Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran
  
|
Re: Kurs Dolara $
"POLITIKA ima rok do proljeæa da promijeni pristup prema gospodarstvu kako bi se u narednih pola godine pokazali rezultati te promjene pristupa. Ako to ne napravimo, onda imamo situaciju Irske i Grèke, a to znaèi da æemo za isti posao imati 30 do 40 posto manju plaæu realno, jer æemo morati odraðivati svoje dugove", kazao je za Index makroekonomski struènjak Ljubo Jurèiæ nakon okruglog stola o devalvaciji kune na kojem je zagovarao održavanje njezine stabilnosti u ovakvim okolnostima u kojima se Hrvatska sada nalazi.
Devalvacija bi, a složili su se s njim i ostali manje ili više struèni sudionici okruglog stola, u ovakvoj situaciji u kojoj je Hrvatska napravila više štete nego koristiti. Istina je da bi generirala poveæanje izvoza, ali Hrvatska s druge strane ne proizvodi dovoljno da bi izvozila te bi se ponovno našla u problemu. "Moja ideja je da prvo Hrvatska napravi industrijsku politiku - što æe se proizvoditi, drugi korak je regionalna politika - gdje æe se proizvoditi, treæi je fiskalna politika koja mora biti usklaðena s prve dvije, i tek onda na red dolazi monetarna politika, dakle novac, kamate, teèaj, koja se mora prilagoðavati ovim prethodnima. Monetarna politika ne smije biti sveta krava", objasnio nam je Jurèiæ.
Kada bi kuna sada devalvirala, Hrvatska ne bi imala dovoljno proizvoda za izvoz, a zbog visokog stupnja zaduženosti, devalvacijom bi se osiromašilo stanovništvo. Zbog devizne klauzule, objašnjava Jurèiæ, graðanima bi porasle kreditne rate u kunama, a uvozna roba bi poskupjela za 50 do 60 posto!
U oèekivanju Godota
No, razloga za paniku, kaže Jurèiæ, ipak nema. HNB ima dovoljno rezervi da èuva teèaj narednih godinu dana. Kroz to vrijeme, oèekuje Jurèiæ, nešto æe se veæ dogoditi, pa æe se vidjeti što dalje. Meðutim, sve to uz uvjet da vjerovnici neæe tražiti dugove na naplatu i uz uvjet da æemo dugove moæi reprogramirati. Hrvatska još uvijek može dizati kredite kako bi reprogramirala stara zaduženja, meðutim po znatno lošijim uvjetima zbog nižeg kreditnog rejtinga kojim smo ocjenjivani u posljednje vrijeme. Sada to možemo raditi uz nešto veæu kamatu, od oko 7 posto, kaže Jurèiæ. Za usporedbu, Njemaèka ima kamatu ispod tri posto.
Meðutim, što sve ovo konkretno znaèi za hrvatskog graðanina koji (eventualno) ima neku ušteðevinu i (eventualno) neke stalne mjeseène prihode. Štedjeti u kunama, eurima ili nekoj treæoj valuti? Držati novac pod madracem, ili ga spremiti u banku? Konkretan savjet o štednji potražili smo od troje hrvatskih ekonomskih struènjaka.
Ante Babiæ
"Novac je pametnije držati u više banaka, ukoliko se radi o iznosu veæem od sto tisuæa kuna. Osobno bih treæinu stavio u amerièki dolar, treæinu u euro, a ostatak u kune. Te omjere bih mijenjao prema onoj valuti koja je trenutno jaka. Euro je bio jak do prošle godine u odnosu na amerièki dolar, i pretpostavljam da æe ga ova situacija sa Španjolskom, Italijom držati slabim. Ni kuna nije jaka, i pretpostavljam da odnos izmeðu nje i eura neæe puno odmicati. HNB ima dovoljno rezervi da ga drži na 7,5, a sitne promjene od 7,4 ili 7,5 ne znaèe puno ljudima."
Damir Novotny
"Štednja je, naravno, uvijek dobra. Bolja je štednja u nacionalnoj valuti jer se mogu postiæi velike kamatne stope. Naime, ljudi i dalje imaju više povjerenja u devize nego u kune. Imamo sluèaj euroizacije hrvatskog novèanog prostora. Stoga bih graðanima Hrvatske preporuèio suprotno od onoga na što su navikli - da štede u domaæoj valuti. A opasnost od snažne devalvacije ne postoji, meðutim, tek æemo vidjeti kako æe se kuna ponašati u Europskoj uniji."
Slavko Kuliæ
"Štedjeti se može samo u valuti iza koje stoji država i neke vrijednosti, primjerice u franku, u jenima. Kuna i euro to nisu, iza njih ne stoji nitko. Kuna nije valuta jer iza nje ne stoji država. Ta valuta nije novac jer novac koji nije u funkciji države nije novac. Isto vrijedi i za euro i onoga dana kada se èlanice Unije raziðu, štediša æe doæi u situaciju da ne može podiæi svoj novac. Ako uopæe ima smisla štedjeti. Uvijek sam govorio, neka ljudi ulažu u obrazovanje svoje djece. To je najsigurniji ulog bez obzira hoæe li vam dijete to vratiti."
|
|
02-12-2010 at 10:01 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
...a i ti se javis samo kad predje 1.50...
