doboj na obdukciju. Veæ dugi niz godina sam `odraðujem` smrtne sluèajeve u saobraæajnim nesreæama, samoubistvima i ubistvima, i to bez ikakve nadoknade, transportujem ih do mrtavènice i za sve to vrijeme svi se oglušuju na moja potraživanja" - kaže Rankoviæ, ocjenjujuæi to kao neshvatljivo.
Rankoviæ je privatnik koji je u dio bijeljinske Patologije uložio sopstvena sredstva u renovirnje i sada je tu "pod zakupom". "Pet-šest hiljada KM uložio sam ovdje i nije mi žao, ali u opštini se za ovaj posao i probleme niko nikada nije zainteresovao", rekao je Rankoviæ.
U bolnici gledaju samo u buduænost
I patolog bijeljinske bolnice Vidak Simiæ kaže da je situacija u pogledu sahranjivanja mrtvoroðenèadi u periodu prije nekoliko godina "bila ružna".
"Ranije, unazad nekoliko godina, situacija je bila mnogo, mnogo ružnija od današnje kada se mtvoroðenèad sahranjuju na dostojanstven naèin", rekao je Simiæ Srni, ne želeæi da komentariše nekadašnju sliku.
On je dodao da je važno da danas i Bijeljina ima mjesto gdje sahranjuje mrtvoroðenèad, ali i drugi tzv. "tkivni otpad" - posteljice i aputirane dijelove tijela.
Za razliku od Rankoviæa i Simiæa, naèelnik Porodiljskog odjeljenja Bolnice "Sveti vraèevi" Stanka Èasar nije željela da komentariše naèine na koje se godinama u bijeljinskoj bolnici odlagao tzv. "tkivni otpad" i "sahranjivala"` mrtva djeca, ali je rekla da danas postoji dobra saradnja sa Patologijom, u èijem je sklopu mrtvaènica.
Ona navodi da ovo odjeljenje ima evidenciju o petogodišnjem procentu smrtnosti, prema kojoj na odjeljenju ima dva promila smrtnosti.
Njeno odjeljenje ima dobru saradanju sa klinièkim centrima u Srbiji, Institutom za majku i dete i bolnicom u Tiršovoj, gdje specifiène sluèajeve i novoroðenèad šalju na dodatne pretrage, ali je problem vezan za drugaèiju evidenciju, odnosno što ne dobijaju povratne podatke o novoroðenèadima koja su tamo upuæena.
U ovoj godini, do polovine avgusta, na Odjeljenju su bila "tri mors fetusa in utero", odnosno zadesne smrti u majèinoj utrobi, a broj smrtnosti u toku porðaja ovo odjeljenje ne bilježi.
"Nemamo mrtve djece na poroðaju, što potvrðuje da je tim ljekara i akušera na ovom odjeljenju uspio da odgovori zadatku, poštujuæi sve protokole", rekla je Èasareva.
"Roditeljima, u zavisnosti od stepena trudnoæe i od težine mrtvoroðenog djeteta, savjetujemo da prihvate i sahrane svoje mrtvo èedo i u veæini sluèajeva oni to i prihvate", rekla je Stanka Èasar.
A odgovornost?
Ostaje muèna èinjenica da je sudbina mrtvoroðene ili umrle djece godinama bila tabu tema, koja nikada nikoga u Bijeljini nije interesovala, niti je bilo ko preuzeo inicijativu da se taj problem riješi - kako zbog dostojanstva djece i pijeteta prema roditeljiima koji su doživjeli traumu i tragediju, tako i zbog svih onih koji su godinama bili izloženi razlièitim izvorma infekcije.
Prema zakonu, svaki fetus koji napuni 10 nedjelja starosti /zabrana abortusa nakon 10 nedjelja starog ploda/ smatra se živim biæem, pa ostaje pitanje odgovornosti za ovu višedecenijsku sramotu i nehumanost.
Ili je moguæe da baš niko nije kriv?
http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/100823019
|
|
23-08-2010 at 12:25 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
ko je na koga naletio 
